Učenici iz Crne Gore su 23 mjesta iza hrvatskih, pokazuju najnoviji rezultati PISA testiranja.
Za ostvarenu 29. poziciju na listi 79 država, hrvatska ministarka nauke i obrazovanja Blaženka Divjak jasno je juče kazala da je smatra lošom.
Njene kolege iz Ministarstva prosvjete o 52. mjestu na kojem su crnogorski đaci, saopštili su blag stav – Crna Gora je na PISA testiranju 2018. “nešto bolja” i “očekuje nas dosta posla”.
Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) objavila je juče rezultate PISA testa, testiranja znanja i vještina učenika koje je realizovano 2018. godine. Od zemalja bivše Jugoslavije, najbolje plasirane su Slovenija na 21, slijedi Hrvatska na 29. mjestu. Srbija je zauzela 45. mjesto, dok je Crna Gora 52, u konkurenciji od 79 zemalja.
U saopštenju Ispitnog centra na ostvareni rezultat kazali su da “posebno raduje napredak iz matematičke pismenosti”, gdje su crnogorski đaci bolji za 12 bodova nego na testiranju 2015.
Inače, na testiranju 2015. crnogorski đaci su osvojili dovoljno bodova za 59. mjesto.
“Statistički posmatrano, bilježimo trend rasta od početka učešća u PISA testiranju za 31 bod”, kazala je juče direktorica Ispitnog centra Dragana Dmitrović.
Predstavljajući rezultate, ona je dodala da su iz naučne pismenosti crnogorski đaci za nijansu bolji, a da su oni iz čitalačke na nivou prethodnog ciklusa.
“Ostvareni bodovi iz čitalačke pismenosti su 421, iz matematičke 430, a iz naučne 415, što nas svrstava u drugu trećinu ukupnog broja testiranih zemalja. Nemamo razloga da budemo nezadovoljni rezultatima, ali treba još mnogo rada da bismo bili zadovoljni”, kazala je Dmitrović.
Arijana Nikolić iz Ministarstva prosvjete u saopštenju se bavila trendovima i ocijenila da su se postignuća iz čitalačke i matematičke pismenosti “poboljšala od prvog učešća Crne Gore na testiranju PISA 2006. godine”.
“Iz čitalačke pismenosti najveći napredak je postignut u ranijim ciklusima, dok je napredak iz matematike zabilježen upravo u ovom, posljednjem testiranju. Crna Gora je dakle najnovijim rezultatima pokazala da je ostvarila nemali pomak u matematičkoj pismenosti, te da nas najveći posao tek čeka u naučnoj pismenosti, u kojoj smo na sličnom nivou kao i u prethodnom ciklusu”, kazala je ona.
Sagovornik “Vijesti” iz jedne od centralnih obrazovne institucije smatra da obrazovne vlasti “bježe od stvarnosti”.
“Čini se da se mi ježimo toga da se suočimo sa realnošću”, kazao je on. Insistirao je na anonimnosti, iako je on kontaktirao redakciju.
Podsjeća da osnovno obrazovanje u Hrvatskoj i dalje traje osam godina, dok đaci u Crnoj Gori u osnovnu školu pohađaju godinu duže. Prema metodologiji PISA testiranja, ukazuje, godina obrazovanja više, nosi dodatnih 35 do 40 bodova.
“Pošto kod nas osnovna škola traje devet godina, ako maknete 35 do 40 bodova sa sve tri testirane oblasti, vidjećete koliko zaostajemo. Taj zaostatak je ogroman”, ocijenio je on.
Nadležnima zamjera i jer se nerado upoređuju sa boljima od sebe.
Poručuje da crnogorski obrazovni sistem “pred sobom ima ogromnu odgovornost”, da su rezultati PISA testiranja “apsolutno zabrinjavajući”.
PISA testiranje sprovodi se svake tri godine. Uključuje ključne školske predmete – čitanje, matematiku i nauku i inovativne oblasti. Čitalačka pismenost definiše se kao sposobnost učenika da razumiju, koriste, evaluiraju, promišljaju i angažuju se u tumačenju pisanih tekstova. Matematička - kao sposobnost učenika da formulišu, koriste i tumače matematiku u različitim kontekstima. Naučna pismenost definiše se kao sposobnost angažovanja u naučnim pitanjima i s naučnim idejama kao građanina koji kritički promišlja.
Bonus video: