Radikalizam postoji u svim društvima i na različitim nivoima, ali je važno prevenirati njegovu transformaciju u nasilni ekstremizam, zaključeno je na javnom predavanju, održanom u Podgorici.
Predavanje “Dijalog u zajednici – prevencija radikalizacije i nasilnog ekstremizma”, organizovao je Centar za građansko obrazovanje (CGO) u Gimnaziji “Slobodan Škerović” u Podgorici.
Istoričar i saradnik na programima u CGO-u, Miloš Vukanović ocijenio je da su radikalizam i nasilni ekstremizam pojave koje predstavljaju prijetnje na globalnom nivou, ali i da nijesu novina, već da su i dio istorijskog naslijeđa u kojem su se javljali u različitim formama i razmjerama.
On je apostrofirao obrazovanje u rješavanju ovog problema.
"Sve se kanališe u neznanju. Neznanje je katalizator za ekstremno djelovanje i prijetnja stabilnosti multikulturalnih društava”, rekao je Vukanović.
Kao jedan od odgovora na prijetnju radikalizma i nasilnog ekstremizma prepoznao je i umrežavanje obrazovnog kadra uz kontinuirano promovisanje vrijednosti koje će se suprotstaviti elementima koje dovode do ekstremističkih ideja.
Vukanović je naglasio da unaprijeđenje ravnopravnosti i poštovanja prava manjinskih naroda, unaprijeđenje znanja i razumijevanja multikulturalne i interkulturalne različitosti, doprinosi suočavanju sa kontroverznim stavovima.
Rektor Cetinjske bogoslovije, Gojko Perović pojasnio je kako u brojnim i raznovrsnim životnim situacijama, tako i u svakoj religiji, postoji radikalizam, navodeći i konkretne primjere poput jednog skorašnjeg sportskog događaja, koji je umjesto fer sportskog nadmetanja prerastao u ono što su neki označili kao identitetski rivalitet.
Perović je naglasio da u osnovi svake religije postoji ekstremni radikalizam, ali na ličnom planu.
"Naime, čovjek je spreman da ostavi sve i da se posveti Bogu. U pitanju su emocije, nije u pitanju sama umna spoznaja Boga. Bez radikalnog odnosa prema tom Bogu koji je nevidljiv, a kojeg duša i srce osjećaju, ne bi bila zamisliva nijedna religijska objava", rekao je Perović.
Predsjednik Atlantskog saveza i osnivač Instituta za bezbjednost Savo Kentera, fokusirao se na uticaj društvenih mreža na radikalizaciju mladih.
Govoreći o načinima manipulacije, on je objasnio da mlada osoba ne mora biti pripadnik neke organizacije ili društva da bi bila targetirana, već da je dovoljno da pokaže slabost, koja može biti proizvod ličnog, kulturološkog, ideološkog, političkog ili drugog vida nezadovoljstva, odnosno da je ranjiva i podložna uticaju.
“Tako je vjerovatnije da ćete biti meta jasne strategije nekog ko će uraditi sve da bi vas ubijedio da krenete opasnim putem sa kojeg često nema povratka”, upozorio je on.
Kentera je naglasio da društvene mreže mogu biti korisne, ali da mladi moraju znati kako da pravilno raspolažu informacijama.
“Ne postoji univerzalna forma kako se sačuvati od toga, ne postoji obrazac koji će vas naučiti kako da prepoznate te osobe, u pitanju je vaš razum, vaša edukacija, da shvatite određene procese, da znate kad postanete nezadovoljni i kada tražite izlaz da ne treba da ga tražite ga u nekim prijateljima za koje i ne znate ko su”, objasnio je on.
Kentera je naglasio i ulogu vjerskih zajednica, porodice i lokalne zajednicu zaključio u borbi protiv ovih fenomena.
Glavna i odgovorna urednica Balkan Insighta, Dušica Tomović govoreći o značaju medija, podijelila je neka od iskustava regionalnog medija iz kojeg dolazi.
“Rezultati naših istraživanja ukazuju na činjenicu da je Facebook zaslužan za prvi kontakt ljudi sa radikalnim idejama. Među uzrocima se visoko pozicionira loš ekonomski i društveni kontekst, budući da mladi u ranim dvadesetim ne vide izlaz, ne vide da nešto bolje može da im se desu, a nijesu dovoljno hrabri da odu”, rekla je Tomović.
Ona je ukazala i na značaj razumijevanja termina ekstremizma i radikalizma, uz napomenu da ih i sami mediji nerijetko pogrešno koriste.
Osvrnula se i na deficit informacija o ovim fenomenima u školi, porodici, zajednica, ali i na razloge odlaska na ratišta.
Bonus video:
