Upravni sud se više od godinu nije izjasnio da li je Agencija za sprečavanje korupcije pravilno tumačila Zakon o sprečavanju korupcije kada je utvrdila da je član Senata Državne revizorske institucije (DRI) Zoran Jelić imao pravo da istovremeno radi u tom tijelu i u Prvoj banci.
Jelić je, prema ranijoj inicijativi koju je Agenciji dostavila organizacija Institut Alternativa (IA), tokom 2017. bio član Senata DRI, ali i član Odbora za reviziju Prve banke.
Za taj honorarni angažman u banci, čiji je većinski vlasnik Aco Đukanović, brat predsjednika Mila Đukanovića, inkasirao je skoro 6.000 eura.
Agencija je tada odgovorila Institutu Alternativa kako je ovdje riječ o ”naučnoj, nastavnoj, umjetničkoj, sportskoj” djelatnosti iz člana 9 Zakona o sprečavanju korupcije, te da javni funkcioner ima pravo da obavlja te djelatnosti i da po osnovu toga ostvaruje prihode i uredno ih prijavi.
IA se žalio Upravnom sudu, koji ni nakon 16 mjeseci nije donio odluku.
“Tužba od strane Instituta Alternativa podnijeta ovom sudu 29. 4. 2018. godine pod poslovnom oznakom br.3141/18. Za ovaj spor nema zakonske odrednice hitnog rješavanja, pri čemu se mora imati u vidu i činjenica da je priliv predmeta u Upravnom sudu vrlo intenzivan (samo u prošloj godini Upravnom sudu je predato 9.112 tužbi a u prvoj polovini ove godine 3.466 tužbi). I pored uvažavanja dimenzije zainteresovane javnosti za rješavanje predmetnog spora, vodi se računa o pravilu rješavanja po redosljedu prispjeća tužbi u sud, kako je to propisano Sudskim poslovnikom kao i to, da za rješavanje predmetne tužbe nije predata niti jedna obrazložena urgencija tužioca za ubrzavanje odlučivanja po predmetnoj tužbi. Iz svih navedenih razloga jasno se da zaključiti o objektivnim okolnostima koje su prouzrokovale to da predmet nije riješen zaključno sa današnjim danom”, odgovoreno je “Vijestima” iz Upravnog suda.
Iz IA za “Vijesti” ističu da postupanje suda “ne ide u prilog ispunjenju obećanja iz Strategije reforme javne uprave da će se prosječno trajanje upravnog spora skratiti na pet mjeseci do 2017, a na četiri mjeseca do 2020. godine”.
Podsjetili su i na to da se, u obrazloženju svoje odluke da Jelić ne krši Zakon, Agencija nije odredila prema navodima iz njihovog zahtjeva za ispitivanje postojanja sukoba interesa koji ukazuju na to da je u slučaju obavljanja funkcije člana Odbora za reviziju Prve banke, imajući u vidu opis poslova i nadležnosti, kao i iznos i karakter honorara koji je taj funkcioner primio po osnovu privatnog angažmana, nesporno riječ o obavljanju profesionalne djelatnosti, koju zabranjuje Zakon o Državnoj revizorskoj instituciji.
“Umjesto toga, Agencija eksplicitno tvrdi kako je ovdje riječ o ‘naučnoj, nastavnoj, umjetničkoj, sportskoj’ djelatnosti iz člana 9 Zakona o sprečavanju korupcije, te da javni funkcioner ima pravo da obavlja ove djelatnosti i da po osnovu te djelatnosti ostvaruje prihode i uredno ih prijavi. Smatramo da je u tom smislu obrazloženje Agencije nepotpuno, a tvrdimo da je nezakonito jer je prema Registru djelatnosti (6419 - ostalo monetarno posredovanje) i odredbama niza propisa koji definišu sadržaj navedenih djelatnosti jasno da se Prva banka ne bavi naučnom, sportskom, umjetničkom niti kulturnom djelatnošću. Takođe, jasne odredbe Zakona o bankama u pogledu nadležnosti Odbora za reviziju ukazuju da ni nadležnost Odbora za reviziju ne spada u sferu navedenih djelatnosti”, poručuju iz IA.
Ističu i da šesnaestomjesečnim ćutanjem, koje prevazilazi sve zakonske rokove, Upravni sud prećutno odobrava takve angažmane i pridružuje se ohrabrivanju nezakonite prakse.
“Ovdje treba posebno naglasiti da je funkcija člana Senata Državne revizorske institucije, za razliku od mnogih drugih javnih funkcija, naročito zaštićena i privilegovana, jer je doživotna, a za nju predviđena zarada u visini zarade sudije Ustavnog suda.
U tom smislu je zakonodavac člana Senata DRI stavio u red najviših državnih funkcionera. Dodatno, Državna revizorska institucija je ustavna institucija koja vrši reviziju svih drugih institucija i organa, pa je samim tim dužna da u svom radu i ponašanju svojih članova Senata i zaposlenih pokaže jednak ili čak i viši stepen integriteta od drugih organa, tijela i institucija.
Agencija je Odluku donijela po našem Zahtjevu za pokretanje postupka za utvrđivanje povrede Zakona o sprečavanju korupcije u dijelu potpunosti i tačnosti podataka iz izvještaja o prihodima i imovini i za utvrđivanje sukoba interesa i ograničenja u vršenju javnih funkcija od 12. i 19. marta 2018. godine”.
Otvoren poziv i ostalim da potraže privatne aranžmane
Iz IA upozoravaju i da odlukom, kojom se utvrđuje da obavljanje djelatnosti i funkcije člana Odbora za reviziju poslovne banke nije suprotno odredbama Zakona o sprečavanju korupcije, Agencija šalje otvoreni poziv drugim članovima Senata DRI.
“Ali i drugim javnim funkcionerima da ostvare takvu vrstu angažmana, čime se dovode u pitanje ne samo jasne odredbe Zakona o sprečavanju korupcije, već i širi društveni ciljevi donošenja i primjene navedenog zakona, antikorupcijskih politika i politika integriteta”.
Prijavio platu od oko 1.600 eura
Jelić je početkom septembra Agenciji dostavio vanredni izvještaj o imovini i prihodima u kojem je prijavio da mu je tokom jula DRI isplatila blizu 13.000 eura.
Taj novac prikazan je kao “dodatni prihod”, iako nije naznačeno pod kojim je okolnostima i za šta isplaćen.
U izvještaju za 2018. godinu, Jelić je saopštio da je zaradio skoro 22.000 eura.
Njegova prosječna plata u DRI je iznosila 1.600 eura, a kao konsultant u firmi “Kraft NTT” zaradio je 600.
Bonus video:
