Autori trotomne moderne istorije Crne Gore Šerbo Rastoder i Novak Adžić, demistifikuju stereotipe i pokušavaju da uobliče predstave o prošlosti, nudeći odgovore na neka od suštinskih pitanja, istorijskih procesa, konačnih odgovora nema, ali zato je pitanja na koja se nude odgovori bezbroj.
Pomenimo samo najvažnija koja možete pronaći u ovom za Crnu Goru jedinstvenom djelu:
- Kakav je bio položaj u Crne Gore u drugoj Jugoslaviji (1945 -1991); Ko je, kako i zašto izveo tzv. AB revoluciju 1988/89. i zašto je i kako palo staro crnogorsko rukovodstvo i kakve je negativne posljedice to imalo po budući život Crne Gore; Zašto su "mladi, lijepi i pametni" ipak na kraju samo "mladi i lijepi" i gdje su otišli "pametni";
- Kako je prevratnička crnogorska vlast učestvovala u demonizaciji predsjednika SIV-a Anta Markovića; Ko je, kako i zašto formirao Savez reformskih snaga Jugoslavije za Crnu Goru 1990; Koje su bile njegove glavne političke ideje i poruke, te kako je i zašto vlast u Crnoj Gori učestovala u rušenju Vlade Anta Markovića; Šta je pobijedilo - balvani ili reforme;
- Zašto je borba za ekonomsku suverenost predhodila borbi za državnu samostalnost; Da li je Crna Gora, dva puta učestvujući u produžetku iluzije o postojanju Jugoslavije bila samo (ne)voljni saučesnik i doprinijela produženju jugoslovenske agonije;
- Zašto je priprema i početak ratova u Crnoj Gori prvi put u njenoj istoriji uobličio shvatanje da je junaštvo ne ići u rat; Kako se desilo da u Crnoj Gori koja, kako su tvrdili njeni zvaničnici, nije učestvovala u ratu, njeno tužilaštvo podigne brojne optužnice za ratne zločine, a njeni čelnici podrže rad Tužilaštva u Hagu;
- Zašto su najveći "junaci" moderne Crne Gore, kapetan Krsto Đurović (poginuo od "svojih") i admiral Vladimir Barović (ispalio sam sebi metak u glavu) posljednji zaboravljeni primjeri crnogorskog čojstva i junaštva; Zašto je admiral Barović u oproštajnom pismu zapisao: “Crnogorci se ne mogu boriti i uništavati narod koji im nije ništa skrivio";
- Da li je "druga antiratna Crna Gora", amnestirajući iz pragmatičnih unutrašnjih razloga "ratničku Crnu Goru", u suštini postavila dinamit u temelje moderne Crne Gore;
- Koliko su mediji u Crnoj Gori bili artiljerija u ratu i glas javnosti u miru i da li je uopšte moguće nezavisno novinarstvo u Crnoj Gori; Ko je, kada i zašto napadao, tužio i ubijao novinare po Crnoj Gori;
- Zašto je od 174 napada oružjem i eksplozivom 1991/92. na objekte pripadnika manjinskih naroda otkriveno tek njih 12; Ko je tajno dijelio oružje svojim političkim istomišljenicima;
- Da li su intelektualci u Crnoj Gori radije slušali gusle ili svirali rokenrol; Da li je ideja suverene Crne Gore bila zaokružena 1992. godine i zašto je trebalo 14 godina da se realizuje; Zašto je suverenička svijest stalno rasla, a politički utemeljitelji suverenosti stalno slabili;
- Da li je Beogradski sporazum promašaj Havijera Solane ili kazna za Crnu Goru; Da li su brojne afere u Crnoj Gori konstruisane ili otkrivene i zašto je režim poslije svake od njih postajao jači; Kako se odvijao proces približavanja Zapadu i ulasku u NATO i da li je to jedinstven zaokret u istoriji Crne Gore ili realni politički pragmatizam;
- Da li je posljednih 30 godina Crna Gora gradila novo ili samo popravljala razvaljeno; Knjige koje omogućavaju da odgovorite svojoj djeci na pitanje: Tata, a šta si ti radio tada?
Pogledajte ima li Vas u njima zahvaljujući registru imena iz prvog toma, koji možete pogledati OVDJE.
ČITAJTE USKORO, SAMO UZ VIJESTI
Bonus video:
