Gotovo svake godine žitelji Gornjih Štedima kod Nikšića čim počnu kiše imaju isti problem - poplavljena imanja i put koji vodi do njihovih kuća. Problem, tvrde oni, može se jedino riješiti tako da Elektroprivreda ekspropriiše imanja koja se nalaze ispod kote 614, jer zbog izgradnje akumulacija Slano i Vrtac za potrebe HE „Perućica“ mještani čim padnu kiše umjesto imanja i puta dobiju „bazene“, a kada se voda povuće onda im ostane smeće što Nikšićani bace tokom ljeta duž Vrtačke brane, na Kapinom polju i u Straševini.
„Put je blokiran šest dana, nemamo prilaz kući i naša imanja su pod vodom. To se dešava skoro svake druge godine. Zaista je nezamislivo pod ovim uslovima ovdje živjeti i opstati. Nti možemo šta da radimo, niti ko da nam dođe, a ne daj bože bolesti. Nadamo da će Elektroprivreda imati sluha za naše probleme i da će malo ozbiljnije razmisliti o ovome. Jedino moguće rješenje u ovom slučaju je eksproprijacija”, kazala je Dušanka Đurković.
Prema njenim riječima više puta su sa Elektroprivredom razgovarali i pregovarali zbog tog problema i jedino što su postigli je da EPCG plaća odštetu za poplavljena imanja. “Ta odšteta, u odnosu na probleme koje nam pravi, vrlo je mala i to nama ne čini ništa. Elektroprivreda nam plaća 25 odsto procijenjene štete kada voda ne dolazi, a 100 odsto kad poplavi. Odštetu plaćaju samo za ono što voda zahvati”, objasnila je Đurković. Kako je kazao njen komšija Nikola Nikolić, ta odšteta, kada su imanja poplavljena, iznosi od 120 do 150 eura po ralu.
“Ovdje samo fali dobre volje da se ovo završi, ali neko nema tu dobru volju jer odavde neko skida profit, a mi nikakve koristi nemamo. Nijesmo mi izričiti u eksproprijaciji, samo ne možemo naći bolje mjesto. Ovo je nepuno pet kilometara od grada, najljepše prigradsko mjesto, nije prenaseljeno, ima asfaltni put. Da se spusti klapna na Vrtačkoj brani ovdje nikada voda ne bi došla”, tvrdi Nikolić.
Prema njegovim riječima od deset rala zemlje koliko ima, mogla bi porodica lijepo da se prehrani, a on je prinuđen samo da pokosi, jer ostalo ne može da se iskoristi.
“Površina Vrtačkog jezera je skoro kao Slano i Krupac, a oni od Slanog i Krupca godinu dana crpe energiju. Možete misliti koje su pare ovdje. Neka nas isplate, neka spuste klapnu, pa neka rade sa vodom šta hoće. Porez plaćamo redovno, struju plaćamo redovno jer ako ne platimo odmah je isključe, a oni nas 60 godina uništavaju”, ogorčen je Nikolić.
Ljubomir Nikolić objašnjava da su sva imanja ispod kote 614, kada padnu kiše poplavljena, ponekad i duže od mjesec-dva.
“Ovdje se radi o jednoj strogo namjenskoj akumulaciji za potrebe Elektroprivrede. Ne samo da je ona koristi, nego je kontroliše i upravlja sa njom i to na taj način što želi da maksimalno iskorsti svaku kap ove akumulacije, da je pretvori u kilovat i da od nje ostvari ogroman profit. I dok ove akumulacije Elektroprivredi obezbjeđuju ogromni profit, naše njive uništava”, kazao je Ljubomir Nikolić.
Prema njegovim riječima u Gornjem Štedimu je ostalo neeskpropriisano pet-šest kuća čija imanja su redovno poplavljena.
“Osim što i ostalom dijelu sela potapa imanja, ova akumullacija nam potapa i jedini prilazni put. Kakav je to problem za nas, posebno za djecu koja idu u školu, za stare i iznemogle osobe. Voda je blizu dva metra, to se vidi po stubovima”, pokazuje Nikolić. “Na ovom dijelu imanja posađeno je preko 100 stabala voća. Sada je svuda mulj i prljavština. Ttreba nam mjesec dana da očistimo taj gliba. U kući imam nepokretnog bolesnika od 87 godina. Moram dovesti ljekara, hitnu pomoć, dati joj adekvatnu terapiju. Prinuđena sam da je nosim na leđima jer ko će, kada je put poplavljen, doći svaki dan da joj da terapiju”, kazala je Ljiljana Gardašević.
Kada je bila eksproprijacija zemljišta 1964. godine tridesetak domaćina su tražili da im Elektroprivreda ne uzima zemljište jer su se nadali da se akumulacije neće izlivati i da im imanja neće biti poplavljena. Međutim, nade mještana se nijesu obistinile tako da su livade domaćina čija imanja nijesu ekspropriisana poplavljena već 1967. godine kada je bila i prva tužba na račun Elektroprivrede na ime odštete.
Redovno im izmirujemo štetu, do sada nije bilo problema
Iz EPCG su kazali da su iznenađeni izjavama pojedinih mještana.
“U ranijem periodu imali smo više konstruktivnih zajedničkih sastanaka i bez obzira na istorijske činjenice, sa zadovoljstvom obje strane, postigli sporazum po kojem EPCG vlasnicima zemljišta vrši redovnu naknadu štete zbog povremenog plavljenja imanja. Takođe, EPCG je sanirala i putnu infrastukturu prema zahtjevu te mjesne zajednice“, piše u odgovoru EPCG.
Podsjetili su da su zbog izgradnje akumulacije i retenzije Vrtac izvršili ekspoprijaciju više miliona kvadrata na tom području, a na osnovu prethodno utvrđenog javnog interesa, kao i da su pojedine porodice to odbile.
“Još jednom ćemo istaći da je situacija pod kontrolom, tako da zasada ne prijeti bilo kakva opasnost od ugrožavanja materijalnih dobara uz podsjećanje da je sistem HE „Perućica“ upravo koncipiran tako da u znatnoj mjeri smanji, a u većini slučajeva i spriječi poplavni talas”, kazali su iz zaključili su iz EPCG.
Bonus video:
