Sudije Vrhovnog suda Dragica Milačić, Hasnija Simonović, Miraš Radović, Petar Stojanović i Radule Kojović dobili su od države kredite iako su tada posjedovali stanove ili drugu nepokretnu imovinu, pokazuje analiza koju je uradila Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).
Pojedinim sudijama je, ističe se, na taj način “rješavano stambeno pitanje” iako su već u glavnom gradu posjedovali stanove površine i preko 100 metara kvadratnih.
Kako su mediji više puta pisali, samoj predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici je država više puta rješavala stambeno pitanje. Sutkinja Dragica Milačić je krajem 2017. godine dobila kredit od države u iznosu od 20.000 eura, uprkos činjenici da u momentu traženja posjeduje trosoban stan u Podgorici od 108 metara kvadratnih u kome, po imovinskom kartonu, živi sama.
I dalje nije poznato na šta je potrošen ovaj kredit jer do danas nije prijavila nabavku nove nekretnine, ali je u istom periodu kada je dobila kredit trgovala tada novog “reno klija”.
Od državnog kredita, odobrenog na pet godina, Milačić je obavezna da vrati samo 4.200 eura uz mjesečnu ratu od samo 70 eura. Time joj je država poklonila ukupan iznos od 15.800 eura.
Iz MANS-a ističu da u slučaju da je sutkinja bila prinuđena da ovakav kredit uzme na projektu 1000+ treća faza (sa kamatnom stopom od tri odsto), tada bi morala da vrati blizu 22.000 eura.
Sutkinja Hasnija Simonović je 2009. godine dobila kredit od države od 20.000 eura. Kredit je odobren iako je njena porodica u tom momentu posjedovala stan od 94 kvadrata u Podgorici, plac od 4.000 kvadrata u Podgorici, kao i kuću i zemljište u Kolašinu (15 hektara).
Zanimljivo je da porodica u momentu dobijanja kredita od Vlade ne samo posjeduje nekrentine, već na godišnjem nivou samo od poljoprivrede prijavljuje prihode uz iznosu od 10.000 eura.
Sudija Petar Stojanović je u 2009. godine dobio kredit na 20 godina čiji ukupan iznos nije naveo, ali jeste mjesečnu ratu od 75,75 eura, tako da se može zaključiti da je riječ o državnom kreditu po povoljnim uslovima, ističu u MANS-u. Prema podacima iz njegovog kartona, taj kredit je iskorišćen za kupovinu novog stana od 119 metara kvadratnih u Podgorici. Kada je dobio pomenuti kredit, Stojanović je već imao stan od 83 metra kvadratna u Podgorici, dodijeljen od strane Vlade Crne Gore.
Isti aranžman je imao i sudija Radule Kojović, čija rata za stambeni kredit koji je dobio od Vrhovnog suda iznosi 75 eura. Kredit Kojoviću odobren 2009. godine iako je u tom trenutku posjedovao stan u Podgorici površine 74 i udio u kući od 150 metara kvadratnih u Bijelom Polju. Njegova žena Milena Kojović je takođe uzela državni kredit (Fond PIO), 2006. godine od 15.000 eura, gdje je obavezna da vrati manje od polovine iznosa (rata 22,5 eura).
Sudije nisu odgovarale na brojeve dostupne redakciji “Vijesti”. Iz MANS-a upozoravaju da ovakva dodjela kredita u suprotnosti sa Vladinom Odlukom o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera.
U Odluci se u članu 6, između ostalog, navodi da funkcioner ima pravo na rješavanje stambene potrebe pod uslovom da on ili član njegovog porodičnog domaćinstva nema stan, odnosno porodičnu stambenu zgradu u svojini, susvojini ili zajedničkoj svojini; ili ima stan, odnosno porodičnu stambenu zgradu u svojini, susvojini ili zajedničkoj svojini neodgovarajuće površine.
Inače, sudija Miraš Radović je stambeni kredit dobio 2009. godine, kada je bio ministar pravde.
On je dobio kredit od 40.000 eura sa rokom otplate od 20 godina, iako je tada imao stan od 83 metra kvadratna u Podgorici.
Mjesečna rata za ovaj kredit iznosi 40,4 eura, što znači da će ukupno vratiti 9.696 eura, tek jednu četvrtinu uzetog novca od države.
Iz MANS-a ističu da je, na primjer, uzeo isti iznos kredita preko projekta 1000+ (koji je realizovan 2010 -2011) gdje je kamatna stopa iznosila pet odsto, sa istim rokom otplate, Radović bi samo za kamatu morao da plati preko 22.000 eura, a sa redovnim kreditom kod komercijalnih banaka, čak blizu 28.000 eura.
Radović nakon dobijanja kredita nije prijavljivao nove nekretnine do 2014, kada je u imovinski karton upisao dio vlasništva nad kućom od 100 kvadrata i zemljištem od 104.148 metara kvadratnih u Kolašinu koje je naslijedio od roditelja.
MANS traži informacije o svim stanovima i kreditima
MANS je već tražio da budu objavljene sve informacije o dodjeli stambenih kredita državnim funkcionerima, uključujući i one prije 2016. godine.
Iz ove NVO su još 2016. godine zatražili od Vladine Komsije za stambena pitanja sve odluke i ugovore o odobrenim stambenim kreditima za javne funkcionere za period od 2012. do 2015. godine, ali je pristup tim podacima zabranjem rješenjem tadašnjeg predsjednika Komisije, Predraga Boškovića.
MANS se žalio na ovakvo rješenje, ali i nakon dvije odluke Upravnog suda u korist ove NVO, Bošković odbija da im objavi informacije.
Bonus video:
