Predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica ocijenila je da su u prethodnom četvorogodišnjem periodu predvodili značajne reformske aktivnosti, koje su bile usmjerene na jačanje nezavisnosti, nepristrasnosti, efikasnosti i odgovornosti pravosuđa, jačanje dostupnosti, transparentnosti i javnog povjerenja u pravosuđe.
“U tom pravcu učinili smo brojne pozitivne pomake u oblasti reforme pravosuđa.
Novom Strategijom reforme pravosuđa nastaviće se sa sprovođenjem najznačajnijih reformskih prioriteta utvrđenih u pregovaračkom procesu za poglavlje 23, a sve u cilju efikasnijeg ostvarivanja i zaštite prava i sloboda građana, a iniciraćemo i neophodne izmjene zakona. Strateški ciljevi takođe podrazumijevaju veći nivo efikasnosti pravosudnog sistema, poboljšanje kvaliteta poštovanja ljudskih prava i unaprjeđenje transparentnosti pravosuđa.
Dakle, kao što znate, previse smo odmakli u ovom procesu da bismo preispitivali s aspekta pravosuđa, koncept pristupanja Evropskoj uniji. Dalje jačanje nezavisnosti, nepristrasnosti i odgovornosti pravosuđa ostaje prioritet naše države, ali ne zbog procesa, već radi građana”, kazala je Medenica govoreći na Sudijskim danima o učinku sudske grane vlasti u svjetlu preuzetih obaveza iz poglavlja 23 i 24.
Kako je navela, u centru pažnje će ostati obezbjeđenje jednakog pristupa pravdi, obezbjeđenje pravne sigurnosti, samostalnosti i nezavisnost suda i sudija, kao i transparentnosti postupaka i njihovo razumno trajanje.
„Odgovornost sudija ćemo nadzirati budnim okom, kao i primjenu najviših standarda znanja u praksi. Na tom putu, ne smijemo zaboraviti na poštovanje ličnog i profesionalnog integriteta sudije. Zato, ne dozvolite da vam potkopavaju autoritet oni bez ugleda, ne dajte da vaše znanje zaostaje za znanjem kolega iz regiona i šire, ne osmatrajte ničija očekivanja, osim ona koja dolaze od građana. Budite vođeni interesom postupka, uvjereni u svoje spospbnosti i svjesni svojih dostignuća. Zato će nam u narednom periodu biti od primarnog značaja usavršavanje sudija u krivičnoj i građanskoj materiji, kao i rad na stvaranju uslova bolje obavljanje sudijske funkcije, čime ćemo uzdići sudijski autoritet i moral“, naglasila je ona.
Prema njenim riječima, rezultati sudstva su u prethodnom periodu prepoznati na svim adresama i prema njima se možemo odnositi sa dužnim respektom.
“Međutim, moram primijetiti da se rezultati kreću u nivou već ostvarenih rezultata u protekle dvije godine i da je dalje unaprjeđenje efikasnosti rada sudova ograničeno, imajući u vidu uslove u kojima sudije i sudski službenici rade. Takođe, ne dozvolimo da nam pohvalni podaci o prosječnom trajanju postupka zatvore oči pred 694 predmeta, koji su u radu pred sudovima, a stariji su od pet godina. Naglašavam da granica kršenja prava na pravično suđenje ne smije biti pređena ni u jednom od tih predmeta, te da već postoji realna opasnost za povredu ljudskih prava stranaka u ovim predmetima. U pravcu komentara na ovo pitanje, poslužiću se jednom latinskom izrekom: “Uzaludan je svaki napor ako se priroda opire”. Svi napori koje predsjednici sudova čine na mjesečnom nivou prilikom praćenja stanja ovih predmeta, ostaće uzaludni, ukoliko sudije ne ulože više truda u rješavanje ovih predmeta, i to u što kraćem roku”, istakla je Medenica.
Sa posebnim zadovoljstvom Medenica je istakla da su u prethodnoj godini otvorili značajno pitanje rješavanja stambenih potreba sudija i sudske administracije.
„Na tom planu, radovi se uspješno odvijaju i vjerujem da ćete naredne godine uzeti ključeve u svoje ruke i postati finansijski slobodni u punom smislu te riječi. Međutim, kada je riječ o infrastrukturi sudstva, ne mogu da krijem nezadovoljstvo povodom rješavanja tog problema. Postojeće stanje je neprihvatljivo i neodrživo. U situaciji kada osnovni standardi nijesu zadovoljeni, stiče se utisak da se ovakvi rezultati postižu pravim čudom. U prostoru u kojem su sudije i stranke na nedopustivoj blizini, gube silu sva pravila o poštovanju autoriteta i integriteta suda. Nadam se da ćemo predstojećim aktivnostima u okviru projekta izgradnje zgrade za sudove na teritoriji Glavnog grada Podgorice i Bijelog Polja, biti dobar primjer za rješavanje infrastrukturnih pitanja na primorju“, kazala je Medenica.
Predstavila rezultate
Šefica crnogorskog sudstva predsatvila je i rezultate sudova, koji su ostvareni u prvoj polovini godine.
„Crnogorski sudovi su započeli 2019. godinu sa ukupno 38.976 prenijetih predmeta. U polugodišnjem periodu, primljeno je 48.700 predmeta, a ukupno u radu je bilo 87.676 predmeta, od čega je riješeno 46.753 premeta, dok je u radu ostalo 39.490 predmeta.
Prosječno trajanje postupka u svim sudovima iznosi 79,04 dana. Do tri mjeseca riješeno je ukupno 60,30 odsto predmeta; do šest mjeseci 12,95 odsto predmeta; do devet mjeseci 6,63% predmeta. Do jedne godine, riješeno je 5,11 odsto predmeta, dok je u 15,01 odsto riješenih predmeta postupak trajao duže od 1 godine.U svim sudovima, od 36.047 odluka, svega 0,66 odsto ili 239 odluka je izrađeno van roka.U osnovnim sudovima, 200 odluka je izrađeno van roka odnosno 1% (od ukupno 19.881 donijetih odluka). U višim sudovima, 26 odluka je izrađeno van roka ili 0,39% (od ukupno 6.612 donijetih odluka).U Apelacionom sudu Crne Gore, 2 odluke su izrađene van roka ili 0,20 % (od ukupno 1.023 donijetih odluka). U Upravnom sudu Crne Gore, 10 odluka je izrađeno van roka, odnosno 0,27 % (od ukupno 3.645 donijetih odluka). U Privrednom sudu Crne Gore i Vrhovnom sudu Crne Gore nije bilo odluka donijetih van roka.Stopa ažurnosti na nivou svih sudova za prekršaje iznosila je 96,64“, naglasila je ona.
Pažin pozdravio napredak u smanjenju trajanja sudskih postupaka
Uloga suda je da čitavo društvo snaži stabilnošću, rješavajući sporne i konfliktne situacije u društvu, rekao je potpredsjednik Vlade Zoran Pažin.
„Bez stabilnosti društva nema demokratije, a bez demokratije nema ukupnog prosperiteta crnogorskog društva, ekonomskog, moralnog, kulturnog,“ naveo je on.
Pažin je izrazio zadovoljstvo napretkom koji je crnogorsko pravosuđe ostvarilo u skraćenju trajanja sudskih postupaka i poštovanju prava na suđenje u razumnom roku, što je, kako je ocijenio, rezultat odgovornog rada i napora prije svega sudija, ali i dobre organizacije sudske vlasti.
On je ocijenio da, u narednom periodu, crnogorsko pravosuđe treba da se fokusira na izazove poput potrebe poštovanja i unaprjeđenja etičkog kodeksa i prihvatanja standarda evropskih sudova. „Etika je ishodište prava. Sudija mora biti etički utemeljen,“ naglasio je Pažin.
Drugi imperativ, naveo je on, jeste potreba da se na valjan način apsorbuju standardi evropskih sudova, prije svih Evropskog suda za ljudska prava i Evropskog suda pravde, u nacionalni pravni poredak.
Bonus video:
