Vlada Crne Gore prekinuće dugogodišnju praksu kojom su informacije o javnim funkcionerima koji su dobili stambene kredite po povoljnim uslovima proglašavane za tajnu.
To je juče obećao premijer Duško Marković, odgovarajući na pitanje nezavisnog poslanika Neđeljka Rudovića.
Međutim, nije precizirao da li će se to primjenjivati na funkcionere koji tek treba da riješe stambeno pitanje po povoljnim uslovima ili i za one koji su to pravo ostvarili u prethodnom periodu.
Premijer je sada saglasan da je nepravedno da se oznaka tajnosti i dalje nalazi na tim podacima.
“Biću direktan, pošto javni funkcioneri imovinu prijavljuju Agenciji za sprečavanje korupcije, uključujući i detaljne podatke kako su stan ili kredit dobili na osnovu odluke Vladine Komisije, ne vidim zašto se odluka o dodjeli stana ili kredita funkcioneru ne bi objavila”, kazao je on na premijerskom satu.
Da je Vlada napravila veliki korak unazad kada je riječ o transparentnosti i dostupnosti podataka o potrošnji budžetskih sredstava ukazuje i činjenica da su informacije o njenim odlukama o dodjeli kredita koje se danas skrivaju bile dostupne javnosti prije deset godina.
Državni službenici nijesu političke ličnosti već profesionalci koji će raditi u nekoj drugoj vladi, možda u vašoj, oni su stub administracije i nastavićemo da ih podržavamo da riješe stambeno pitanje”, poručio je Marković
O ovome svjedoči odgovor generalnog sekretarijata Vlade od 31. marta 2009. po zahtjevu za pristup informacijama koji je podnijela NVO Institut Alternativa (IA). U tom odgovoru, u koji su “Vijesti” imale uvid, odobrava se pristup informacijama o dodjeli kredita, novca ili stambenog prostora javnim funkcionerima i daje propratna dokumentacija. Tako su među onima koji su tokom 2007. i 2008. dobili kredite funkcioneri iz izvršne, zakonodavne i sudske vlasti, ali i nezavisnih institucija: Predrag Mitrović, Miodrag Radusinović, Desanka Lopičić,Dušan Simonović, Božidar Vuksanović, Zlatko Bulić, Dragutin Čolaković, Budimir Šćepanović, Šefko Crnovršanin, Mersad Mujević, Miodrag Iličković, Slobodan Leković, Marijana Laković, Danka Latković, Miraš Radović, Vukoman Golubović, Zoran Pažin i Rajko Novićević.
Deset godina kasnije Vlada krije od javnosti i planove za rješavanje stambenih potreba koje je morala da donese u skladu sa sopstvenim odlukama. Na zahtjeve i brojne urgencije IA, Generalni sekretarijat Vlade ćuti od februara. IA je u aprilu podnio žalbu Agenciji za zaštitu ličnih podataka i pristup informacijama, ali po žalbi još nije odlučeno, iako je zakonski rok za to odlučivanje 15 dana. U međuvremenu, Generalni sekretarijat pokušao je da prebaci odgovornost za dostavljanje informacija na Komisiju za stambena pitanja na čijem je čelu sada ministar odbrane Predrag Bošković, a Agencija je, kako kažu u IA, pokušala da ih „ohrabri da odustanu od žalbe i prihvate ovu očiglednu manipulaciju“.
Ministarstvo javne uprave nedavno je odbilo inicijativu civilnog sektora za pokretanje peticije “Naš novac, njihovi stanovi i tajni fondovi” kojom predlažu da Vlada promijeni politiku u vezi sa objavljivanjem informacije o radu komisija za stambenu politiku i raspodjelu sredstava budžetske rezerve.
Peticijom se predlaže da se sa svih akata tih komisija, koji su nastali od 2006. do danas, skine oznaka tajnosti i da sva dokumentacija bude objavljena na sajtu Vlade.
Da je Vlada nekom majka a nekom maćeha ilustruje primjer da je čelnici Vrhovnog suda Vesni Medenici tri puta rješavano stambeno pitanje, ali i problema sa kojima se suočavala higijeničarka zaposena u Vladi H. B.
“Dan” je ranije objavio da je Medenica od Vlade dobila stan od 80 kvadrata po povoljnim uslovima u zgradi „Vektra” u Podgorici i njega kasnije poklonila kćerci. Ranije je dobila, po povlašćenim uslovima stambeni kredit od 40.000 eura, pri čemu je vratila 6.800 eura, a faktički je Vlada častila sa 33.200 eura. Takođe, dobija nakon toga dodatnih 20.000 eura za rješavanje stambenog pitanja. I povrh svega toga, dobija još jedan kredit od 40.000 eura, od kojeg je vratila opet samo 6.800 eura.
Iz IA ističu da je Medenicu, po dostupnim podacima, Vlada nagradila sa stanom od 80 kvadrata na jednoj od najskupljih lokacija, i kreditima od 100.000 od kojih je vratila oko 15.000 (nije poznato koliko je vraćala od kredita od 20.000 eura).
Ona, inače, ima i kuću od 146 kvadrata u Podgorici i građevinsko zemljište od 334 kvadrata.
Medenica, koja je prije dva dana počela treći, sporni mandat na čelu Vrhovnog suda, prijavila je Agenciji za sprečavanje korupcije da je prošle godine zarađivala u prosjeku malo više od 3.500 eura mjesečno.
Njena plata sa specijalnim dodatkom bila je 2.700 eura, dok je u Sudskom savjetu prihodovala dodatnih 612 eura mjesečno. Kao članu Komisije za ocjenjivanje Sudskog savjeta isplaćivani su joj iznosi od 229, 459 i 1.224 eura, dok je u Komisiji za polaganje pravosudnog ispita Ministarstva pravde prihodovala malo više od 1.750 eura.
Na drugoj strani, higijeničarka H. B. čija je plata desetostruko manja od Medeničine obratila se Komisiji za stambena pitanja Vlade da joj pomogne u rješavanju stambenog pitanja 2012. Pošto je ni nakon dvije godine Komisija nije udostojila odgovorila žalila se Zaštitniku ljudskih prava koji je 2014. donio preporuku Komisiji da ”bez odlaganja, pisanim putem odgovori na zahtjev H. B. od, 20. 02. 2012“.
Na to je Komisija u izjašnjenju navela da „nije imala obavezu da odgovori u vezi sa zahtjevom“, kao i da nema nadležnosti da rješava stambene potrebe zaposlenih u organima državne uprave individualno, odnosno nije u mogućnosti da izlazi u susret velikom broju zahtjeva pojedinaca koji se obraćaju Komisiji za pomoć u rješavanju stambenih potreba. Zaštitnik je u svom mišljenju konstatovao da je neprihvatljiv ovakav stav Komisije.
Vlada ne poštuje ni Zakon ni Poslovnik
Vlada je u julu 2016. godine odbila da pruži odgovor i na poslaničko pitanje Nevena Gošoviću kojim licima je 2013, 2014, 2015 i 2016. godine riješila stambeno pitanje, pod opravdanjem da su ta dokumenta ”označena oznakom interno”, kako stoji u odgovoru predsjednika Komisije Predraga Boškovića. Iz Komisije su više puta objasnili da im zakon ne dozvoljava da se objave podatke.
Gošović je juče kazao “Vijestima” da mu je odgovor zvučao nevjerovatno. Odgovorio je da je od tada prošlo dosta vremena i da su takvi podaci i dalje tajna.
Tim je, ističu u Instituta Alternativa, Vlada prekršila i odredbe Poslovnika koji poslanicima daje pravo na dostupnost svih službenih materijala, dokumenata i podataka koji se pripremaju ili prikupljaju u Vladi, ministarstvima i drugim organima državne uprave, a koja se odnose na pitanja od značaja za ostvarivanje poslaničke funkcije.
Naime, poslanik ima pravo da traži obavještenja i objašnjenja ministra i drugog funkcionera, koja se odnose na poslove iz okvira prava i dužnosti ovih funkcionera, odnosno poslove iz nadležnosti organa kojima rukovode, a koja su mu potrebna radi obavljanja funkcije poslanika. Iz IA ukazuju da kada bi Vlada u cjelosti poštovala Zakon o slobodnom pristupu informacijama tada bi proaktivno, bez čekanja na zahtjeve nevladinih organizacija i poslanika, objavljivala sve informacije u vezi sa odlukama Komisije za stambena pitanja. Zakon je propisao da se proaktivno objavljuju pojedinačni akti i ugovori o raspolaganju finansijskim sredstvima iz javnih prihoda i državnom imovinom, ali i spisak javnih funkcionera i liste obračuna njihovih zarada i drugih primanja i naknada u vezi sa vršenjem javne funkcije. Nesporno je da su davanja iz budžeta za stambene potrebe funkcionera upravo ono što je zakon propisao kao informacije koje se proaktivno moraju objaviti.
Bonus video:
