Studenti ćute, njihovi lideri paze na svoj interes

To što diskotekama u studentskim domovima iz sjenke rukovode bezbjednosno interesantne osobe, te to što vrijedne prostore u zgradi Tehničkih fakulteta dobijaju rođaci bivših studentskih lidera, ne brine mnogo ostale studente
65 pregleda 0 komentar(a)
Pravni fakultet, studenti, Foto: Luka Zeković
Pravni fakultet, studenti, Foto: Luka Zeković
Ažurirano: 04.04.2018. 05:55h

Crnogorski studenti obilježavažavaju danas svoj dan - ćutanjem.

Na sajtu Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore, kao ni na sajtu te visokoškolske ustanove nema najava događaja kojima će podsjetiti javnost na Žarka Marinovića sa Cetinja, ubijenog na današnji dan u Beogradu 1936. tokom studentskih demonstracija.

Predsjednica Studentskog parlamenta Sara Arianna Serhatlić nije odgovorila na pitanja “Vijesti” o položaju studenata u Crnoj Gori i njihovoj (ne)aktvnosti. Rekla je da će odgovoriti “kad bude imala vremena”.

To što diskotekama u studentskim domovima iz sjenke rukovode bezbjednosno interesantne osobe, te to što vrijedne prostore u zgradi Tehničkih fakulteta dobijaju rođaci bivših studentskih lidera, ne brine mnogo ostale studente.

“Mladi su pasivni, i u svojoj pasivizaciji sve češće nalaze utočište u političkim partijama. Ovdašnji, po slobodnoj ocjeni, prljavi politički milje, u spoju sa čistom mladošću za rezultantu ima produbljivanje pasivizacije kroz prividno povećanje aktive”, smatra student Ekonomskog fakulteta Mitar Đukanović.

Prije samo nekoliko mjeseci, studenti su bili iskazali stavove u vezi sa sjedištem Visoke medicinske škole u Beranama, smjeni rektorke Radmile Vojvodić, a onda i u vezi sa publikacijom “U odbranu autonomije UCG”, čiji su autori bivša rektorka i prorektori.

Đukanović ocjenjuje da sve ovo jasno pokazuje da “omladinski lideri, čast izuzecima, prioritet stavljaju na sopstvenu ličnu korist, zapostavljajući sve potencijale društvene koristi koji ostaju u stanju mirovanja”.

“Jer kod nas postoji jedno, sasvim pogrešno tumačenje, zbog kojeg građanski i društveni aktivizam ćute zbog politike, iako su to dvije kategorije. Studenti nerijetko igraju marionetski, čvrsto držeći za gvozdene niti politike”, kazao je Đukanović “Vijestima”.

Mira Popović iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) konstatuje da studentska populacija ostaje jedna od najneaktivnijih društvenih grupa u Crnoj Gori, koja ne koristi svoje potencijale, niti odgovara na svoje i društvene potrebe u pravcu unapređenja sopstvenog položaja i demokratskog razvoja crnogorskog društva.

“Studentska neaktivnost u Crnoj Gori je slika društva koje ne baštini kulturu otpora i bunta, ali i ozbiljnih nedostataka obrazovnog sistema koji ne razvija kritičko promišljanje, kao i sredine u kojoj se više cijeni koruptivna „snalažljivost“ nego zalaganje za principe i vrijednosti. Crnogorski studenti nemaju artikulisan stav o bilo kojem pitanju koje može da ih konfrontira sa strukturama moći, a utrkuju se da objasne da ih politička i društvena zbivanja ne interesuju, iako ta zbivanja oblikuju njihovu budućnost”, poručila je Popović.

Poseban doprinos, ocijenila je ona, ovakvom stanju daju predstavnici studentskih krovnih organizacija koji su i najtiši i najnevidljiviji kad je riječ o borbi za studentska prava, ali i šire građanska prava.

“A što je obrnuto proporcionano koristima koji oni pojedinačno imaju upravo zastupajući studente”, zaključila je Popović.

Ni ulicu nijesmo nazvali po Žarku Marinoviću

Mitar Đukanović podsjeća na žrtvu Marinovića i opominje da se crnogorski studenti čak osam decenija nijesu izborili da dobije svoju ulicu.

“Jedan od studentskih domova u Beogradu danas nosi Marinovićevo ime, a kod nas nema ni svoju ulicu. To je poražavajući podatak”, poručio je student Ekonomskog fakulteta.

Studenti VMŠ malo u Podgorici, malo u Beranama

Poslije svih trvenja studenti VMŠ u Beranama predavanja pohađaju u tom gradu, dok 15 dana prakse imaju u Podgorici. Sekretarka VMŠ Lidija Šekularac kazala je da su ove školske godine upisana 72 studenta, dok ih ukupno, na sve tri godine, kao i na specijalističkim studijama, koje se takođe obavljaju u Beranama, trenutno ima 315.

“To je značajan broj i tim mladim ljudima mnogo znači što je škola opstala u Beranama. Nadamo se da će tako i ostati”, kazala je Šekularac. Ona nije mogla reći kada će Visoka medicinska škola, koja je sada podstanar u zgradi Crvenog krsta, preći u novu zgradu takozvanog Univerzitetskog centra, s obzirom da se ne zna kako će se taj cenar finansirati.

Bonus video: