U interesu je svih da ASK provjeri kartone

Izvršna direktorica Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) Ana Nenezić odgovorila je na reagovanje Komore javnih izvršitelja, a koje je objavljeno u “Vijestima” 27. decembra, pod naslovom “ Nepotpune informacije u izvještaju CEMI”.

Odgovor prenosimo u cjelosti:

“Uvaženi predstavnici Komore javnih izvršitelja, iako nijesmo sigurni koji zaključak CeMI-ja pokušavate demantovati, zbog interesa javnosti želimo iznijeti nekoliko pojašnjenja. CeMI je, na bazi javno dostupnih izvještaja i registara nadležnih institucija, prikupio i sistematizovao podatke o radu javnih izvršitelja, za 2018. Dakle, svi podaci za koje ističete da su netačni, odnosno neutemeljeni, zvanični su podaci nadležnih institucija i Vaše Komore.

Kada se analiziraju izvještaji koje ste podnijeli ASK-u, jasno je da nijesu ujednačeni i ne može se pratiti osnov prijavljenih prihoda, posebno u odnosu na podatke sadržane u izvještajima drugih nadležnih institucija. Vjerujem da ćemo se saglasiti da je u javnom interesu, ali i u interesu svih javnih izvršitelja koji na zakonit način sprovode svoju javnu funkciju, da ASK provjeri podnijete izvještaje.

Ponuđena objašnjenja u Vašem reagovanju ne stoje, posebno ako se ima u vidu da su pojedini javni izvršitelji, poput predsjednika Komore, blagovremeno i uredno prijavili imovinu i prihode ASK-u, i da se ovi podaci poklapaju sa obrascem koji je podnijet Poreskoj, te je logično zapitati se kako se u imovinskim kartonima dijela ostalih izvršitelja pojavljuju podaci koji su po nekoliko desetina puta manji u odnosu na poreske prijave?

Dalje, navodite da smo netačno prijavili da javni izvršitelj Vujotić nije podnio izvještaj ASK-u. Vujotić se ne nalazi u bazi pod svojim imenom, zato što je u imovinskom kartonu netačno upisao svoje lično ime, što očigledno nije CeMI-jev propust, ali želimo da vjerujemo da postupke izvršenja sprovodite sa većom pažnjom.

Svi iznijeti podaci su Vam ponuđeni na komentar tokom panel diskusije koju smo ovim povodom i organizovali, međutim, kako smo ostali bez objašnjenja, naša je obaveza da uočene nepravilnosti prijavimo nadležnoj Agenciji. Dakle, nismo se upuštali u tumačenje podataka, već sistematizovane i uparene podatke, koji mogu ukazivati na nepravilnosti, prijavili nadležnoj instituciji.

Insistiramo na značaju nadzora nad zakonitošću rada javnih izvršitelja, kako zbog širine ovlašćenja koja su vam data, tako i zbog osjetljivosti postupaka koje sprovodite. Imajući u vidu brojne kontroverze koje je ova profesija prošla od osnivanja, očekivanja javnosti bila su da će učinci nadzora nad zakonitošću vašeg rada biti unaprijeđeni, što nažalost nije slučaj.

Treba podsjetiti da su javni izvršitelji tokom 2018. u radu imali 72.218 predmeta, sa ukupnim potraživanjima od 331,069 miliona eura, dok je iznos troškova i nagrada bio 4,787,480.02 miliona eura. Ipak, prema podacima Ministarstva pravde, potraživanja javnih izvršitelja, po samo dva osnova bila su više od milijarde eura! Sa druge strane, Ministarstvo pravde vrši kontrolu sa dva pravosudna inspektora, koji su kontrolisali svega 259 predmeta, što je manje od 0,005% predmeta koji su bili u radu, što samo po sebi dovodi u pitanje sistem nadzora.

I na kraju, nema mjesta nervozi i neprimjerenim telefonskim pozivima i povišenim tonovima. Upravo se pred licem javnosti razmjenjuju argumenti. To je primarna korektivna funkcija organizacija civilnog društva, čiji zadatak jeste da ukazuje na devijacije sistema i da zahtjeva od nadležnih institucija da svoj posao obavljaju blagovremeno i u skladu sa zakonom. Kao što smo se saglasili tokom panel diskusije, u interesu je javnosti da javno izvršiteljska služba, kao najmlađa u pravosudnom sistemu Crne Gore, obavlja svoj posao zakonito i u interesu javnosti”.