Održiva valorizacija Sinjavine nema alternativu, poručeno je sa okruglog stola, koji su danas u Kolašinu organizovale nevladine organizacije NVO „Natura“ i Ekološki pokret „Ozon“.
Područje Sinjajevine, kako je istaknuto, ima potencijal da hrani Crnu Goru zbog ogromnih poljoprivrednih potencijala.
Planinu Sinjajevinu je neophodno proglasiti zaštićenim područjem, jer je to najbolji način da se iskoriste njeni ekonomski, prije svega poljoprivredni i turistički potencijali, ali i zaštite brojne biljne i životinjske vrste od kojih su neke endemske ili se nalaze na listi ugroženih i zaštićenih - neke su od poruka okruglog stola „Potencijali održive valorizacije područja Sinjajevine, kroz primjenu Zakona o zaštiti prirode i Arhuske konvencije“.
Pozivu organizatora, kada je riječ o državnim institucijama, odazvali su se jedino predstavnici Agencija za zaštitu prirode i životne sredine. Među prisutnima su bili i predstavnici lokalnih uprava Kolašina i Šavnika, nevladinog sektora i mještani koji koriste katune na toj planini. Na okruglom stolu nijesu učestvovali, iako su bili pozvani, predstavnici ministarstava odbrane, održivog razvoja i turizma i poljoprivrede i ruralnog razvoja.
Prema riječima direktora Agencije za zaštitu prirode i žvorne sredine Nikole Medenice, procjena uticaja na životnu sredinu, u slučaju postavljanja poligona na Sinjajevini, nije rađena. On je pojasnio da se odredbe Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu ne primjenjuju na projekte namijenjene odbrani
„Međutim, iako ne podlijže procjeni uticaja, svakako da se transparetnost daljeg djelovanja po ovom pitanju može ostvariti putem različitih analiza i procjena direktnih i indirektnih uticaja tog projekta na životnu sredinu. Na taj način obezbijedilo bi se pravovremeno i objektivno informisanje javnosti o aktivnostima koje se planiraju sprovesti, a sve u cilju pronalaženja kvalitetnih riješenja sa višestranim koristima", rekao je on.
Na okruglom stolu predstavljen je i nacrt Studije zaštite Sinjajevine. Ta studija je, kako je istaknuto, „u potpunosti je pokazala potencijale za održivom valorizacijom tog područja, kao i objektivnom potrebom za dobijanje statusa Parka prirode.
„Na Sinjajevini prisutno oko 1.300 vrsta i podvrsta vaskularnih biljaka Studija je pokazala da se na Sinjajevini nalaze 43 vrste sisara, od kojih je 15 zaštićeno zakonom u Crnoj Gori (strogo zaštićene vrste). Kontantovano je 85 vrsta ptica, međutim, postoji vjerovatnoća da se još 77 vrsta može registrovati na toj planini. Sinjajevina predstavlja pravu pašnjačko-staočarsku planinu sa nomadskim, sezonski karakter stočarenja. Površina pašnjaka od 120.000 ha, na kojem se može napasati do 200.000 ovaca", kazala je Gordana Kasom iz Agencije za zaštitu prirode i životne sredine.
Prema studiji, glavni razvojni prvac Sinjajevine, definisan u prostorno planskoj dokumentaciji, je intenziviranje poljoprivrede, posebno stočarstva.
Predsjednik Mjesne zajednice Lipovo Milorad Bulatović kazao je da će njihov kraj morati da se iseli ukoliko se na Sinjajevini uspostavi vojni poligon, jer će ostati bez čiste vode i život će im postati nemoguć. On je istakao mještani nemaju ništa protiv vojske i države, ali da je nespojiva vojna baza sa parkom prirode. Bulatović je pohvalio, kako je rekao, razumijevanje predsjednika Opštine Milosava Bulatovića, koje je pokazao prema stavovima mještana.
Potpredsjednik Opštine Kolašin Danilo Medenica kazao je da lokalna uprava još nije potpisala bilu kavu saglasnost za voni poligon. On smatra da je problem „opšti nedostatak informacija, neophodan za objektivan odnos prema tom projektu“.
„Ministarstvo odbrane je među odgovornima za takvu situaciju. Nijesu uspjeli da na najbolji način čitav projekat arikuliše u javnosti. S druge strane, kritika treba da se uputi i nevladinom sektoru, koji, do ovog današnjeg skupa, nije artikulisao na najbolji način tu problematiku. Nema mjesta za uključivanje dnevnoplitičkih stavova. To je odluka koja treba da definiše kako da koristimo prostor, koji je među poslednjim djelovima netaknute prirode u Crnoj Gori", rekao je on .
Predsjednik SO Kolašin Milan Đukić smatra da protesti nijesu dobar način borbe za zaštitu Sinjajevine, ali je poručio da lokalna samouprava treba da štiti interese građana i da će insistirati na analizi uticaja na životnu sredinu, posebno podzemne vode.
„Kao odgvorna lokalna uprava želimo da pomognemo u rješavanju tog problema, što smo aktivno pokazali u susretima sa predstavnicima Ministarstva odbrane. Tada smo tražili o ministarstva eleborat , koji bi pokazao utivcaj na životnu sredinu. Taj dokument će nam biti orjentir.“- rekao je Đukić-
Direktor Ekološkog pokreta „Ozon“ Aleksandar Perović ukazao na važnost poštovanja principa Arhuske konvencije u dijelu pravovremenog informisanja o planovima koji nesporno imaju uticaj na životnu sredinu. Neophodno je , smatra on, uključiti javnost u proces donošenja odluka,“ jer je nesporan značaj tog kraja za održivi razvoj lokalni zajednica koje gravitiraju tom prostoru“.
,,Nadamo se da će lokalne uprave shodno svojim nadležnostima insistirati na poštovanju principa decentralizacije, koje su i obaveza u procesu EU integracija, a državni organi shvatiti da je to trend savremenih demokratskih vrijednosti, nastalih upravo zbog održivog ekonomskig razvoja“.- tvrdi Perović.
Preporuke i zaključci učesnika okruglog stola biće uskoro upućeni nadležnim institucijama i predstavljeni javnosti.
Bonus video:
