I dok u Podgorici i Danilovgradu rade studiju o zaštiti donjeg toka rijeke Zete u Opštini Nikšić još uvijek razmišljaju da li da podrže tu inicijativu i zaštite gornji tok. Prema riječima menadžera Opštine, Živka Kecojevića, “ozbiljno će sagledati predloženu inicijativu iz svih uglova”, ali i nastaviti da daju doprinos konkretnim primjerima. Kako je naglasio, sa nadležnim ministarstvima i nevladinim sektorom više puta su uređivali korito Zete, a glavni industrijski zagađivači su uradili svoje pričišćivače otpadnih voda.
“Prije svega mislim na Pivaru ‘Trebjesa’ kao jednog od najglavnijih zagađivača voda u opštini Nikšić a takođe i na pogon Mesne industrije ‘Goranović’, klanicu, koja je uradila separatni pogon za prečišćavanje otpadnih voda”, kazao je Kecojević na okruglom stolu “Zaštita rijeke Zete–analiza stanja, preporuke i primjeri dobre prakse", koji su organizovali WWF Adira, The Natue Conservancy i ekološki pokret “Ozon".
Kecojević je kazao da će nastaviti sa širenjem kanalizacione mreže u naseljima kao bi vode bile tretirane kroz sistem za prečišćavanje voda, a da će nakon analize pravnog i institucionalnog okvira, sagledavanja planske dokumentacije i ekspertskih analiza odlučiti da li da podrže građansku inicijativu “Za zelenu Zetu” koja podrazumijeva adekvatan vid zaštite pomenute rijeke.
Dragana Mileusnić, iz The Nature Conservancy, prenijela je iskustva iz SAD-a, gdje je Zakon o divljim i rijekama sa slikovitim predjelima na snazi 50 godina, pokazao se jako efektivnim i rijeke zaštićuje kako na osnovu biološko-geoloških karakteristika, tako i onih kulturno-istorijskih.
“Tu smo da povučemo paralele i vidimo kako to može da se primjeni na rijeci Zeti koja je simbol i paradigma svih tih vrijednosti. U Americi se pokazalo da se benefiti za lokalnu zajednicu najviše ogledaju kroz turizam što podrazumijeva transformaciju ekonomskih aktivnosti u određenom regionu. Ali zajedno sa održivom poljoprivredom i energetikom to ne isključuje ekonomske aktivnosti već je cilj da se bude kompatibilan sa ekonomskim razvojem, naročito u oblasti turizma, jer to stavlja rijeku i region na svjetsku mapu”, kazala je Mileusnić.
Vuk Iković, savjetnik za životnu sredinu u Opštini Danilovgrad, podsjetio je da je u toku prikupljanje i analiza podataka neophodnih za izradu i usvajanje studije zaštite rijeke Zete vjerovatno budućeg, kako je naglasio, parka prirode.
“Zeta je glavni vodeni tok i većina privrednih djelatnosti koje se dešavaju u Danilovgradu usko su koncentrisane na obalama rijeke Zete, tj u Bjelopavlićkoj ravnici. Zeta kao glavno vodno tijelo predstavlja žilu kucavicu za razvoj poljoprivrede i čitav niz drugih aktivnosti koje se dešavaju u Danilovgradu”, poručio je Iković.
Milija Čabarkapa, iz WWF Adria, kazao je da trajna zaštita podrazumijeva zaštitu rijeke Zete od višedecenijskog zagađivanja.
“Smatramo da je neophodno spriječiti dalji pritisak na vode rijeke Zete koje nesporno imaju veliki ekosistemski značaj za cijelo područje Jadranskog sliva, kao i uraditi procjenu ekonomske vrijednosti svih potencijala, kako bi se stekli uslovi za njihovu pravilnu, ekološki i ekonomski održivu valorizaciju i zaštitio javni interes građana Crne Gore”, kazao je Čabarkapa.
Prema njegovim riječima potrebno je strateški prepoznati važnost Zete za dalji razvoj lokalnih zajednica, kao i za nacionalno brendiranje Crne Gore kao ekološke države. Da je potrebno zaštiti Zetu, kazao je Čabarkapa, potvrđuje i prisustvo ugroženih autohtonih i zaštićenih vrsta, kao i ornitolioški značaj vještačkih akumulacija Krupačkog i Slanog jezera, koje koriste vodni potencijal rijeke.
Prema riječima Aleksandra Perovića, direktora “Ozona”, njihova ideja je da stvore infrastrukturu koja je potrebna da se u 21.vijeku neka rijeka stavi pod zaštitu, i da od toga ekonomske i ekološke benefie ima cijela zajednica.
“Mi ovo vidimo kao mogućnost jedne krovne inicijative gdje će opštine Nikšić, Danilovgrad i Glavni grad prepoznati mogućnost da zajedničkim modelom upravljanja ovu rijeku iskoriste u one razvojne potencijale koji do sada nijesu bili prepoznati, a to je prije svega eko turizam”, kazao je Perović.
Na taj način bi, kako je istakao, i broj turista koji cijene i žele da uživaju u prirodi bio znatno veći, a to bi i otvarilo održiva radna mjesta u zajednici.
Bonus video:
