Zahtjev za građevinskom dozvolom za gradnju male hidroelektrane “Lještanica” zasniva se na veoma spornoj Lokalnoj studiji lokacije (LSL) i jasno je da je nemoguće da se na osnovu nje dobije građevinska dozvola, tako da je vrlo moguće u pitanju pokušaj manipulacije investitora kako bi tražio što veću odštetu od države u slučaju raskida ugovora.
To je “Vijestima kazao član Odbora za zaštitu rijeke Lještanice Danilo Mrdak.
Firma “Hydro Lještanica“ podnijela je nedavno zahtjev Ministarstvu održivog razvoja i turizma da joj izda građevinsku dozvolu za gradnju elektrane na toj bjelopoljskoj rijeci, jer je obezbijedila svu ostalu dokumentaciju. U „Hydro Lještanici“ jedan odsto udjela ima češka firma „Vodni Zdroje“, a 99 odsto podgorička kompanija „Synergy“, u kojoj 12 odsto kapitala ima podgorička firma „KIA Montenegro“, biznismena Vuka Rajkovića, poslovnog partnera i kuma šefa države Mila Đukanovića. U ovoj firmi 52 odsto ima Tomaš Hajek, a po 12 odsto još i Radoje Vujadinović, Uroš Karadžić i Dragana Bošković.
O “Lještanici” je prije mjesec dana govorio i premijer Duško Marković na okruglom stolu sa NVO u Bijelom Polju.
“Dobio sam slike dok sam dolazio ovdje i rekao zar je moguće da i tu rijeku treba da ubacimo u cijevi. Bez obzira na odluke koje su donijete, one nisu nepromjenljive. Nije tragično odustati od neke odluke, ako je to u korist države ili u korist građana”, kazao je tada Marković.
“Hidro Lještanica” je zahtjev za izdavanje građevinske dozvole predala mjesec i po nakon te izjave Markovića. Vlada je prije tri sedmice najavila jednostrani raskid ugovora za gradnju malih hidroelektrana na sedam vodotokova, ali tu nije bilo Lještanice.
Investiciona vrijednost tih MHE iznosi 44 miliona eura, zbog čega bi investitori koji imaju ugovore mogli zatražiti milionska obeštećenja.
Mrdak je objasnio da se zahtjev za Lještanicu u potpunosti zasniva na LSL koja je, kako tvrdi, nezakonita i naveo da je Odbor za zaštitu rijeke Lještanice još u februaru uputio inicijativu Ustavnom sudu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti tog akta. On je naveo da je izvođač tražio dozvolu da gradi na zemljištu koje nije njegovo jer nije za sva imanja sprovedena eksproprijacija.
“Jasno je da je nemoguće da se u tom skučaju dobije građevinska dozvola, tako da je vrlo moguće u pitanju neki pokušaj manipulacije od strane izvođača kako bi tražio što veću odštetu od države u slučaju raskida ugovora”.
On smatra da prije bilo kakvih daljih aktivnosti treba sačekati odluku Ustavnog suda po tom pitanju i nipošto ne srljati u nekakvu građevinsku dozvolu koja bi samo otežala položaj državi u daljem odnosu sa investitorom.
“Naročito je zabrinjavajuće što je planirana izgradnja vodozahvata na samom izvoru rijeke. Lještanica i vodopad Skakala nisu samo simbol našeg sela i našeg vjekovnog porodičnog trajanja na ovom području. Ovaj prirodni biser sve više postaje i simbol cijele Vraneške doline i Bijelog Polja. Sve veći broj Bjelopoljaca i Vranešana nam pruža javnu podršku i znam da ćemo zajedno uspjeti da odranimo našu svetinju. Mi imamo principijelan stav da sa investitorom ne pregovaramo i da se ne sastajemo sa njima po kafanama”, kazao je Mrdak, dodajući da je jedini sagovornik zaštitnika rijeke Vlada jer ih, kako je naveo, Opština Bijelo Polje već godinama ignoriše.
Mrdak ističe da se da je “sve to pokušaj ponižavanja ne samo mještana Lijeske nego i svih građana Crne Gore a sve pod maskom javnog interesa”.
“Ako se ovaj postupak pod hitno ne prekine, on će na kraju rezultirati mnogobrojnim i osnovanim krivičnim prijavama i trajno poremećenim socijalnim odnosima. Vjerujem da će premijer Marković i ministarka ekonomije Dragica Sekulić podržati naš stav i da neće dozvoliti da se zbog interesa već ionako dovoljno imućnih pojedinaca učini trajna i nepovratna šteta po ljude, njihovo dostojanstvo i po životnu sredinu a što je najgore od svega, to se čini u ime naše države”, kazao je Mrdak.
Svjetski fond za zaštitu prirode (WWF), koji je završio analizu o projektu malih elektrana u Crnoj Gori preporučio je nedavno Vladi da raskine sve ugovore za male hidroelektrane čiji koncesionari nijesu obezbijedili novac za investicije, bez prava odštete za njih, kao i u slučajevima u kojima ne postoje planski dokumenti koji omogućavaju gradnju mHE, te da se zaustavi prenos koncesija na potencijalno nove koncesionare.
Ovoj grupi vlasnika ovo bi bila treća hidroelektrana, jer je “Synergy“ na području bjelopoljske opštine već izgradio dva postrojenja za proizvodnju električne energije, mHE “Vrelo” i mHE “Majstorovina”.
Ministarstvo održivog razvoja je u junu ove godine firmi „Hydro Lještanici“ izdalo urbanističko-tehničke uslove za izradu tehničke dokumentacije za izgradnju mHE. Sada su uz zahtjev za građevinsku dozvolu priložili arhitektonski, mašinski, elektrotehnički i građevinski projekat budućeg postrojenja za proizvodnju električne energije na Lještanici, desnoj pritoci Ljuboviđe. Ministarstvo je zatražilo dopunu dokumentacije, odnosno rješenje o imenovanju revizora tehničke dokumentacije, kao i glavni projekat u digitalnoj formi.
Nema ništa sporno u traženju građevinske dozvole
Direktor kompanije “Hydro Lještanica” Milutin Mićanović kazao je da nisu tačni navodi da traže dozvolu na zemljištu na kojem nemaju pravo da grade.
“Jasno se može utvriditi da je za sve parcele koje su obuhvaćene planskim dokumentom i na kojima se planira gradnja mHE, donijeta Odluka o utvrđivanju javnog interesa i pokrenut postupak eksproprijacije. Navedena procedura je u cjelosti u nadležnosti države, odnosno nadležnog Ministarstva kao vlasnika pomenutog zemljišta, tako da koncesionar niti ima namjeru niti je pokušao da gradi na tuđem zemljištu već je pravo na korišćenje lokacije za gradnju mHE stekao u zakonitoj i transparetnoj proceduri”, kazao je Mićanović. Komentarišući navode da je jasno da je nemoguće da se u tom slučaju traži građevinska dozvola i da je moguće da je pitanju pokušaj manipulacije izvođača, kako bi tražio što veću odštetu, Mićanović kaže da kao dokazano odgovorni investitor u Opštini i državi ne rade nikakve manipulacije.
“Marljivo više godina ulažemo ogroman trud, rad i novac u ovaj projekat, koji se ni po čemu ne razlikuje od prethodna dva projekta koja smo realizovali. Ideja za ovaj projekat nije nastala juče, već traje više godina i mi kao investitori težimo izgradnji planiranog objekta čiji je cilj proizvodnja čiste električne energije uz minimalni uticaj na životnu sredinu, poštujući sve važeće zakone za ovu vrstu objekata. Lokalna studija lokacije usvojena je u zakonitoj proceduri, pa nam nije jasno na osnovu čega je zaključeno da je ‘veoma sporna’“, kazao je on.
Elaborat na raspravi u decembru
Preduzeće “Hydro Lještanica” podnijelo je zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju mHE, a javna tribina o tom dokumentu biće održana u Bijelom Polju 17. decembra.
“Predlog je da se okupimo tog dana u Bijelom Polju u vrijeme rasprave, osporavajući legitimitet izvještaja zbog višestrukog kršenja zakonskih procedura u prethodnom procesu, zanemarenih 600 potpisnika zahtjeva za obustavu izgradnje mHE i upravnog postupka po tužbi za eksproprijaciju imovine u ime javnog interesa koji je u toku”, saopštila je direktorica “Grin Houma” Nataša Kovačević.
Bonus video:
