Glavni grad bi trebalo da obustavi usvajanje niza štetnih odluka koje se odnose na nevladin sektor i da kompletan proces donošenja tih akata vrati u legalni i legitimni kolosijek, zatražili su iz Centra za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO).
Institut alternativa, takođe, poziva Glavni grad da vrati na doradu podzakonske akte kojima se uređuje saradnja sa NVO i da započne bolju saradnju upravo na unaprijeđenju ovih dokumenata i time trasira put za dalje.
Iz Glavnog grada su odgovorili da tvrdnje predstavnika Centra za razvoj nevladinih organizacija da ih je Glavni grad isključio iz procesa donošenja odluka nijesu tačne.
“Glavni grad je objavio javni poziv za učešće NVO u radnoj grupi 27. februara 2019. godine, na koji su se prijavile četiri nevladine organizacije, između ostalih i CRNVO. Sekretarijat za lokalnu samoupravu je, u skladu sa dugogodišnjom uhodanom praksom, znatno prije završetka postupka po javnom pozivu, dostavio ovoj i svim ostalim zainteresovanim NVO radne ili tekstove važećih odluka radi konsultacija i utvrđivanja njihovih stavova i interesa. Po ovom dopisu nije se izjasnila nijedna NVO”, tvrde u Sekretarijatu za lokalnu upravu.
Sekretarijat za lokalnu samoupravu Glavnog grada pokrenuo je izradu niza odluka, među kojima je i Nacrt odluke o saradnji i partnerstvu sa NVO, Nacrt odluke o osnivanju Savjeta za saradnju Glavnog grada i NVO i Nacrt odluke o osnivanju Savjeta za razvoj i zaštitu lokalne samouprave.
Forma bez suštine
Saradnja Glavnog grada i nevladinih organizacija, na neki način je preslikana saradnja Vlade i NVO, tvrdi izvršna direktorka CRNVO Ana Novaković.
“Sve se može jednostavno opisati u nekoliko riječi – forma, bez suštine. Kao što se iz ovog primjera može vidjeti, NVO se pozivaju za učešće u radu radnih tijela, a onda im se predlozi akata dostavljaju na mišljenje, bez zajedničkog rada na njima, rasprave o njima, i usaglašavanja. To je ono što je potrebno hitno mijenjati ukoliko zaista govorimo o saradnji i uključivanju predstavnika NVO u procese donošenja odluka. Nije dovoljno da imamo propise koji regulišu saradnju, ako se ti propisi ne primjenjuju”, kaže Novakovićeva.
Ona kaže da je predstavnica CRNVO na osnovu važeće Odluke o saradnji i partnerstvu Glavnog grada i NVO izabrana za članicu radne grupe za izradu više odluka, ali ovim povodom nije organizovan nijedan sastanak radne grupe.
“Nacrti Odluka su joj dostavljeni jedan dan prije organizovanja javne rasprave. Odluka o njenom izboru u rad radne grupe joj je dostavljena nakon završetka centralne javne rasprave, na kojoj je jedino imala priliku dak kao i ostali učesnici pruži osvrt na sadržaje ovih odluka i dostavi komentare Sekretarijatu za lokalnu samoupravu”, kaže Novakovićeva i dodaje da iz reagovanja Glavnog grada zaključujemo da oni, pod radom radne grupe podrazumijevaju to što su predstavnici CRNVO-a, u dva navrata dostavili predloge rješenja na izjašnjavanje (Nacrte odluka jedan dan prije javne rasprave).
“To nikako nije suštinsko uključivanje NVO predstavnika u izradu propisa, jer pravo uključivanje podrazumijeva zajedničku izrada akata od samog početka, zajednički rad na sastancima, usaglašavanje oko predložene norme, eventualno izdvajanje mišljenja i slično. Dostavljanje predloga rješenja koje je već izradio Sekretarijat na mišljenje je potpuno isto kao i stavljanje nacrta propisa na javnu raspravu, gdje je mogućnost uticaja na promjenu teksta minimalna”, ističe ona.
Glavni grad nije izvršio ni obavezu povodom dostavljanja Izvještaja o sprovedenoj javnoj raspravi CRNVO-u.
“Cijenimo da je upravo ovakav način rada doveo i do manjkavosti rješenja koja su se našla na javnoj raspravi, te da se takvi propusti ne bi dogodili da se izradi akata pristupilo zaista sistemski i detaljno. Konkretno, u pogledu formiranja Savjeta za zaštitu i razvoj lokalne samouprave i Savjeta za saradnju lokalne samouprave i NVO, predloženi sastavi ovih tijela bili su na štetu NVO. Iz izvještaja sa javne rasprave uvidjeli smo da su prihvaćeni naši predlozi u vezi sa ovim rješenjima.
CRNVO pozdravlja odluku Glavnog grada da prihvati predlog CRNVO-a po kojem u sastav Savjeta za razvoj i zaštitu lokalne samouprave nedvosmisleno ulazi i predstavnik NVO. Takođe pozdravljamo odluku o prihvatanju predloga CRNVO-a da sastav Savjeta za saradnju lokalne samouprave i NVO bude na paritetnoj osnovi- 3:3. Nemamo nikakav zastoj da afirmativno ocijenimo sve odluke Glavnog grada koje su usmjerene na poboljšane saradnje dva sektora, i isto tako jasno ukažemo na propuste i loše namjere u ovom kontekstu”, kaže Novakovićeva.
Ističe da i dalje cijeni problematičnim proceduru izbora predstavnika NVO u radna tijela. “Predstavnik NVO koji želi da se kandiduje u određenu radnu grupu mora imati podršku od strane minimum tri nevladine organizacije, što je suprotno evropskim praksama, kao i propisu koji na nacionalnom nivou reguliše izbor predstavnika NVO u radnim grupama.
Dalje je problematično rješenje koje predviđa da ove tri organizacije koje daju podršku kandidatu mogu djelovati u bilo kojoj oblasti, što znači da, na primjer, tri NVO koje se bave zaštitom životnom sredine mogu da predlože kandidata za izradu akata iz oblasti socijalne zaštite, i obratno”, kaže Novakovićeva.
Klijentelistički odnos sa pojedinim NVO
Odnos Glavnog grada, konkretno gradonačelnika, prema NVO uvidjeli smo i na primjeru dodjele prostora u vlasništvu Glavnog grada na korišćenje NVO, ističe izvršna drirektorica CRNVO.
“Gavni grad je donio Odluku kojom daje na privremeno korišćenje nevladinoj organizaciji “Udruženje Roma Crne Gore”, na period od 10 godina, bez naknade, zemljište površine 6064 m2, radi izgradnje Romskog kulturnog centra. Ne sporeći važnost izgradnje Romskog kulturnog centra, CRNVO ističe da ovakva odluka nema zakonsko utemeljenje. Da bi dodjela zemljišta na korištenje NVO bila zakonita, po našem mišljenju, potrebno je izvršiti izmjene i dopune Zakona o državnoj imovini u članu 25 kako bi se stekao zakonski osnov za dodjelu državne imovine na korišćenje nevladinim organizacijama, ali i stvorio osnov za donošenje odluke čiji smo nacrt pripremili i dostavili nadležnim službama Glavnog grada, kao i Vladi Crne Gore još u 2016. godini. CRNVO je ovim povodom još 13. februara ove godine dostavio gradonačelniku Podgorice, gospodinu Ivanu Vukoviću, Inicijativu za donošenje propisa u vezi sa postupkom davanja imovine u državnom vlasništvu na korišćenje nevladinim organizacijama. Naša inicijativa ima isključivi cilj da se sistemski uredi pitanje korišćenja državne imovine od strane NVO i da se stvore isti uslovi za sve nevladine organizacije. Dodjela na korišćenje zemljišta, praktično u vlasništvu nevladinih organizacija, bez bilo kakve procedure, jednako je opasna kao i dodjela novčanih sredstava nevladinim organizacijama bez bilo kakvih kriterijuma. Dodjelom državne imovine suprotno zakonskim procedurama od strane Glavnog grada stvorili bi se klijentelistički odnosi sa pojedinim nevladinim organizacijama koje pristaju na takav odnos zarad sopstvenih interesa. Nažlost, ovo pitanje još uvijek nije regulisano”, kaže Novaković.
Ističe da je štetnost takve odluke, vidjeli smo vrlo brzo, jer je uslijedila nova, jednako nezakonita. Ubrzo smo saznali da je gradonačelnik Vuković donio odluku da se za NVO “Podgorički klub” takođe obezbijedi prostor.
“Stoga smo od gospodina Vukovića zatražili odgovor na pitanje na osnovu kojeg opšteg pravnog akta na nivou glavnog grada i kojih kriterijuma je odlučio da obezbijedi prostor “Podgoričkom klubu“, koji je bio osnovan tek mjesec dana, na inicijativu bivšeg predsjednika Filipa Vujanovića? Takođe nas je interesovalo, kako se između brojnih nevladinih organizacija koje decenijama vrijedno rade na zaštiti osoba sa invaliditetom, zaštiti žrtava nasilja, socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti, zaštiti djece i mladih, zaštiti ljudskih i manjinskih prava, itd. Glavni grad se opredijelio da prostor obezbijedi organizaciji koja je tek osnovana i nema realizovanih aktivnosti? Da li je glavni kriterijum činjenica da su osnivači i članovi ove organizacije bivši visoki državni zvaničnici Crne Gore i zemalja u regionu ili bi glavni kriterijumi trebalo da budu prioritetne oblasti od javnog interesa i ostvareni rezultati i uspjesi dugogodišnjih organizacija u tim oblastima? Odgovor nijesmo dobili”, ističe Novakovićeva.
IZ Instituta alternativa nijesu zadovoljni saradnjom u vezi sa budžetom
Iz Instituta alternativa kažu da ako već Glavni grad nema viziju da stvori još bolju osnovu za saradnju sa organizacijama civilnog društva nego država, najmanje što može da učini je da barem ne ide ispod minimuma koji je već uređen na državnom nivou. Drugim riječima, ako nema volje da se usvoje još bolji akti od Vladine Uredbe o saradnji sa NVO, treba zadržati rješenja iz tog dokumenta.
“Umjesto toga, Glavni grad je pripremio nakaradne i rigidne predloge čime pokazuje da nema dobre namjere za saradnju. Između ostalog, namjerava se propisati kao obavezno postojanja najmanje tri podrške NVO za kandidovanje jednog predstavnika u radnoj grupi (dok je na državnom nivou dovoljna jedna podrška od organizacije u kojoj kandidat radi), a da se pri tome ne traži da organizacije koje daju podršku imaju iskustvo iz oblasti rada radne grupe, što je krajnje besmisleno”, saopštavaju iz IA.
Iz ove organizacije saopštavaju da su tokom 2017. i 2018. godina imali negativna iskustva sa Glavnim gradom.
“Jedan od slučajeva se ticao učešća u pripremi predloga budžeta glavnog grada, što je jedno od osnovnih pitanja za funkcionisanje Podgorice. Na svom iskustvu smo vidjeli da je poziv za učešće u radnoj grupi bilo samo fingiranje saradnje bez namjere da se stvarno radi na pripremi kvalitetnog predloga budžeta.
Ovakva simulacija saradnje pokazala nam je da ne postoji komunikacija i koordinacija među organima lokalne uprave, kada je riječ o saradnji sa civilnim sektorom. Takođe, postalo je jasno da se u otvaranje radnih grupa za civilni sektor ulazi, ne zbog pomoći i konstruktivne saradnje, već zbog podizanja statistike otvorenosti lokalnih organa vlasti, konkretno Sekretarijata za lokalnu samoupravu i Sekretarijata za finansije, kao i da je odgovornost za lošu saradnju izostala”, ističu iz IA.
Glavni grad drugima treba da služi kao pozitivan primjer i nadamo se da će prinicipi otvorenosti i učešća javnosti, umjesto praznih fraza, biti stavljeni u funkciju suštinske saradnje između lokalnih vlasti i građana, ističe se u saopštenju IA.
Neće polemiku sa Anom Novaković
Iz Glavnog grada saopštavaju da je CRNVO, umjesto jasno artikulisanih stavova po pitanjima za koja je navodno zainteresovan, dostavila nekoliko modela ranije sačinjenih i promovisanih odluka, po ugledu na odgovarajuće odluke Glavnog grada i uz minimalna odstupanja. Sekretarijat za lokalnu upravu je prihvatio veći dio rješenja iz modela i nove radne tekstove dostavio ovoj i drugim zainteresovanim NVO sa obavještenjem o svom stavu po tim pitanjima i uz poziv za novo usaglašavanje. Ni po ovom pozivu nije bilo nikakve reakcije.
"Svi nacrti odluka su zatim u postupku javne rasprave dostavljeni civilnom sektoru upravo preko CRNVO, zajedno sa programom javne rasprave”, piše u regovanju Sekretarijata. U reagovanju se navodi da je netačno da učesnicima javne rasprave nije data povratna informacija o stavu obrađivača po njihovim predlozima i sugestijama, što se jednostavno može utvrditi uvidom u izvještaje objavljene na sajtu Glavnog grada i to pet dana prije objavljivanja reagovanja CRNVO.
“Naglašavamo da pisma podrške nijesu nikakvo novo rješenje. Ona su bila zastupljena i u važećoj odluci, kao dopunski kriterijum za izbor predstavnika NVO u radnim grupama. Činjenica je da ih u njenoj dosadašnjoj primjeni nevladine organizacije nikada nisu obezbijedile, te je bilo veoma teško izabrati kandidate u istovjetnim ili veoma sličnim uslovima i bez jasnih kriterijuma kojima će se obrazložiti upravno rješenje. U Odluci o osnivanju Savjeta za saradnju Glavnog grada i NVO utvrđen je paritetan odnos predstavnika zainteresovanih strana (3:3), kao u rješenju na državnom nivou. Postupak izbora kandidata NVO za člana radne grupe jeste trajao nešto duže zbog obaveze Sekretarijata da neke dokaze pribavi po službenoj dužnosti. Ipak, nesporno je da je CRNVO i svim ostalim NVO omogućeno suštinsko učešće u donošenju odluka u više navrata, u mnogo dužem trajanju od propisanog, što je daleko važnije od datuma donošenja odluke”, saopštavaju iz Glavnog grada.
Glavni grad je, tvrde u saopštenju, maksimalno otvoren za saradnju sa NVO sektorom ne samo u ovom procesu, već i u svim ostalim poslovima koje radi. “Zbog dobre saradnje sa brojnim nevladinim organizacijama, pa i dosadašnjom sa samim CRNVO, nećemo produbljivati dalju polemiku sa Anom Novaković”, ističu u reagovanju.
Različiti nivoi saradnje u različitim vremenima
Iz Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) saopštavaju da je njihova saradnja sa Glavnim gradom u različitim vremenima bila na različitom nivou, ističe Milenko Vojičić ispred UMHCG.
“Za vrijeme administracije gospodina Miomira Mugoše prije bi se moglo reći o potpunoj nesaradnji. Udruženje je ispaštalo zbog kaprica gospodina Mugoše u poznatom slučaju diskriminacije protiv Marijane Mugoše, jednog od osnivača našeg udruženja.Takav odnos prema Udruženju nastavlja se donedavno i preko administracije gospodine Stijepovića. Imali smo pristojan odnos i ništa više. Nikad nijedan projekat nijesmo uspjeli realizovati iz fondova glavnog grada iako smo uporno aplicirali.
U zadnjoj godini mandata gospodina Stijepovića, i u posljednje vrijeme, ta saradnja se počinje normalizovati sa nekim službama, u stvari više se može reći sa pojedinim funkcionerima, odnosno saradnja se ostvaruje na pristojnom nivou. Tu prije svega mislim u prethodnoj administraciji na tadašnjeg zamjenika gradonačelnika Borisa Mugošu, a u posljednje vrijeme dobru saradnju ostvarujemo sa sekretarom za socijalno staranje gospodinom Ivanom Terzićem.
Participiramo u realizaciji projekta “Mobilni timovi-medijacija u zajednici za osobe sa invaliditetom”. Takođe, zajedno sa glavnim gradom obezbeđujemo personalne asistencije za par naših članova. A u izgledi su i neki značajni projekti kao što je recimo realizacija otvaranje službe pristupačnog “Prevoz od vrata do vrata za osobe sa invaliditetom”. Dogovorili smo se za pokretanje niza akcija kao što je rad na pristupačnosti gradskog prevoza i taxi službi i slično”, kaže Vojičić.
On saopštava da na osnovu iznijetog možemo reći da se saradnja između Udruženja i Glavnog grada poboljšava. Međutim, još uvijek ne možemo biti zadovoljni, jer je ona pojedinačna, individualna i na sprovodi se uvijek i na osnovu propisa i procedura. Imali smo neke sugestije i primjedbe na nacrt dluke o učešću lokalnog stanovništva u vršenju javnih poslova. Ne znam zašto te primjedbe nijesu usvojene. To su možda za administraciju nevažne sugestije, ali su za nas veoma važne, jer se odnose na pristupačnosti i dostupnost za osobe sa invaliditetom. Vidim da su neke kolege iz CRNVO i nekih drugih NVO, takođe, imali primjedbi na nacrt ove i neke druge odluke. Žao mi je što i nas nisu kontaktirali, vjerovatno bi i mi podržali te njihove zahtjeve i pridružili svoje”, ističe Vojičić.
Bonus video:
