Rovačka republika bila je mnogo više od slobodne ustaničke teritorije, tada okupiranoj, Crnoj Gori. Njen kontekst u istoriji je mnogo značajniji i do toga što je bila parče slobode i otpora u zemlji, kojoj je u to doba bilo oduzeto i pravo na ime.
To je poručeno sa svečanosti, kojom je obilježen vijek od postanka Rovačke republike, u organizaciji Foruma Rovčana za Crnu Goru i NVO Evropski pokret za vladavinu prava.
"U većini istoriografskih zapisa, Rovačkoj republici je, u složenim rečenicama, nerijetko bivao posvećen tek dio između zareza. Ali, i to je bilo dvoljno da se očuva sjećanje, da ostane živa priča o hrabrosti i lojanosti, o čvrstoj vjeri i teškim danima i vremenima bez pravde....Rovačka republika jeste dio naše istorije, koji treba posebno cijeniti, a prije svega pamtiti", kazao je ministar kulture Aleksandar Bogadanović na svečanosti na kolašinskom Trgu borca.
Prema njegovim riječima, iza Rovačke republike, ugušene nasiljem, ostala je, ne samo istorijska uspomena, već sjećanje koje obavezuje.
Bogadanović smatra da je sazrelo vrijeme da se suočimo sa istorijskim činjenicama, a da su nasjvjetliji primjeri, u najmračnijim vremenima, ono na čemu počiva naš identitet.
Rovačka republika je, kako je podsjetio predsjednik Opštine Milosav Bulatović imala uporište u moralnom temelju Crnogoraca.
"Predstavljala je prostor na kojem se vodila borba za pravo, čast i slobodu Crne Gore. Kada su te vrijednosti bile iznevjerene, Rovački bataljon je ponvo uzeo oružje. Rovčka republika je razgorjela plamen Narodnooslobodilačkog ustanka i okreta u središnjem i sjevernom dijelu Crne Gore", kazao je Bulatović.
Kad je Božićni ustanak počeo da jenjava, kako je podsjetio Dragan Bulatović, u "tvrdim Rovcima i dalje se čuo poklič "Sloboda ili smrt! Za pravo, čast i slobodu Crne Gore". Rovca su, rekao je on, postala tada utočište svih komita iz ostalih krajeva Crne Gore.
"Rovačka republika je simbol crnogorskog identiteta i suverinteta. Simbol je našeg obraza, časti i patritozma. Vrijeme je da podignemo dostojan spomenik svim herojima Rovačke republike", rekao je Bulatović.
Inicijativu za podizanje spomenika dali su i Markan Marković iz Evropskog pokreta za vladavinu prava i Gojko Vlahović iz Foruma Rovčana.
Vlahović je podsjetio na, kako je rekao, "najdrastičnij mjere prinude, koje su bile primjenjivane nad Rovčanina, kako kazna za njihovu odanost Crnoj Gori".
"Rovačko pleme, od prvog dana donošenja odluke o pripajanju Crne Gore Srbiji, nije prihvatilo to niti su priznali novu vlast. Rovačka republika bila je u krvi ugušena, nakon čega je nastupilo poništavanje svih crnogorskih znamenja i simbola", rekao je on.
Galerija
Bonus video:
