Najave da bi zakon koji istopolnim parovima omogućava da i zvanično registruju zajednicu mogao biti usvojen u oktobru, ostale su samo obećanja, a o predloženom tekstu, koji ne samo da se još nije našao u Skupštini, nije odlučeno ni na Vladi.
Iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava (MLJMP) "Vijestima" su kazali da bi predlog mogao biti na dnevnom redu sjednice - početkom ovog mjeseca.
Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola utvrđen je na sjednici Vlade krajem prošle godine. Nakon što je glasanje odlagano više puta tokom proljeća, poslanici su se o zakonu konačno izjasnici na sjednici posljednjeg dana jula. Predloženo rješenje tada nije dobilo većinu u Skupštini - za usvajanje zakona koji bi istopolnim parovima u Crnoj Gori i formalno omogućio da uživaju ista prava kao muškarci i žene koji žive u bračnoj ili vanbračnoj zajednici glasalo je 38, a četiri poslanika vladajuće koalicije bila su protiv.
Što se tiče dijela opozicije, Demokratski front od početka jasno ne podržava zakon, a poslanici opozicije koji su deklarativno "za" - poslanici Socijaldemokratske partije i neki od nezavisnih, među kojima Neđeljko Rudović, u vrijeme glasanja nisu bili u Skupštini.
Nakon što zakon nije prošao, poručili su da će sigurno biti usvojen na jesen - u oktobru. Od onih koji bojkotuju Skupštinu, "za" je poslanik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović, dok Demokrate ćute o ovom pitanju.
Novi Predlog zakona, međutim, nije još prošao ni Vladu. Predlog se kratko našao na dnevnom redu sjednice 26. septembra, ali je, kako je "Vijestima" saopšteno, "Vlada odgodila odlučivanje". Iz resora Mehmeda Zenke (MLJMP) javnost uvjeravaju da je Vlada odlučna da taj tekst bude što prije ponovo dostavljen Skupštini na razmatranje i usvajanje, "kako bi stvorila zakonske preduslove za uživanje građanskih prava na ravnopravnoj osnovi i osobama drugačije seksualne orijentacije".
"Iako nemam nadležnosti da kreiram dnevni red sjednica Vlade, uvjerena sam da će se Predlog zakona o životnom partnerstvu osoba istog pola biti jedan od prioriteta već početkom decembra", kazala je "Vijestima" Blanka Radošević Marović, direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda.
Izvršna direktorica LGBT Foruma progres Bojana Jokić podsjeća na značaj tog zakona i poziva Vladu i Skupštinu da se o zakonu glasa do kraja godine.
"Značaj ovog zakona za LGBTIQ zajednicu je nemjerljiv, a činjenica da već mjesecima nailazimo na blokadu, šalje negativnu poruku samoj zajednici o neozbiljnom pristupu Vlade u ispunjavanju obaveza prema građanima ove zemlje, kao i o sveobuhvatnom implementiranju politike koju je, sjetimo se, ta ista Vlada usvojila… Apelujem na Vladu i Skupštinu da ispune svoje dužnosti i obećanja", poručila je ona.
Ukoliko se Zakon ponovo ne nađe pred poslanicima "u razumnom roku", dodala je Jokić, "obesmišljava se sveukupan rad radne grupe koja je kreirala zakon, te se nepotrebno produžava diskriminacija istopolnih partnera u Crnoj Gori".
Radošević Marović uvjerava da je interes svih da zakon što prije bude usvojen. Kaže da je Vlada u stalnoj komunikaciji sa NVO koje se bave LGBTI pitanjima i koje su učestvovale u kreiranju Predloga zakona i da je ta komunikacija partnerska.
"Jer interes nam je zajednički, a to je što prije usvajanje ovog zakona koji će značajno olakšati život osobama istog pola u njihovim zajednicama", poručila je Radošević Marović.
Predlog zakona o životnom partnerstvu lica istog pola trebalo bi da istopolnim parovima omogući da uživaju ista prava kao heteroseksualni, ali bez mogućnosti usvajanja djece. Zakonom je posebno normirano izdržavanje između partnera, starateljstvo, a detaljno su regulisani i imovinski odnosi partnera.
Partneri bi, kada zakon bude usvojen, imali pravo na međusobno nasljeđivanje, a regulisan je i njihov poreski status. Zajednica života podrazumijeva zajedničku i posebnu imovinu, raspolaganje tom imovinom, pravo na nasljeđivanje penzije i imovine partnera koji je preminuo.
Partneri su u pogledu prava i obaveza, u sistemu zdravstvenog osiguranja i zaštite, izjednačeni sa pravima svih drugih osiguranika, a isto tako u pogledu prava iz socijalne i dječije zaštite.
Roditeljstvo, starateljstvo, hraniteljstvo i usvajanje djece nisu omogućeni, a izdržavanje djeteta je moguće jedino ako drugi partner nije živ ili nema po zakonu živih srodnika koji bi mogli da preuzmu izdržavanje.
Vlada nije prihvatila kraći rok za početak primjene
Kad Zakon o istopolnim zajednicama jednom bude usvojen, kako je to predviđeno Predlogom, proći će godina do početka njegove primjene. Radošević Marović kazala je da je u međuvremenu, u komunikaciji Vlade i nevladinih organizacija, razmatrano da se to vrijeme primjene zakona sa jedne godine skrati na šest mjeseci, ali - bez uspjeha.
"Vladini resori kojih se najviše tiče ova odredba i koji su zaduženi za izradu podzakonskih akata i usklađivanje drugih propisa, nisu bili saglasni sa skraćenjem roka primjene zakona", rekla je ona "Vijestima".
Istopolne zajednice u Evropi
Evropsko pravo nije priznavalo istopolne zajednice do kraja 1980-tih, ali se to promijenilo i danas je sklapanje braka istopolnim parovima omogućeno u sve većem broju država, navodi se u radu Parlamentarnog instituta crnogorske Skupštine iz 2018. U radu su opisani sistemi nekoliko država, među kojima Holandija, Irska i Španija, koje istopolnim parovima garantuju jednako pravo na brak, pa i usvajanje djece, što im omogućavaju ustavi tih država.
Holandija je prva zemlja u svijetu koja je 2001. godine omogućila sklapanje braka istopolnim parovima. Od tada, u Holandiji je sklopljeno više od 15.000 istopolnih brakova. dvostruko više sklopljeno je u Španiji, koja je istopolne brakove omogućila 2005. Hrvatska i Slovenija ne priznaju jednako pravo na brak, ali omogućavaju registrovanje partnerstva, što podrazumijeva i crnogorski Predlog zakona. Hrvatska je takav zakon usvojila 2014, a Slovenija dvije godine kasnije.
Bonus video:
