Onazisova "Christina O" u Porto Montenegru

Predivan stari brod klasičnih formi elegantnog, u bijelo ofarbanog trupa i nadgrađa, prekjuče je uplovio u Porto Montenegro gdje je „Christina O“ vezana na mulu 3, neposredno uz granični prelaz u tivatskoj marini
11120 pregleda 4 komentar(a)
Legendarna jahta u Porto Montenegru, Foto: Siniša Luković
Legendarna jahta u Porto Montenegru, Foto: Siniša Luković
Ažurirano: 30.08.2019. 10:21h

Nautičko-turistički centar Porto Montenegro u Tivtu ovih je dana domaćin jednom od najčuvenijih brodova u istoriji svjetskog jahtinga i razvoja onoga što danas poznajemo pod pojmom džet-set, slavne superjahte „Christina O“ koja je nekada pripadala grčkom brodovlasničkom tajkunu Aristotelu Onazisu.

Predivan stari brod klasičnih formi elegantnog, u bijelo ofarbanog trupa i nadgrađa, prekjuče je uplovio u Porto Montenegro gdje je „Christina O“ vezana na mulu 3, neposredno uz granični prelaz u tivatskoj marini. Ovaj 99 metara dugačak i 11 metara širok brod sa gazom od 4,24 metra, ima deplasman od 1.802 tone, a život je počeo prije više od 75 godina - u brodogradilištu kompanije “Canadiacn Vickers” u Monteralu, gdje je izgrađen kao fregata „Stormont“ K-237 za potrebe Ratne mornarice Kanade.

Ovaj ratni brod klase „River“ služio je u čuvenoj bici za Atlantik i borbi saveznika protiv njemačkih podmornica koje su ugrožavale savezničke konvoje trgovačkih brodova na okeanu, kao i u ratnim operacijama u Sjevernom ledenom okeanu, podržavao operaciju „Overlord“ savezničkog iskrcavanja u Normandiji u junu 1944, te kasnije službovao i na Mediteranu. Poslije Drugog svjetskog rata fregatu „Stormont“ koja je bila povučena iz operativne upotrebe kanadske Ratne mornarice, kupio je poznati grčki brodarski magnat Aristotel Onazis. On je kupljenu fregatu povjerio čuvenom projektantu i dizajneru jahti Cezaru Pinou da ovaj bivši ratni brod pretvori u do tada neviđeno luksuzno plovilo za uživanje. Uz uloženih za to vrijeme vrtoglavih 4 miliona dolara, nekadašnji ratni brod sa ožiljcima iz brojnih bitaka, nakon par godina je iz brodogradilišta u Kilu u Njemačkoj izašao gotovo neprepoznatljiv - kao izuzetno elegantna, prva super jahta u svijetu, imena „Christina“, sa do tada neviđenim nivoom luksuza na jednom privatnom plovilu za uživanje. Pored ostaloga, jahta koju je Aristotel Onazis nazvao imenom svoje kćeri, imala je otvoreni bazen na krmenom dijelu, plesni podijum, spiralno unutrašnje stepenište u glavnom salonu i 19 ultraluksuzno opremljenih apartmana za goste. O do tada nezamislivom nivou luksuza govori i podatak da su kuke za kačenje garderobe u centralnom baru bile napravljene od zuba kita vrste orka, dok su barske stolice bile presvučene kožom sa jednog vrlo posebnog organa Rudolfijevih kitova.

Zahvaljujući veličini i čvrstoći trupa i mehaničke osnove ratnobg broda iz koga je nastala, „Christina“ je imala nezamisliv nivo luksuza za predratne privatne jahte i početkom pedesetih, kao prva prava superjahta u svijetu, inaugurisala je potpuno nove pravce u dizajnu, projektovanju i osmišljavanju najvećih i najluksuznijih privatnih jahti.

Narednih godina ovaj brod i njegov harizmatični vlasnik postali su oličenje ustanovljavanja onoga što danas poznajemo pod pojmom džet-set i elitni jahting jer je Aristotel Onazis na „Christini“ ugostio mnoga slavna imena iz svijeta biznisa, politike, medija i filma. Tako je na ovoj jahti obavljena i svečanost vjenčanja princa Renijea III od Monaka sa američkom glumicom Grejs Keli. „Christinom“ su plovili i sa njenim vlasnikom na najljepšim destinacijama u Mediteranu i na Karibima uživali američki predsjednik Džon Kenedi, britanski premijer Vinston Čerčil, i glumačke ili muzičke zvijezde poput Džona Vejna, Marije Kalas, Frenka Sinatre, Merilin Monro, Grete Garbo, Ričarda Bartona, Elizabet Tejlor, Rudolfa Nurejeva ili Eve Peron... Sredinom pedesetih godina prošlog vijeka „Christina“ je uplovila i u Kotor gdje je sa Onazisom na njoj u to vrijeme bila i njegova partnerka, grčka operska diva Marija Kalas i njihova zajednička prijateljica, bivša prva dama SAD, Elenor Ruzvelt, supruga pokojnog američkog predjsenika Frenklina Delana Ruzvelta.

Poslije Onazisove smrti 1975. njegova kćerka Kristina je jahtu-imenjakinju poklonila grčkoj vladi sa namjerom da ona bude zvanična državna i predsjednička jahta. Brodu je promijenjeno ime u „Argo“, ali je vrlo brzo zapušten i propadao je na mrtvom vezu u Grčkoj sve dok ga krajem 1990-tih, nije kupio američko-grčki preduzetnik Džon Pol Papanikolau koji je nekada impresivnoj jahti, vratio stari sjaj i potpuno je obnovio u brodogradilištu „Viktor Lenac“ u Hrvatskoj. Pod novim-starim imenom „Christina O“, ovaj elegantni ultraluksuzni brod opet se vratio na svjetska mora i elitne turističke destinacije. „Christina O“ sada je „nakrcana“ namjodernijom tehnologijom, ali je u eksterijeru i enterijeru zadržala je svoj šarm klasičnog, pravog broda-oldjamera kakav je bukvalno nedostižan za moderne i od nje mnogo skuplje superjahte. Brod danas pored glavnog apartmana koji nosi Onazisovo ime, ima ukupno još 15 većih ili manjih apartmana, više salona, bar i velike otvorene palube. Na dnu njegovog otvorenog bazena na krmi, u mozaiku je urađen lik mitskog grčkog bića Minotaura, a pod bazena se na pritisak dugmeta podiže na nivo glavne palube i time kupalište pretvara u podijum za ples. Jahta ima spa-centar, teretanu, džakuzi, veliku dvoranu za bankete sa koncertnim klavirom, biblioteku, bioskop, igraonicu za djecu, helikoptersku platformu, a nosi i čitav niz manjih plovila i opreme za zabavu na vodi. U ultraluksuznim kabinama u kojima preovlađuje drvo, mermer i plemeniti metali, „Christina O“ može primiti do 34 putnika, o čijoj se udobnosti i sigurnosti brine 38 članova posade jahte.

„Christina O“ sada radi kao čarter-jahta, a njeno iznajmljivanje, zavisno od doba godine, košta od 560.000 do 700.000 eura sedmično, plus troškovi.

Galerija

Bonus video: