Ukoliko diploma iz inostranstva nema usklađen obrazovni program, ishode učenja, nivo vještina i praktične nastave sa diplomama crnogorskih univerziteta, neće biti priznata u Crnoj Gori.
Jednom nepriznata diploma zatvara vrata ostalim obrazovnim ispravama sa određene inostrane ustanove.
To stoji u Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i kvalifikacija, koji je narednih 30 dana na javnoj raspravi.
“U postupku priznavanja i vrednovanja kriterijuma, radi nastavka obrazovanja, odnosno zapošljavanja, Ministarstvo može zatražiti mišljenje o ispravi od eksperta za istu ili srodnu oblast sa liste eksperata. Listu ekperata iz stava 1 ovog člana utvrđuje Ministarstvo na osnovu javnog poziva. Mišljenje eksperta obavezno sadrži obrazloženje sa predlogom za priznavanje ili odbijanje zahtjeva za priznavanje isprave. Jednom dato mišljenje eksperta za određeni inostrani obrazovni, odnosno studijski program, važi za sve naredne slučajeve priznavanja inostrane isprave kada je inostrana isprava stečena završetkom istog studijskog programa na istoj ustanovi“, stoji u Predlogu.
Ministar prosvjete Damir Šehović kazao je juče “Vijestima” da je “Crna Gora malo tržište i da neće dozvoliti ulazak velikog broja diploma koje su lošeg kvaliteta”.
“Imajući u vidu značajan broj zahtjeva za priznavanjem od čega je nemali broj sa privatnih ustanova, jasno je da smo morali krenuti u preslaganje sistema priznavanja. Takođe, naš cilj je istovremeno usmjeravanje svih mladih ljudi da se okrenu fakultetima koji su kvalitetniji, pa čak iako zahtijevaju dodatni trud“, ističe Šehović.
Cilj nije, kaže on, niti će se to dešavati, da se oteža bilo kome ko je na kvalitetan način završio reprezentativnu visokoškolsku ustanovu, već će njima proces biti i olakšan.
“Fokus ovih izmjena su, dakle, one situacije gdje postoje značajne neusaglašenosti i diskrepance, uslovljene činjenicom da su stečene na fakultetima koji su manje kvalitetni. Svjesni smo da uvođenje ovakvih dodatnih kriterijuma i zahtjeva neće biti popularno, ali naš zadatak nije da olakšavamo nedostatku kvaliteta da uđe na naše malo tržište, već upravo suprotno”, ocijenio je Šehović.
13,5 hiljada zahtjeva za nostrifikaciju inostranih diploma dobilo je Ministarstvo prosvjete od 2011. do kraja 2016. Najveći broj od toga je i priznat, a uglavnom se radi o diplomama iz država regiona. Takođe, nosioci tih diploma su uglavnom crnogorski državljani.
Podsjeća i da je Crna Gora potpisnik Konvencije o priznavanju kvalifikacija iz oblasti visokog obrazovanja u evropskom regionu poznatija kao Lisabonska konvencija od 2004. Ova Konvencija je stupila na snagu 2006.
“Naravno, kako je Crna Gora potpisnica Lisabonske konvencije, nema nikakve sumnje da ćemo se i dalje pridržavati njenih principa. No, naše je pravo, a i smatra se poželjnim, dalje te principe razraditi na nacionalnom nivou. Mi smo, kako smo već govorili, malo tržište, i nećemo dozvoliti ulazak velikog broja diploma koje su lošeg kvaliteta”, poručio je on.
Podsjetio je i na to da je Ministarstvu oduvijek na raspolaganju krivična prijava kao mehanizam borbe protiv nekvalitenih diploma.
“Ali se taj mehanizam odnosi na one situacije u kojima je isprava falsifikovana, što je regulisano i posebnim zakonom. I mi smo naravno taj mehanizam maksimalno koristili. U posljednje četiri godine podnijeto je sigurno 70 krivičnih prijava. Uzevši u obzir visok broj podnesenih krivičnih prijava, nameće se upravo zaključak da je pitanju priznavanja potrebno posvetiti se detaljno. Upravo to je bio naš cilj kada smo krenuli u izmjene Zakona. Najlakše je ostaviti stanje kakvo jeste, ali ako želimo da stvaramo društvo kvaliteta, moramo biti spremni i na neke poteze koji nijesu populistički niti popularni, ali jesu dobri za državu”, zaključio je Šehović.
Bonus video:
