Sanacija ili devastacija korita rijeke Gračanice?

"Gračanica je najduža ponornica u Jugoslaviji, posle Trebišnjice, i ovdje ljeti nema vode. Sad se voda pojavila zbog kopanja“, kazao je Savo Marojević
6644 pregleda 1 komentar(a)
Mještani Morakova, Foto: Svetlana Mandić
Mještani Morakova, Foto: Svetlana Mandić
Ažurirano: 27.08.2019. 19:49h

Radovi u riječnom koritu Gračanice, u selu Morakovo, u nikšićkoj Župi, podijelili su mještane. Dok vlasnici čija imanja pomenuta rijeka zimi plavi tvrde da je riječ o prijeko potrebnoj sanaciji korita, „zaštitari ribe“, kako ih komšije prozvaše, smatraju da je u pitanju klasična devastacija od strane firme „Gradnja inženjering“ koja izvodi radove.

„Od 30 domaćina kojima voda plavi imanja, 29 je potpisalo zahtjev da se korito očisti. Godinama smo tražili da se to uradi, ali niko nije htio da se prihvati posla jer je mjesto udaljeno 25 kilometara od grada i nije im isplativo. Molili smo Ćipranića, koji je naš mještanin da nam, nakon što je Ministarstvo odobrilo radove, izađe u susret i očisti korito i on je to prihvatio. Gračanica je najduža ponornica u Jugoslaviji, posle Trebišnjice, i ovdje ljeti nema vode. Sad se voda pojavila zbog kopanja“, kazao je Savo Marojević.

Njegov stric Nikola Marojević objašnjava da godinama nije mogao da kosi livadu jer je bila poplavljena i da se nada da su sanacijom riješili problem makar za narednih 20 godina.

„Ovi što se bune nemaju sa rijekom nikakve veze, jedino što love ribu dok je ima. Njima ne smeta što ljudi bacaju dinamit u lokve. Tada se riba ne uništava, a sad se uništava. Ovaj čovjek je došao i spasio nas. Ljudski i korektno rade posao i nemamo nikakve primjedbe. Iz korita se odvozi višak pijeska koji nemaju gdje da lageruju, mada je ovdje više mulja, nego pijeska”, kazao je Nikola Marojević tvrdeći da izvođač radova nije prešao dozvoljenu sanaciju od 600 metara.

U to 600 metara ne spada imanje njegovog imenjaka koji je, kako tvrdi, godinama bezuspješno sam pokušavao da se izbori sa plavljenjem rijeke.

“Godinama sam dovodio mašine te sam pokušavao da to riješim, ali to nije bilo uspješno. U interesu nam je da se ovo korito pročisti i sanira da ne bi imanja plavila, ali 'zaštitari ribe' su izjavili da mašine neće otići dalje od ovog mjesta a meni treba još jedno 50 metara da se pročisti da bih zaštitio imanje. Ne izgleda ovo lijepo sada kad su radovi, ali kada voda navre opet će vratiti u stanje kakvo bi trebalo da izgleda“, smatra Nikola Marojević.

„Zaštitari ribe“ nijesu sigurni da će Gračanica, nakon obavljenih radova, izgledati kao nekada, kao i da će u tom dijelu više biti životinjskog svijeta. Kako ističu, nemaju ništa protiv radova na dozvoljenih 600 metara ali imaju protiv uništavanja rijeke i živog svijeta. Tvrde i da je izvođač radova „probio“ dozvoljenu metražu i devastirao korito u dužini od kilometar i po, kao i da su posječene vrbe uz obod rijeke.

„Ovo je bilo jedino mrestilište potočne pastrmke od Liverovićkog jezera i korita Gračanice. Građani se pitaju da li je ovo savjesna sanacija ili devastacija korita rijeke. Korito rijeke je na dužini od kilometar i po potpuno sterilno. Nema ničega više. Nestali su rakovi, žabe i potočna pastrmka. Radovi traju oko tri mjeseca, a pijesak se svakodnevno izvozi. Tim ljudima je rijeka plavila imanja i imaju dokumenta za sanaciju 600 metara korita. Koliko je to profesionalno urađeno u to ne ulazim. Preduzeće koje je trebalo da sanira korito rijeke je od ovog dijela korita napravilo auto stradu“, kazao je Nikola Kovačević pokazujući izrovano korito.

“Niko se nije bunio kada su radili dio koji plavi imanja. Ali onda im je neko savjetovao da naprave put niz Gračanicu. Tu nema bijela kamena. Sve je to pokrio pijesak, glina. Nema ribe, ništa. Vidjeli su šta je urađeno svuda od Gračanice, oko Željezare, uz Krstovače, pa hoće i ovo malo što je ostalo da nagrde, pa ko plati da plati. Poručujem nadležnim institucijama da dođu i vide šta je ovdje urađeno“, istakao je Predrag Marojević.

Dio mještana je uputio otvoreno pismo državnim i opštinskim institucijama i službama i pozvali su ih da reaguju, „kazne odgovorne, a da od stečene dobiti od iskorišćavanja pijeska pomenuta firma uplati selu Morakovu novčana sredstva za pošumljavanje obala, adekvatnu i stručnu sanaciju korita i prilaza koritu Gračanice”.

Od nadležnih službi reagovala je Komunalna policija koja je preduzeću „Gradnja inženjering“ izrekla kaznu od 1.500 eura, a direktoru te firme kaznu od 500 eura zbog „nedozvoljenog kopanja i odnošenja zemlje, humusa, kamena i pijeska“. Inspektor za slatkovodno ribarstvo, Dragoje Međedović, u zapisniku sačinjenom 8.avgusta, konstatovao je da „nema povrede Zakona o slatkovodnom ribarstvu“, dok je Vlajko Simović, sekretar Sportsko-ribolovnog kluba (SRK) „Nikšić“, koji je istog dana obišao radove koji se izvode u koritu Gračanice, zaključio da pomenuta firma prema zakonu nema pravo da vrši eksploatciju pijeska i šljunka i da će SRK protiv izvođača radova podnijeti prijavu „pa neka sud utvrdi da li je rađeno (ne)zakonito“.

Vlasnik firme „Gradnja inženjering“ Mirko Ćipranić kazao je da je mještanima i Mjesnoj zajednici izašao u susret, kao i da za radove i izvoz pijeska ima sve potrebne dozvole od Opštine, resornog ministarstva i MZ.

„Sa radovima sam počeo prije mjesec i po. Do sada je urađeno oko 500-600 metara i ostalo je još oko stotinu metara pa da završim sa radovima. Jedan od mještana je molio da se sanira korito do njegovog imanja ali sam rekao da neću raditi mimo dozvoljenog, a on neka vidi sa komšijama“, kazao je Ćipranić „Vijestima“.

Iz Opštine nijesu odgovorili da li i na koji način kontrolišu izvođenje radova.

Sanacija ili devastacija, odlučiće nadležne institucije. Možda ta odluka popravi i poremećene međuljudske odnose u selu. Jedno je sigurno, Gračanicu neće.

Galerija

Bonus video: