Danijela Gašparikova u Crnoj Gori je tek osam mjeseci, a već je osjeća kao svoj dom. Rođena je u Slovačkoj, gdje je prije 16 godina započela karijeru u kancelariji Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). U aprilu prošle godine, imenovana je za stalnu predstavnicu UNDP u Crnoj Gori.
“U Crnu Goru sam došla prije osam mjeseci i osjećam se kao da sam se vratila kući. Ogromna prednost je to što sa ljudima mogu da komuniciram na kombinaciji slovenskih jezika”, kazala je ona u razgovoru za “Vijesti”.
Iskrenost koju, kaže, osjeća u svakodnevnim susretima, učinila je i da već ima osjećaj pripadnosti.
U Podgorici, Gašparikova uživa u šetnjama na brdu Gorica. Durmitor i sjever već voli, a kao planinarka, nada se da će uskoro biti u prilici da prepješači i druge djelove Crne Gore. Vjeruje u klimatske promjene, u snagu pojedinca, učenje tokom cijelog života.
Žena jednako može biti roditelj i profesionalac
Gašparikova snažno podržava ideju većeg učešća žena u politici i nauci. Položaj žena u društvu - njihova politička, ekonomska i druga prava, kaže, tiču se svih.
“Svi akteri – bilo da je riječ o vladi, policiji, tužilaštvu, nevladinom sektoru, medijima, privatnom sektoru, građanima, porodicama ili političkim partijama - imaju jedinstvenu i komplementarnu ulogu u zaštiti tih prava. Uvođenjem kvote od 30 odsto žena kandidatkinja na izbornim listama udvostručen je broj žena poslanica u parlamentu. Nadam se da će se postići konsenzus da se kvota poveća na 40 odsto u izmjenama izbornog zakonodavstva”, kazala je Gašparikova “Vijestima”.
Raduje je saznanje da se u Crnoj Gori velik broj mladih žena bavi naukom i kaže da to uliva optimizam u svijetlu budućnost države.
“Djevojčice, djevojke i žene - mogu, i u praksi to dokazuju, da se usavršavaju u oblasti nauke, tehnologije, matematike i inženjeringa i trebalo bi ih od malih nogu ohrabrivati da istražuju te profesije”.
Uvjerena je da ravnomjernija podjela brige o djeci između oba roditelja, bolji pristup institucionalnoj podršci i javnim servisima, ali i politike poslodavaca koje su naklonjene porodici, mogu biti pretočene u dugotrajne profesionalne karijere i za žene i za muškarce. “U 21. vijeku, žene nikako ne bi trebalo da budu izložene dilemi da moraju da biraju između porodice i profesionalne karijere”.
IZ ULAN BATORA U PODGORICU
Prije dolaska u Crnu Goru, ona je od 2016. bila zamjenica stalnog predstavnika Programa UNDP-a u Mongoliji. Živjela je u Ulan Batoru, koji je zbog grijanja na sirovi ugalj, jedan od gradova sa najzagađenijim vazduhom na planeti tokom zime. Sada u Podgorici, dok šeta Goricom, uživa u mirisu borovine...
“U Ulan Batoru ne samo da smo udisali zagađeni vazduh, nego smo i osjećali ukus zagađenja. Čak i sada, kad izvadim odjeću iz kutija koje sam tamo spakovala, osjećam taj miris uglja koji je doputovao sa mnom iz Mongolije”.
Za Podgoricu, koja je bila jedan od najzelenijih gradova bivše Jugoslavije, kaže da izgleda prilično zeleno.
“Posebno centar grada. Shvatam da ozelenjavanje grada možda nije održalo korak sa onim nekadašnjim”, kaže i kao jedan od načina za ozelenjavanje predlaže da se u gradske prostorne planove uključi standard o minimumu zelenog pojasa - koji će se poštovati u primjeni.
Kao u Ulan Batoru, i u nekim crnogorskim gradovima, poput Pljevalja, vazduh je zagađen usljed korištenja štetnih goriva za grijanje. Dodatno, u urbanim sredinama, uzrok zagađenju je saobraćaj. Gašparikova smatra da je neophodna šira diskusija o sistemskim načinima za smanjenje zagađenja i raduje je da UNDP u Crnoj Gori radi na uvođenju električnih vozila u saobraćaj.
Prema Izvještaju UNDP o razvoju po mjeri čovjeka za 2019. godinu, Crna Gora je u kategoriji zemalja sa vrlo visokim stepenom razvoja. Izvještaj ujedno naglašava potrebu da se detaljnije sagleda da li se kvalitet života unapređuje istom brzinom i intenzitetom za sve grupe stanovništva. Ta publikacija ukazuje na nove oblike nejednakosti, koji se javljaju usljed kimatskih promjena i tehnološkog napretka, što će, poručuje Gašparikova, država morati da uzme u obzir u svojim razvojnim strategijama.
Klimatske promjene su stvarne
Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori nema dilemu u vezi sa tim da su klimatske promjene stvarne i poručuje da ne bi smjele biti ignorisane u planiranju investicija. A zimski turizam i skijališta - direktno su zavisni od vremenskih uslova. Usljed sve toplijih zima, kako je objavio “L’Espresso”, na italijanskim Alpima napušteno je 186 od 350 objekata i skijaških rizorta.
“’Gardijan’ je nedavno svrstao Kolašin u 10 najboljih skijališta u Evropi, što me je izuzetno obradovalo. Planine su moja pasija, počela sam da skijam sa četiri ili pet godina. Moj otac je bio menadžer ski-rizorta i tamo smo sestra i ja provodile zime. Bar tri mjeseca godišnje bila su u potpunosti organizovana oko skijanja i sve sofisticiranijih vremenskih prognoza.
Na osnovu tog iskustva, vrlo sam svjesna koliko zimski turizam zavisi od povoljnih vremenskih uslova, a loša sezona je noćna mora svakog operatora zimskog turističkog centra”.
Podsjeća i da je u periodu od 2001. do 2010. temperatura na sjeveru Crne Gore već porasla za 1,4 stepeni Celzijusa i poručuje da se “rizici od klimatskih promjena više ne mogu ignorisati”, te da će postati neizbježan činilac u procjenama investitora.
U priči o klimatskim promjenama, neizbježna tema posljednjih mjeseci je i aktivistkinja i učenica Greta Tunberg. U onome što govori švedska tinejdžerka i što govori UNDP, kaže Gašparikova, nema razlike, a to je - slušajmo šta kaže nauka.
“Ako vlade ne ispune obećanja i ne smanje emisiju gasova sa efektom staklene bašte, kako bi se rast temperature zadržao ispod 1,5 stepeni Celzijusa, moraćemo da priznamo da smo iznevjerili i Gretu i buduće naraštaje. Da ilustrujem primjerom: posljednje četiri godine su najtoplije u istoriji čovječanstva, a u Podgorici je 2019. zabilježen najtopliji oktobar u posljednjih 70 godina”.
Dodaje i da je priroda klimatskih promjena takva da ih svi ne osjećaju istovremeno i na isti način, ali da to ne znači da one već ne uzimaju danak.
“Svjedoci smo pojave ‘klimatskih izbjeglica’ - stanovnici malih ostrvskih zemalja, poput Kiribatija, primorani su da napuste domove usljed porasta nivoa mora. Crna Gora, kao i mnoge druge zemlje koje su najmanje doprinijele klimatskim promjenama, trpjeće posljedice globalnog zagrijavanja, poput sve učestalijih poplava i intenzivnijih suša, povećanja temperature mora i štete po ekosisteme”, kazala je ona.
Iako ne bi bila presrećna da njena kćerka poželi da, kao Greta, ide na put oko svijeta kako bi ispravljala greške odraslih, Gašparikova ne bi oklijevala da je podrži. Jer, kako kaže, želi da njena kćerka bude iskrena prema sebi i drugima, da ne odustaje ako drugi ne vide ono što ona vidi.
Vjeruje i da je nekad, u pravo vrijeme i na pravom mjestu, dovoljna samo jedna osoba da promijeni svijet.
“Ostaje da vidimo da li će to biti Greta i pokret njenih vršnjaka koje je insprisala na akciju. Svakako se tome nadam”.
Ulaganje u znanje donosi ekonomski rast
Gašparikova želi da njena kćerka uči što više - jer, kaže, “znanje je jedna od rijetkih stvari koju nam niko ne može oduzeti”. Zato smatra važnim ulaganje u istraživanje i razvoj.
Države u tu oblast, prema njenim riječima, ulažu vođene očekivanjem da će akumulirano znanje u primjeni prerasti u inovacije, a da će inovacije moći da se komercijalizuju u cilju ekonomskog rasta, veće produktivnosti i stvaranja novih radnih mjesta.
“Investicije u istraživanje i razvoj mogu pomoći zemljama i da nađu nova, nekonvencionalna rješenja za izazove sa kojima se suočavaju”.
Južna Koreja u istraživanje i razvoj investira nešto preko četiri odsto bruto društvenog proizvoda, EU je zacrtala cilj da u tu granu uloži tri odsto BDP-a do 2020. godine. Crna Gora, kaže stalna predstavnica UNDP-a, kreće sa niske početne pozicije, ali dodaje da raduje plan vlade da do 2021. udvostruči izdvajanja iz budžeta za tu svrhu.
“Uz nedavno usvojenu Strategiju pametne specijalizacije, uspostavljen je i prvi naučno-tehnološki park, to su pozitivni signali. Mi u UNDP se radujemo što smo odabrani kao partner koji će, kroz rad Savjeta za inovacije i pametnu specijalizaciju, podržati Crnu Goru u ovom poduhvatu”.
Dodaje da značajno veća ulaganja u istraživanje i razvoj moraju da prate investicije kompanija, kao dio njihovih strategija konkurentnosti.
Internet ima većina, ali ga ne koristi na pravi način
Gašparikova koristi društvene mreže u poslovne svrhe, a digitalne tehnologije objeručke je prihvatila, uz razumijevanje da, kada se adekvatno koriste mogu biti odlična sluga.
“Digitalne tehnologije su iz korijena izmijenile našu svakodnevicu. Nekada sam išla u biblioteku bar jednom sedmično, a sada mi je sve to dostupno na klik. Koristim i elektronsko bankarstvo, i privatno i u poslu…”
Ukazuje i na to da, kao posljedica različitih mogućnosti korisnika da iskoriste ili stvore dodatnu vrijednost tehnologija, one uzrokuju novu vrstu nejednakosti.
”Na primjer, 77 odsto stanovništva Crne Gore ima pristup internetu kod kuće, ali manje od 10 odsto ga produktivno koristi, recimo za e-bankarstvo, poslovanje preduzeća ili učenje, tj. za nešto više od pukog pretraživanja društvenih mreža ili dijeljenja sadržaja zabave radi”. Oni koji ne koriste internet na produktivan način rizikuju da ne iskoriste sve mogućnosti koje tehnologija pruža u pogledu unapređenja kvaliteta života i prihoda, što će uticati na pojavu novih nejednakosti u budućnosti”.
Učenje u odrasloj dobi uči nas skromnosti
Dok je odrastala u malom gradu u tadašnjoj Čehoslovačkoj, Gašparikova je maštala da nauči da svira klavir. San je ostvarila tek 2016, kada ju je posao odveo u Mongoliju.
“Kada smo se doselili u Mongoliju, škola klavira se nalazila u prizemlju zgrade u kojoj smo živjeli. Jednog dana sinulo mi je da ako tad ne krenem na časove klavira, neću nikad. Slično je bilo i sa učenjem crnogorskog, bila je to prilika koja se teško propušta - kad sam već razumjela dosta, a nisam mogla da izgovorim nijednu riječ”.
Sticanje potpuno novih vještina u odrasloj dobi, kako dodaje, otvorilo joj je nove vidike i omogućilo da ostane povezana sa stvarnošću.
“Kad bih pomislila da sam imala naporan dan na poslu, pun izazova, ipak bi večernji čas klavira uvijek bio mnogo teži. Učenje u ovim godinama istovremeno nas uči i skromnosti - da možemo da nešto ne znamo i da to priznamo, i dozvolimo da nas neko drugi usmjerava, što je sasvim suprotno od onog što se uglavnom očekuje od menadžera.
Trčanje i planinarenje trening za tijelo i um
Da prihvati činjenicu da su često godine potrebne da bi se vidjeli rezultati rada na razvoju zemlje, pomoglo joj je trčanje. Gašparikova se uvijek bavila nekim sportom, ali trčanje je izbjegavala jer bi, kaže, ostajala bez daha. Kako je sve češće putovala, njen raspored je postajao sve zahtjevniji, ispostavilo se da je trčanje i jedini sport koji može da uskladi sa obavezama. Više nije bilo izbora, osim da prevaziđe ranije barijere prema tom sportu. Sada trči i na duge staze.
“Da biste bili uspješni u bilo kom sportu, neophodna je kombinacija psihičke i fizičke snage. Što više napredujete, to sve veću prevagu ima mentalna snaga. Nakon osam godina, više ne trčim da bih bila u kondiciji. Sada trčim da održim fokus, da steknem drugačiju perspektivu o bilo kom izazovu sa kojim se suočavam, da testiram sopstvenu izdržljivost i ostanem istrajna”.
Poput trčanja, kaže da je i planinarenje naučilo kako je uspon na vrh zarad čistog vidika, samo pola dobijene bitke.
“Druga polovina je bezbjedno spuštanje, a to je ono što se računa. Sve su to osobine koje mi pomažu da se pomirim sa prirodom svog posla, gdje se mora prihvatiti da su često potrebne godine da bi se vidjeli rezultati rada na razvoju zemlje”.
Potrošači mogu i da proizvode energiju
Tokom 2018. godine, 77 odsto utroška energije u Crnoj Gori poteklo je iz obnovljivih izvora (OIE), što je značajno iznad cilja koji je zacrtala EU - 32 odsto do 2030. U decembru 2019, podsjeća Gašparikova, najavljen je zeleni sporazum Evropske unije, kojim se postavlja novi zahtjev - da se do 2050. postigne neutralnost po pitanju emisije ugljen-dioksida.
Prema tom planu, za svaku tonu ugljen-dioksida koju emituju, zemlje će morati da uklone isto toliko ugljen-dioksida iz atmosfere. Gašparikova je uvjerena da bi, u tom smislu, investicije u OIE mogle da posluže Crnoj Gori kao odskočna daska za postizanje karbonske neutralnosti.
Značajnim smatra to što se novim planom EU želi iskorijeniti i “energetsko siromaštvo” i postići da iznosi računa za struju budu niži. To se, objašnjava ona, može postići ako se potrošačima ponudi mogućnost da sami proizvode energiju iz OIE i da se priključe na mrežu, tako da ujedno budu i proizvođači i potrošači. UNDP je, prema riječima Gašparikove, već sproveo studiju izvodljivosti koja pruža smjernice za dalji razvoj tog koncepta u Crnoj Gori.
Komentarišući dosadašnje upravljanje životnom sredinom u Crnoj Gori, ona je rekla da je u tom procesu povjerenje građana jedan od preduslova za uspješno usvajanje bilo kog rješenja.
UNDP u 2019.
Rukovodeći se ciljevima održivog razvoja, UNDP sa vladama 190 zemalja, među kojima je i Crna Gora, radi na rješenjima čiji je cilj da se iskorijeni siromaštvo, zaštiti planeta i osigura da svi žive u miru i blagostanju.
U toku prošle godine, kancelarija u Crnoj Gori podržala je rad 11 dnevnih centara za stare, većinom na sjeveru. Uslugu tih centara nadopunjavaju gerontodomaćice, koje brinu za više od 1.200 starijih osoba. UNDP je pomogao i uspostavljanje nacionalne baze o porodičnom nasilju i podržao kreiranje nacionalne e-platforme za razmjenu podataka između institucija.
“U turizmu, podržali smo 32 inovativna ‘zelena’ projekta koja smanjuju emisije gasova sa efektom staklene bašte, što je podstaklo privatni i javni sektor na dodatna ulaganja u sprovođenje ovih projekata, u iznosu od preko 13 miliona USD u prethodnih nekoliko godina. Obezbijedili smo i eko-sertifikaciju za 28 hotela i ozelenili 11 muzičkih i filmskih festivala...”, podsjetila je Gašparikova na samo neke od rezultata UNDP-a u Crnoj Gori.
Bonus video:
