Djeca sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori su među najmarginalizovanijim grupama a da bi se to promijenilo država mora da uloži velike napore, poručeno je na predstavljanju Analize podrške i multisektorskog odgovora na potrebe djece sa smetnjama.
Koordinatorka programa dječje zaštite UNICEF-a, Nela Krnić, predstavila je ključne nalaze Analize koju je uradio UNICEF, u cilju unaprjeđenja politike i pravnih okvir za djecu sa smetnjama u razvoju, poboljšanja sistema prikupljanja i analize podataka o njima i pojačanja međusektorska saradnja u toj oblasti.
Prema njenim riječima, kad je u pitanju zakonodavni okvir u Crnoj Gori on je odmakao u usaglašavanju međunarodnih propisa i zakona sa relevantim međunarodnim standardima i konvencijama o pravima djeteta.
„Ono što je utvrdila Analiza jeste da postoji prostor za dalje unaprjeđenje, posebno u oblasti zakonodavstva koje se odnosi na antidiskriminaciju u obrazovanju“ kazala je Krnić.
Ona je navela da je veliki problem i korišćenje različitih termina, terminilogije i definicija invaliditeta u državi.
„Apelujemo na sve institucije da se usvoji jedinstvena definicija invaliditeta, kako bi smo svi govorili istim jezikom“, istakla je Krnić.
Prepreka kada je upitanju zakonodavni okvir, pojasnila je Krnić, je nejasna podjela nadležnosti između centralnog i lokalnog nivoa.
„Stoga je neophodno da se preduzmu mjere da bi zakonodavstvo jasno definisalo obaveze lokalnog nivoa“, kazala je Krnić.
Prema njenim riječima, kada se govori o bazama podataka, poznato je da su sektorski one razvijene.
„Ali ono što mi zagovaramo jeste postajanje jedinstvene baze podataka o djeci sa smetnjama u razvoju“, istakla je Krnić.
To je, kako je navela, potrebno Crnoj Gori kako bi kreirala adekvatne politike i razvila usluge koje su potrebne djeci sa smetnjama u razvoju i njihovim roditeljima.
„Jer potrebno je i moramo da znamo koliko djece sa smetnjama u razvoju ima u Crnoj Gori“, kazala je Krnić.
Kako je kazala, za djecu sa smetnjama u razvoju sve usluge moraju da budu na jednom mjestu.
Crna Gora, pojasnila je Krnić, mora da počne da više razmišlja u multisektorskom finansiranju određenih servisa.
Kako je kazala, kada je u pitanju sektor zdravstva potrebno je kontinuirano ulagati u rani razvoj djeteta u cilju pružanja holističke-multisektorke podrške u najranijim fazama života.
„Treba snažiti kapacitete zdravstvenih radnika i staviti akcenat na to kako primijeniti pristup orjentisan na porodicu za prevazilaženje poteškoća u ranom razvoju djeteta“, rekla je Krnić.
Ona je navela, da je kod socijalne i dječje zaštite primijećeno da postoji značajan nedostatak usluga koje su potrebne djeci i njihovim porodicama na lokalnom nivo
„One se odnose na podršku roditeljima u razvoju njihovih roditeljskih kapaciteta i povezivanju porodica sa resursima u zajednici“, rekla je Krnić.
Prema njenim riječima, smatraju da je neophodno povećati raznovrsnost usluga i pružalaca usluga, odnosno uključiti adekvatno nevladin i privatni sektor u sistem pružanja usluga.
Takođe, kako je navela, postoji problem i sa pravosudnim sistemom, koji je potrebno prilagoditi potrebama djece sa smetnjama u razvoju.
„Utvrđeno je da u okviru svih sektora postoje fizičke barijera, da brojen institucije koje koriste djece sa smetnja u razvoju nijesu im prilagođene i da država mora da uloži napore kako bi sa ova barijera uklonila“, poručila je Krnić.
Šef predstavništva UNICEF-a Osama Kogali kazao da je Crna Gora učinila mnogo u pogledu poboljšanja prava i stanja djece i adolescenata sa smetnjama u razvoju.
„Broj djece sa smetnjama u razvoju u redovnom obrazovanju povećao se za više od deset puta u periodu od 2008. do 2018. godine“, kazao je Kogali.
Prema njegovim riječima, porastao je i broj usluga podrške djeci sa smetnjama u razvoju i njihovim porodicama.
Kako je istakao, više od polovine crnogorskih opština pruža usluge dnevnog boravka u vidu rada dnevnih centara.
„Prije desetak godina to je bio slučaj u samo jednoj opštini“, rekao je Kogali
Ipak, kako je dodao, djeca sa smetnjama u razvoju i dalje su među najmarginalizovanijim i socijalno isključenim grupama u Crnoj Gori.
„Analize podrške i multisektorskog odgovora na potrebe djece sa smetnjama u razvoju pokazuje šta treba uraditi kako bi se njih život poboljšao“, kazao je Kogali.
Analiza, kako je naveo, počiva na unapređenju sistema prikupljanja i analize podataka o djeci sa smetnjam u razvoju.
„Moramo znati sve o individualnim potrebama djece sa smetnjama u razvoju, kako bi smo im pružili podršku da ostvare svoja prava“, istakao je Kogali.
On smatra, da je neophodna bolja koordinacija među sektorima, kako bi se djeci sa smetnjama u razvoju pružila integrisana podrška tokom cijelog života.
Prema njegovim riječima, postoji jasna potreba za povećanim ulaganjem u rano otkrivanje smetnji u razvoju i razvoj u ranom djetinjstvu.
„Poboljšanje kvaliteta obrazovanja za djecu sa smetnjama u razvoju potrebno je kako oni ne bi boravili u školi samo zbog sticanja znanja, već kako bi bili uključeni u društvo“, kazao je Kogali.
UNICEF će, poručio je Kogali će nastaviti da podržava Crnu Goru na tom putu, a preporuke analize trebalo bi da budu dobro polazište za unapređenje politika i sistemsku podršku kako bi se osiguralo da sva djeca sa smetnjama u razvoju mogu da ostvare svoja prava.
Državna sekretarka u Ministarstvu rada i socijalnog staranja, Vukica Jelić, kazala je da je cilj analize pružanje informacija i podataka profesionalcima i donosiocima odlukama iz različitih sektora o tome kako primijeniti konsolidovane intervencije i multisektorsku sistemsku podršku na potrebe tokom životnog ciklusa djece sa smetnjama u razvoju.
Kako je kazala, opšti ciljevi predmetne analize su da se Vladi i relevantnim organizacijama civilnog društva pomogne da postignu unapređenja politike i pravnog okvira za djecu sa smetnjama u razvoju u svim sektorima.
Prema njenim riječima, cilj je da se pomogne unapređenje sistema za prikupljanje podataka u svim sektorima i poboljšanje multisektorske koordinacije u radu sa djecom sa smetnjama u razvoju.
„Na temelju ove analize djeca i njihovi roditelji trebalo bi da imaju direktne koristi od unaprijeđenog multisektorskog rada nadležnih institucija“, kazala je Jelić.
U Ministarstvu se, kako je dodala, posebna pažnja posvećuje djeci sa smetnja u razvoju upravo zbog njihove izloženosti diskriminaciji i isključivanju, što ih čini podložnim u nasilju i zlostavljanju.
Kako je istakla Jelić, urađeno je mnogo toga kada je upitanju unaprjeđenje položaja djece sa smetnjama u razvoju, kao i da se kontinuirano unaprjeđuje sistem usluga u svim oblastima u skladu sa evropskim standardima.
„Preporuke koje su proizašle iz analize su u skladu sa politikom koju Ministarstvo sprovodi u procesu reformi zaštite djece sa smetnjama u razvoju“, zaključila je Jelić.
Zagovornica djece za inkluziju djece sa smetnjama u razvoju Lusi Majer, podsjetila je da djeca sa smetnjama nemaju iste prilike kao ostala djeca.
„Moja želja je da pomognem djeci sa smetnjama u razvoju, jer i oni zaslužuju ista prava kao i njihovi vršnjaci“, poručila je Majer.
Bonus video:
