Za skoro četiri godine rada, Agencija za sprečavanje korupcije je za samo šest osoba utvrdila da nisu prijavili da im se imovina uvećala za više od 5.000 eura.
Agencija je prije dva dana donijela prvu od očekivane dvije odluke o kršenju Zakona o sprečavanju korupcije, koja se odnosi na funkcionere koji su dobili stan ili stambeni kredit pod povoljnim uslovima.
Radi se o direktorici Specijalne bolnice za plućne bolesti u Brezoviku Gordani Reljić, koja nije u zakonskom roku prijavila stan koji je dobila od Vlade pod povoljnim uslovima.
Iz Agencije su još u septembru saopštili da su pokrenuta dva prekšršajna postupka, protiv dvoje funkcionera zbog neprijavljivanja stana dobijenog od države.
Prije odluke za Reljić, poslednja odluka za isti prekršaj donijeta je prije nepune tri godine.
Članom 23 Zakona o sprečavanju korupcije propisano je da su oni dužni da Agenciji dostave vanredni imovinski karton u roku od 30 dana od dana uvećanja imovine vrijednosti preko 5.000 eura.
Ukoliko Agencija utvrdi da su njihova i imovina i prihodi članova porodice veći u odnosu na realne prihode, zakonski su dužni da u roku od 30 dana dostave detaljne podatke o osnovima njihovog sticanja. U svih pet slučajeva utvrđeno je probijanje roka, a Agencija nema nijedan slučaj koji se odnosi na sporno bogaćenje.
Od šest slučajeva, tri su protiv javnih funkcionera. U pitanju su funkcioneri na nižem nivou.
Ostala tri slučaja odnose se na državne službenike.
Iz institucije na čijem je čelu Sreten Radonjić skoro mjesec ne odgovaraju o rezultatima Agencije u ovoj oblasti.
Izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektra (MANS) Vanja Ćalović Marković kaže da je iznenađena što je bilo uopšte ovakvih slučajeva, a da ih je Agencija utvrdila.
“Kako Agencija za sprečavanje korupcije tumači Zakon koji joj je povjeren, iznenađena sam što su uopšte našli petoro koje nijesu prijavili uvećanje imovine”, poručuje Ćalović Marković.
Navodi i da je ne čudi što u toj statistici nema visokih javnih funkcionera.
“Vidjeli smo kakakv je bio odnos Agencije u slučajevima svih predmeta, čiji su akteri visokopozicionirani zvaničnici, recimo kad je u pitanju počev od uvećanja imovine od prodaje zemljišta predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, u kojem se ne izjašnjavaju. Tu su i raniji slučajevi funkcionera koji ni na koji način nijesu mogli da objasne kako su stekli imovinu. Najsvježiji primjeri su funkcioneri koji su dobili stambene kredite od Vlade pod povlašćenim uslovima, a nijesu ih prijavili Agenciji kao uvećanje imovine”, kazala je Ćalović Marković.
Agencija je, na primjer, u prva tri mjeseca pokrenula pet predmeta. U nalazu stoji da su u tom periodu okončana dva iz prošle i tri iz ove u kojima je utvrđeno da nije bilo kršenja Zakona i “da su obveznici dostavili propratnu dokumenaciju kojom su opravdali osnov sticanja imovine”.
Prošle godine je pokrenula 30 predmeta, ali ni u jednom od njih nije utvrđeno kršenje Zakona.
Agencija je posljednji put u januru 2017. utvrdila da neki javni funkcioner ili državni službenik nije prijavio uvećanje imovine na vrijeme.
To je bio slučaj članice Savjeta JU “Zavičajni muzej Pljevlja” Vanje Sokić, koja nije u roku od 30 dana prijavila da je naslijedila zemljište i porodične stambene zgrade.
Prethodno je u drugoj polovni decembra 2016. utvrdila da tadašnji komandir Službe zaštite Opštine Ulcinj Fljamur Selović nije prijavio naslijeđeno zemljište i porodičnu i stambenu zgradu.
U tom periodu je utvrdila da državna službenica iz Uprave carina Sanja Zejak nije na vrijeme prijavila kupovinu stana od 43 metra kvadratna, službenica Uprave za inspekcijske poslove Senka Šišević da nije prijavila da je suprug naslijedio zemljište i nekretninu, ali i da viši carinik Radovan Nikčević nije prijavio naslijeđenu imovinu.
Bonus video:
