Objedinjavanjem pravnih pravila i normi koje uređuju ugovorna, porodična, nasljedna i druga građanska prava, obezbijediće se veća pravnu sigurnost građana i privrede, ocijenio je potpredsjednik Vlade Zoran Pažin.
Komisija za izradu građanskog zakonika počela je sa radom početkom ove godine na prvom njegovom dijelu.
“Izradom građanskog zakonika onemogućićemo bilo kakvu proizvoljnost ili nedosljednost u tumačenju različitih propisa, osigurati jasnu i pouzdanu pravnu bazu za razvoj domaće privrede i strana ulaganja i modernizovati naš pravni sistem po najvišim međunarodnim pravnim standardima“, kazao je Pažin agenciji MINA.
On je podsjetio da se ove godine obilježava 130 godina od donošenja Opšteg imovinskog zakonika za Knjaževinu Crnu Goru, velikog pravnika, pravnog istoričara, enciklopediste, etnografa i sociologa Valtazara Bogišića.
Prema njegovim riječima, ovaj nesumnjivi spomenik crnogorske i evropske pravne kulture sa kraja 19. vijeka predstavljao je odgovor društva na onovremene izazove i tada, kao i danas, mlade crnogorske države, tek deceniju nakon Berlinskog kongresa.
„I tada kao i danas, kodifikacija građanskog prava, odnosno izrada sveobuhvatnog skupa pravila i principa društvenog života, nije bila ništa drugo do nastojanje pravne struke da zadovolji potrebu snažnije i pouzdanije zaštite pravde i ljudskog dostojanstva, kao dva najveća ideala prava“, kazao je Pažin.
Istorijski gledano, smatra on, ova potreba je uvijek bila naročito izražena u društvima koja se nalaze na prekretnicama u svom razvoju, u međunarodnim i unutrašnjim okolnostima koje pozivaju na snaženje nacionalnog jedinstva, jačanje sinergije države i društva i potrebu snažnog ekonomskog razvoja na temelju veće pravne sigurnosti.
„U današnjoj Crnoj Gori, u kojoj smo nakon obnove državne nezavisnosti nepovratno vezali svoju bezbjednosnu i razvojnu perspektivu za vrijednosti zajednice zapadnih demokratija, nalazimo se u takvom društvenom trenutku – kada su nacionalno jedinstvo, snaga i kredibilitet državnih institucija i pouzdan pravni ambijent za ekonomski napredak nasušne razvojne potrebe našeg društva“, rekao je Pažin.
On je naglasio da se na ovim potrebama i ovim razlozima u današnjoj Crnoj Gori temelji ova inicijativa. „Nakon 130 godine ponovo smo krenuli putem kodifikacije crnogorskog građanskog prava – nesumnjivo najzahtjevnijeg pravničkog posla od obnove državne nezavisnosti“.
Prema njegovim riječima, u ovom nastojanju rukovodićemo se potrebom usklađivanja domaćeg zakonodavstva sa pravnom tekovinom Evropske unije ali i, kao buduća članica Unije, ići u susret trendu konvergencije evropskog građanskog prava.
Kako je naveo, ono što je još važnije, objedinjavanjem pravnih pravila i normi koje uređuju ugovorna, porodična, nasljedna i druga građanska prava, obezbijediće se veća pravna sigurnost građana i privrede.
"Izradom građanskog zakonika onemogućićemo bilo kakvu proizvoljnost ili nedosljednost u tumačenju različitih propisa, osigurati jasnu i pouzdanu pravnu bazu za razvoj domaće privrede i strana ulaganja i modernizovati naš pravni sistem po najvišim međunarodnim pravnim standardima“, kazao je porpredsjednik Vlade.
On je rekao da ovaj zahtjevni pravnički posao ne bi bio moguć bez naprednih akademskih i praktičnih znanja velikog broja istaknutih pravnih eksperata.
„Zbog toga izražavam duboku zahvalnost timu eminentnih profesora i stručnjaka koji su posljednjih mjeseci radili na različitim aspektima ovog projekta, a prije svih Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti, čija napredna akademska znanja ovoj važnoj misiji daju neophodno teorijsko usmjerenje i utemeljenje“, rekao je Pažin.
On je kazao da mu je naročito drago da u ovom poslu „nijesmo sami“. „Za dugogodišnju partnersku podršku i ekspertizu dugujemo veliku zahvalnost AIRE Centru iz Londona i Britanskoj ambasadi u Podgorici“.
Pažin je podsjetio da je Vlada Crne Gore, na sjednici 14. decembra prošle godine formirala Komisiju za izradu građanskog zakonika, čiji je on predsjednik.
Članovi su predsjednik CANU Dragan Vukčević, profesori na Pravnom fakultetu Zoran Rašović, Radoje Korać i Dragan Radonjić, sudije Vrhovnog suda Miraš Radović, Nataša Božović i Dragica Milačić, advokatica Tamara Durutović, pomoćnica sekretara Sekretarijata za zakonodavstvo Slavica Bajić i generalni direktor Direktorata za građansko zakonodavstvo i nadzor Ibrahim Smailović.
Sekretarka Komisije je samostalna savjetnica u Ministarstvu pravde Đina Popović.
Komisija je početkom godine počela sa radom na prvom dijelu građanskog zakonika, a rad najavila na konferenciji koja je održana sedmog marta u CANU.
Pažin je kazao da je uvjeren da je naše društvo doraslo velikom izazovu izrade ovog kapitalnog djela crnogorske pravne kulture.
„Siguran sam da teret istorijskog značaja ovog posla i autoriteta velikog prethodnika neće sputati današnju pravnu struku, već će je inspirisati i usmjeriti da, nakon 130 godina, podari još jedno svjedočanstvo istorijskog nastojanja crnogorskog društva da zaštiti pravdu i ljudsko dostojanstvo, kao svoje definišuće vrijednosti“, poručio je Pažin.
Bonus video:
