Miodrag Lalatović iz Ozrinića, kraj Nikšića, godinama koristi mjere podrške agrobudžeta i namjerava da tako bude i ubuduće.
Samo još kada bi imao zagarantovan plasman proizvoda, njegovo zadovoljstvo bi bilo potpuno.
„Ide dobro ako čovjek hoće da radi. Samo je problem radna snaga i plasman proizvoda. Svu mehanizaciju sam uzeo koristeći sredstva iz investiciono razvojnog fonda i agrobudžeta i to je zaista dobro. Ali problem je plasman proizvoda. Mogu da proizvedem 300 tona krompira, ali ne mogu realizovati nego stotinu. Moram da idem da molim, da idem po Tuškom putu, po prodavnicama i malim sistemima“, kazao je Lalatović koji se već desetak godina bavi poljoprivredom i uzgojem krompira, žitarica, kupusa, luka.
Prema njegovim riječima i on i ostali proizvođači bili bi zadovoljni kada bi im resorno ministarstvo u velikim sistemima obezbijedilo mjesto za prodaju.
„Naš krompir je puno bolji, kvalitetniji od ovog uvoznog, dok je njihov krompir puno skuplji. Uklapamo se mi u cijenu, to nije problem. Velika neizvjesnost je što ne mogu prodati to što proizvedem. Prije dvije godine sam imao obezbjeđeno mjesto u jednom velikom sistemu i prodao 30 tona i to je bilo idealno. Tada sam i zaradio“, kazao je Lalatović koji je prisustvovao predstavljanju mjera podrške iz agrobudžeta za 2020.godinu.
Siguran je da će i ove godine naći nešto zanimljivo u predstavljenim mjerama jer, kako je kazao, svake godine „nađe po nešto da aplicira“.
Darko Konjević, v.d.generalnog direktora Direktorata za ruralni razvoj u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja, kazao je da je ovogodišnji agrobudžet za poljoprivredu veći za 16 odsto u odnosu na godinu ranije i iznosi 61 milion eura. Nada se da će povećani budžet rezultirati i povećanim ulaganjem u poljoprivredu, a statistika na kraju godine će pokazati stvarno stanje stvari.
„Imamo 57 mjera od kojih 43 mjere poljoprivrede i ruralnog razvoja, deset vezano za ribarstvo i četiri za operativni program. Ono što je novina je da se od ove godine premije za držanje krava dobijaju za svako grlo. Minimum je tri grla, ali za razliku od prošle godine kada se na treće grlo dobijalo 70 eura, ove godine neko ko drži tri grla dobiće 210 eura. Tako je i što se tiče držanja koza, ovaca, jer je to sistem pravednosti da svi dobijaju za svako grlo koje drže, a minimu ostaje isti“, kazao je Konjević i dodao da od pet hiljada korisnika više od polovine njih drže od tri do pet grla.
Subvencije za direktna plaćanja u biljnoj proizvodnji su povećane sa 180 na 200 eura, uvedena su određena povećanja plaćanja za žene držaoce gazdinstava, a i procedura za konkurisanje je u određenoj mjeri pojednostavljena pa će proizvođači za pojedine subvencije moći da podnose zahtjev direktno kod Savjetodavne službe resornog ministarstva.
Kako prezentacije prilagođavaju proizvođačima iz grada gdje iste prezentuju u Nikšiću je poseban akcenat stavljen na mjere vezane za stočarsku i biljnu proizvodnju, proizvodnju i preradu mlijeka, investicije i povraćaj sredstava. U sektoru poljoprivrede najveći broj mjera se odnosi na ruralni razvoj i to 23, u iznosu od 40 miliona eura, što je rast od preko 7,3 miliona eura u odnosu na prethodnu godinu.
Definisano je deset mjera tržišnocjenovne politike i za njih je opredijeljeno 9,3 miliona eura, što je1,3 miliona eura više u odnosu na godinu ranije, dok je podrška za sektor ribarstva veća za 44,5 odsto i iznosi 2,24 miliona eura.
Bonus video:
