Nijedna crnogorska rijeka ni jezero nijesu poribljeni prošle godine, jer ne postoji autohtona vrsta potočne pastrmke kojom bi bilo moguće obogatiti riblji fond.
U našim slatkim vodama zbog toga gotovo ni ne pliva pastrmka, tvrde ribolovci, objašnjavajući da su najugroženija lednička jezera i rijeka Piva.
Član SRK-a Nikšić Slavko Čolaković kazao je da se ne sjeća da je neko u posljednje dvije godine ulovio pastrmku.
“Naša jezera i rijeke bile su bogate isključivo pastrmkom, a sada je nema. Ne znam da li se u posljednje dvije godine desilo da je neko slučajno vidi, a kamoli ulovi”, kazao je on. Prema saznanjima “Vijesti” po nalogu Ministarstva poljoprivrede, ihtiolozi su prošle godine u državama okruženja pokušali da pronađu tu vrstu ribe, ali nijesu našli pastrmku sa odgovarajućim DNK.
Iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja “Vijestima” je odgovoreno da poribljavanja nije bilo, jer nijesu bili ispunjeni uslovi po kojima bi korisnik, odnosno upravljač prirodnim dobrom, dobio odobrenje za to.
Objasnili su da u skladu sa Zakonom o slatkovodnom ribarstvu i akvakulturi ribolovne vode poribljava korisnik kome su na osnovu javnog oglasa ustupljene ribe i drugi vodeni organizmi na korišćenje.
Iz Ministarstva na čijem čelu je Milutin Simović kazali su i da poribljavanje predstavlja samo jedan od načina unapređivanja ribljih populacija u vodotoku, ali ne i najefikasniji i da mu se pribjegava samo ako su iscrpljene sve druge mogućnosti za prirodni mrijest riba. “U svakom slučaju, korisnik ribolovne vode da bi poribio ribolovne vode mora dobiti odobrenje Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja koje se izdaje na osnovu zahtjeva korisnika i priložene dokumentacije: dokaz o zemlji porijekla ribe i drugog vodenog organizama sa kojim se planira vršiti poribljavanje, dokaz o zdravstvenom stanju riba i drugih vodenih organizama, potvrda naučne ustanove da je riba i drugi vodeni organizmi autohtona vrsta odgovarajućeg sliva.
U 2018. godini nijedan korisnik, odnosno upravljač prirodnim dobrom, nije dobio odobrenje za poribljavanje crnogorskih ribolovnih voda, jer nijesu bili ispunjeni svi uslovi za dobijanje odobrenja”, kazali su iz MPRR.
Tražili je i u BiH
Iz Simovićevog resora objasnili su da ih Zakon ne obavezuje da obezbijede autohtonu vrstu za poribljavanje, ali da uprkos tome pomažu korisnicima u dijelu nabavke.
“Ukoliko se na domaćem tržištu ne može naći autohtona vrsta ribe za poribljavanje korisnik, odnosno upravljač prirodnim dobrom, istu može nabaviti na međunarodnom tržištu pod uslovom da ispunjava zakonom predviđene odredbe.
Trenutno i pored činjenice da nije obavezi da obezbijedi autohtonu vrstu za poribljavanje, Ministarstvo sprovodi niz aktivnosti u cilju podrške korisnicima i u dijelu nabavke autohtone vrste”, piše u odgovorima.
Kazali su da su prošle godine u saradnji sa Prirodno-matematičkim fakultetom - Odsjek za biologiju, sproveli uzimanje uzoraka sa dva ribnjaka:
“Ribnjaka u Bijelom Polju i ribnjaka u Bosni i Hercegovini. Sprovedene analize u svrhu utvrđivanja autohtonosti ribe pokazale su da je navedena riba neodgovarajuća za poribljavanje crnogorskih ribolovnih voda”.
Zakonom o slatkovodnom ribarstvu i akvakulturi propisana je zabrana unošenja alohtone vrste riba i drugih vodenih organizama u ribolovne vode, kao i njihovo prenošenje iz jedne u drugu ribolovnu vodu, pojašnjavaju iz MPRR-a.
Norma je uvedena kako bi se sačuvao i obnovio genetički potencijal autohtonih vrsta. Ipak, istim Zakonom propisano je da Ministarstvo može odobriti unos alohtonih vrsta riba i drugih vodenih organizama, “ali samo ukoliko su prethodno dobijene sljedeće dozvole ili mišljenja”:
“Pozitivno mišljenje naučne ustanove, dozvola od organa državne uprave nadležnog za poslove zaštite prirode, dokaz o zdravstvenom stanju alohtonih vrsta riba i drugih vodenih organizama”.
Iz MPRR-a objašnjavaju da je norma potencijalnog unosa alohtonih vrsta posljedica usklađivanja sa Zakonodavstvom EU, koji takođe predviđa tu mogućnost, ali ipak uz strogu kontrolu.
Autohtone vrste zakon štiti od vlasnika mHE
Preduzeća koja su dobila koncesije na crnogorske vode, kako bi na rijekama gradili mini-hidorelektrane, neće moći da poribljavaju vode ukoliko ne nabave autohtone vrste:
“Zakon o slatkovodnom ribarstvu i akvakulturi dozvoljava poribljavanje svih crnogorskih vodotoka samo autohtonim vrstama, te iz toga jasno proizlazi da sva privredna društva, preduzetnici i druga lica, pa i ona koja grade mini-hidroelektrane u obavezi su da poribljavanje obavljaju samo autohtonim ribljim vrstama”.
To su odgovorili iz MPRR na pitanje da li je vlasnicima mini- hidroelektrana, koji prema ugovoru o koncesiji imaju obavezu poribljavanja rijeka na kojima grade mHE, naznačeno da to mogu činiti isključivo autohtonom vrstom potočne pastrmke.
Branitelji rijeke Bukovice i NVO “Ekološki pokret Donja Bukovica” upravo to su problematizovali u pismu poslatom premijeru Dušku Markoviću i ministarki ekonomije Dragici Sekulić.
Među propustima koje su evidentirali napisali su i da je u Elaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu izgradnje male hidroelektrane “Bukovica 1” i “Bukovica 2” našlo se i poribljavanje na koje se investitor tim dokumentom obavezao.
Gradnja mHE “Bukovica 1 i 2” privremeno je obustavljena nakon jednomjesečne straže mještana pored rijeke. Konačna odluka o tome da li će koncesija na vode Bukovice biti ukinuta donijeće se nakon što ME pregleda dostavljenu dokumentaciju.
Uskoro će se mrijestiti u Breznici
U Crnoj Gori ne postoji reprocentar za autohtonu potočnu pastrmku, ali su započete aktivnosti na uspostavljanju mrijestilišta.
Iz MPRR-a su istakli da je Sportsko-ribolovni klub “Lipljen” iz Pljevalja na rijeci Breznici započeo proceduru osposobljavanja objekta za obavljanje akvakulture:
“Sa ciljem proizvodnje prvenstveno autohtone pastrmke potočare”.
Objašnjeno je da će se kroz realizaciju projekata “Proizvodnja autohtonih salmonoida drinskog sliva u mrestilištu na Breznici” i podršku MPRR i Prirodno-matematičkog fakulteta stvoriti mogućnost za otvaranje repro centra autohtonih ribljih vrsta.
Bonus video:
