Većina saobraćajnica izgrađenih u Podgorici u posljednjoj deceniji, čak i bulevara, zrela je za rekonstrukciju nakon svega nekoliko godina.
Jedan od primjera je popravka 715 metara duge Cvjetne ulice na Starom aerodromu, koja je uslijedila nakon prošlogodišnjeg otvaranja i rekonstrukcije koja je koštala milion eura.
Svega nešto više od pola godine od rekonstrukcije, radnici podgoričkog gradskog preduzeća “Putevi” morali su da intervenišu, odnosno da popravljaju tu dionicu, iako nijesu bili izvođači radova.
Rekonstrukcija Cvjetne ulice podrazumijevala je izvođenje radova na polaganju hidrotehničkih, elektro i tk instalacija (vodovod, fekalna i atmosferska kanalizacija i javna rasvjeta), a radovi su bili povjereni danilovgradskoj firmi “Met&Alu Plast“.
Građani iz te ulice su više puta negodovali zbog kašnjenja radova...
I gradski bulevari, rađeni u vrijeme gradonačelnika Miomira Mugoše, puni su rupa i neravnina, a nerijetko se i prekopavaju zbog polaganja raznih instalacija.
Jedan od primjera je Bulevar Josipa Broza Tita na Starom aerodromu, koji je rađen u sklopu treće faze obilaznice oko Podgorice. Investicija je koštala 2.200.000 eura, a nova saobraćajnica sa četiri trake završena je 2008. godine. Nedugo nakon toga, bila je neophodna rekonstrukcija jer je utvrđeno da je posao loše odrađen.
Putari su i nakon toga bili primorani više puta da intervenišu na toj saobraćajnici.
Posljednja rekonstrukcija je rađena prije dvije godine, od kružnog toka na Starom aerodromu do kružnog toka u blizini Plantaža, zbog sanacije oštećenog asfalta.
Struka kaže da kvalitetno urađeni bulevari ne mogu da propadnu za tako kratko vrijeme.
Iz organizacije KOD navode da većina ulica koje se asfaltiraju uglavnom nakon godinu ili dvije od završetka radova postaju “zrele” za ponovno presvlačenje asfaltom, odnosno takozvano krpljenje rupa.
“Prvi važan faktor je činjenica da podloga koja se priprema za asfaltiranje često nije dobro urađena, nije nasuta pravim materijalom i nije preko nje na adekvtan način pređeno valjkom kako bi se stabilizovala. Podloga koja nije stabilizovana, a preko je presvučen asfalt, počinje da se pomjera, sliježe.... i asfalt puca. Pukotine se vremenom pune vodom, dodatno se šire oštećenja samim prolaskom automobila, kamiona, autobusa...”
Rješenje problema vide u nezavisnom i stručnom ispitivanju podloga i navode da je očigledno da to sada nije slučaj.
“Drugi faktor predstavlja i kvalitet ugrađenog asfalta koji, takođe, mora biti predmet nadzora. Odnosno, nadzor mora biti prisutan u asfaltnoj bazi za vrijeme pripreme asfaltne mase i mora se neposredno uvjeriti da li je ispoštovana receptura po kojoj se spravlja asfalt. Dodatno i vrijeme ugradnje asfalta igra značajnu ulogu. S obzirom na to da je asfalt mješavina mineralnog agregata i bitumena, odnos tih komponenti u krajnjem proizvodu mora biti sproveden strogo po recepturi. Rješenje za ovaj problem je kao i za prethodni - nadzor koji mora biti objektivan i nezavisan”.
Istakli su da oba problema imaju istu pozadinu - odsustvo stručnog nadzora.
“Nadzor koji nije kvalifikovan, ili koji iz različitih, a svakako ne zakonitih razloga, ne reaguje kada i kako bi trebalo. Nažalost, sve to pospješuje situacija u kojoj inžinjeri koji vrše nadzor nisu dovoljno plaćeni za posao koji obavljaju”.
Neravno i kroz nedavno otvoreni Bulevar u Donjoj Gorici
Vozači se žale da je neravan i nedavno završeni bulevar u Donjoj Gorici i da šahte “zvone” kada se pređe preko njih.
“Ne znam kakav će asfalt da bude za par godina, kada je već sada, nekoliko mjeseci od otvaranja, ovako neravan. Očigledno je da je loše odrađen posao”, kaže Bojan Ivanović.
Rekonstrukcija te saobraćajnice, duge 3,3 kilometra, građane je koštale 9,5 miliona eura. Započeta je u februaru prošle godine, a rok za izgradnju je prekoračen više puta. Izvođač radova je bila firma “Tehnoput”.
Međutim, i pored nekoliko probijenih rokova, direktor Uprave za saobraćaj Savo Parača ranije je optužio novinare da od početka izgradnje bulevara u Donjoj Gorici taj “projekat satanizuju”.
“Jedna velika je šteta kada dobijete ovakav objekat, koji služi na dobro državi, da ga pokušavamo negdje od starta satanizovati. Izvođača, Upravu za saobraćaj, ljude koji su dali sve od sebe, činili maksimum ljudskih i nadljudskih napora, da se napravi jedna ovakva saobraćajnica”, kazao je Parača na otvaranju saobraćajnice polovinom ove godine, odgovarajući na pitanje da li će Uprava, s obzirom na to da je izgradnja kasnila sedam mjeseci, ubuduće razmisliti koga će birati za izvođača.
On je tada kazao da biraju izvođača na osnovu Zakona i istakao da za to postoji jasna procedura.
Bonus video: