Predsjednik Ustavnog suda Dragoljub Drašković nije htio da objasni na koju se praksu pozvao kada je predložio sutkinju Desanku Lopičić za predsjedavajućeg sudiju, jer ta pozicija nije predviđena Ustavom i Zakonom o Ustavnom sudu.
U obrazloženju Ustavnog suda, kada je prije dva dana izabrao Lopičićevu, navodi se da je to učinjeno "u skladu sa ranijom sopstvenom praksom i ustavno-sudskom praksom u okruženju".
Na molbu da objasni koja je to praksa, nije stigao odgovor, jer, prema inforomacijama "Vijesti", niko nije bio spreman da ga potpiše, pošto praksa na koju se pozivaju, kako je nezvanično objašnjeno, ne postoji.
Dio pravnika javno je već kritikovao postupanje Ustavnog suda, navodeći da njegove nezakonite odluke neće doprinijeti vladavini prava. Iz Ministarstva pravde nijesu odgovorili na pitanja “Vijesti” u vezi sa zakonitošću izbora Lopičićeve.
Nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović rekao je da bi Ustavni sud trebalo da odlučuje oko najkrupnijih državnih pitanja - "poput ocjene ustavnosti diskriminatorskog Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica".
"A gaženje Ustava i zakona treba da ocjenjuje Ustavni sud koji ne poštuje isti Ustav i Zakon o Ustavnom sudu", dodao je Damjanović.
Draškoviću trogodišnji mandat ističe 3. februara kada Lopičićeva preuzima rukovođenje sudom sa svim ovlašćenjima predsjednika.
Ona je zahvaljujući podršci kolega dobila nepostojeću poziciju jer nije bilo većinske podrške za izbor predsjednika za šta su bili zainteresovani sudije Budimir Šćepanović i Mevlida Muratović.
Nadležnost Ustavnog suda je da štiti Ustav Crne Gore i on je zadnja instanca prije obraćanja Evropskom sudu za ljudska prava, gdje je Crna Gora u vrhu po broju pritužbi.
Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić, rekao je “Vijestima” da nezakonite odluke sudova, posebno ovog, "direktno udaraju na princip vladavine prava".
Institut za vladavinu prava ocijenio je zabrinjavajućem pozivanje Ustavnog suda na "raniju sopstvenu praksu i ustavno-sudsku praksu u okruženju” prilikom izbora “predsjedavajućeg sudije".
Oni navode da se "predsjedavajući sudija" ne može birati u skladu sa praksom nekog Ustavnog suda iz okruženja, već ta funkcija mora postojati u Zakonu o Ustavnom sudu Crne Gore".
Ustav je mijenjan u dijelu potrebne većine za izbor sudija, a potom i Zakon o Ustavnom sudu, kako bi se izbjegao politički uticaj i na ustavnopravnu sudsku instancu.
Sutkinja Lopičićeva bila je predsjednica suda prije izbora Draškovića, a Ustavom je propisano da nema reizbora predsjednika.
Njen nezakonit izbor posebno je problematičan, navode sagovornici, jer je ovo izborna godina pa ustavni sud ima ključnu riječ u izbornim sporovima.
"Ustavni sud se uklopio u sivu sliku crnogorskih institucija koje hronično ne mogu da iskorače prema integritetu, samostalnosti, nezavisnosti. Neprimjereno je afirmisati neku praksu i pretpostavljati je zakonskim normama. Takve odluke direktno udaraju na princip vladavine prava, šalju lošu poruku građanima i jačaju nepovjerenje u državne institucije", kazao je Marić komentarišući v. d. stanje u Sudu.
Pojačana dubina političke krize u koju tonemo
Nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović rekao je da je izborom Lopičićeve produbljena politička kriza u Crnoj Gori u izbornoj godini. Damjanović je podsjetio da je više puta upozorio na svojevrsno v. d. stanje u sudsko-tužilačkom sistemu koje je, kako je naveo, kulminiralo jučerašnjom farsom oko izbora novog predsjednika Ustavnog suda.
Damjanović je u izjavi agenciji Mina podsjetio da je trojici članova sudskog savjeta istekao četvorogodišnji mandat, pa im je, kako je naveo, parlamentarna većina izglasavanjem neustavnog zakona omogućila doživotne mandate, kao i da je stari novi vrhovni državni tužilac, kao vršilac dužnosti nastavio da vrši funkciju nakon isteka mandata "odlukom tijesne i u posljednjem trenutku sklepane većine Tužilačkog savjeta".
Podsjetio je i na slučaj predsjednika Državne izborne komisije, koji je ispunio uslove za starosnu penziju i koji, kako je kazao, nezakonito vrši funkciju, u iščekivanju da mu se konstatuje prestanak mandata koji je već prestao po sili zakona, kao i na vršioca dužnosti direktora Agencije za sprečavanje korupcije.
Ti slučajevi su, dodao je Damjanović, u ponedjeljak dobili "najnovije pojačanje".
Time je, smatra on, jedino pojačana dubina političke krize u koju tone Crna Gora, bez želje vlasti za dijalogom sa opozicijom oko rješavanja krize.
"I to u izbornoj godini, u kojoj nijesu stvoreni ni zakonski uslovi za elementarne fer i slobodne izbore, prema kojima društvo ide, u sve većim podjelama, iniciranim napadom Vlade, odnosno parlamentarne većine na kanonsku Srpsku pravoslavnu crkvu u Crnoj Gori", rekao je Damjanović.
On je podsjetio da Ustavni amandman broj 16 i Zakon o ustavnom sudu, naročito u članovima 13 i 22, jasno propisuju proceduru izbora i položaj predsjednika Ustavnog suda, prepoznajući osim predsjednika, i funkciju zamjenika predsjednika, odnosno najstarijeg sudije tog suda koji, shodno zakonu, predsjedava sudom do izbora predsjednika kao vršilac dužnosti.
"Termin ‘predsjedavajući’ ne poznaju ni Ustav ni Zakon, i zaista bi bilo interesantno za naučnu i stručnu javnost da se javi taj, u Sudu ili van suda, koji je osmislio jučerašnju farsu, kojom je Ustavni sud i formalno obesmišljen", istakao je Damjanović.
Teme koje im ne odgovaraju drže u fioci, pa i odluku na osnovu koje su dobili stanove
"Igrarija oko protivustavnog i protivzakonitog izbora, na silu nametnute, nepostojeće pozicije takozvanog predsjedavajućeg sudije Ustavnog suda, samo je još jedna potvrda partitokratskih, zatočenih institucija sistema i protežiranje njihovih servilnih kadrova. Ovo vanredno stanje u najvažnijim institucijama je samo u cilju održavanja na vlasti ove kriminalne klike, koja pronalazi poslušnike, poput sutkinje Lopičićeve koju je vlast nagradila stanom, da bi sad mogla da baci struku pod noge. Zato ništa ne treba ni da očekujemo od ove nakaradne institucije, ali makar javnosti da bude jasno kakve su one", rekla je "Vijestima" poslanica Demokratskog fronta (DF) Branka Bošnjak.
Ona je prošle sedmice poslala urgenciju Ustavnom sudu, koji od maja prošle godine drži u fioci njenu inicijativu za ocjenu ustavnosti vladine odluke o dodjeli stanova.
Na osnovu te odluke stanove su dobili Lopičićeva, Drašković i još troje njihovih kolega.
Bošnjak je tražila i ocjenu ustavnosti i dijela skupštinskog Poslovnika o kažnjavanju poslanika.
U urgenciji Ustavnom sudu, u koji su "Vijesti" imale uvid, pita šta je se njenim podnescima i izražava sumnju da se sa njima postupa nezakonito i suprotno Poslovniku.
"Neprofesionalno je da više od pola godine ne reaguja na incijative koju sam im kao poslanica uputila, i to o vrlo aktuelnim temama koje drmaju crnogorsku javnost. Neke inicijative, koje su mnogo kasnije podnijete, Ustavni sud je razmatrao, što govori o selektivnom pristupu. Stanovi koje su dobile sudije US po spornoj odluci čine ih saučesnicima i to je razlog što ne razmatraju ustavnost Odluke", navodi poslanica.
Bonus video:
