Predstavnici nekoliko mjesnih zajednica sa područja beranske opštine zatražili su od državnih institucija da preduzmu mjere radi otvaranja otkupnih centara, kako u ovoj opštini, tako i na čitavom sjeveru.
Oni su podsjetili da i pored najava prethodnih godina u seoskim mjesnim centrima nije došlo do ponovnog aktiviranja stanica za otkup tržnih viškova, iako u strateškim integracionim dokumentima posebno mjesto zauzimaju poglavlja koja se tiču razvoja poljoprivrede, proizvodnje zdrave hrane i otkupa ljekovitog bilja i šumskih plodova.
“Zato otkup uglavnom obavljaju nakupci. Država bi morala da uloži napor kako bi kroz otvaranje otkupnih centara u mjesnim centrima, bar donekle uvela red na tržištu“, kažu poljoprivredni proizvođači sa područja beranske opštine.
Predsjednik Mjesne zajednice Kaludra Radovan Anđić navodi da je privatizacija u posljednjih dvadesetak godina nanijela neprocjenjivu štetu svim razvojnim granama, pa i poljoprivredi.
I pored izvanrednih prirodnih resursa, ni u jednom seoskom mjesnom centru u Beranama ne postoje stanice koje bi se bavile otkupom poljoprivrednih i drugih proizvoda.
“Vijesti” su prošle godine pisale o tome kako je uništena i preprodata najveća hladnjača na snjeveru Crne Gore, i kako se na njenom mjestu u Beranama sada nalazi jedan veliki trgovinski objekat. Kada se radi o voću, ono što nije otišlo u kazane i rakiju, ili u manjim količinama stiglo do kupaca na zelenoj pijaci, istrunulo je na granama, dok su marketi prepuni voća iz uvoza.
“Nekada su poljoprivredne zadruge bile nosioci razvoja. U sklopu tih zadruga funkcionisali su otkupni centri, koji su sada pogašeni. To je za posljedicu imalo smanjivanje stočnog fonda i sve manji broj onih koji se odlučuju da se bave stočarstvom i sakupljanjem šumskih plodova i ljekobilja“, kaže Anđić.
On smatra da je i to, između ostalog, jedan od razloga velikih migracija sa seoskog područja. Slična situacija je i u drugim seoskim mjesnim centrima.
Iz Mjesne zajednice Šekular ističu, takođe, da je gašenje otkupnih centara išlo naruku jedino nakupcima.
"Tokom posljednjih decenija prošlog vijeka u skoro svim mjesnim centrima postojali su otkupni centri. U tim centrima lokalno stanovništvo je moglo da plasira svoje tržne viškove, kao i velike količine ljekobilja i šumskih plodova. Isplate su bile redovne, tako da su, baveći se tim poslovima, stanovnici ostvarivali značajan dohodak“, kazao je Vesko Davidović.
Kao i drugi sagovornici, i on kaže da su tokom tranzicionih procesa svi ti centri ugašeni, dok je raspoloživa imovina prepuštana propadanju.
“O postojanju tih centara danas jedino svjedoče ostaci ruiniranih objekata. U takvom ambijentu jedino nakupci profitiraju. Oni skidaju kajmak, dok se proizvođači nalaze u potpuno nezavidnom položaju“, navodi Davidović.
Predstavnici mjesnih zajednica kritikuju i socijalnu politiku koja za posljedicu ima, kako kažu, obogaljivanje mladih i radno sposobnih ljudi na selu.
"Omladina neće da radi. Čekaju na socijalu i ispijaju kafe u gradskim kafićima. Za sve to vrijeme ogromna stredstva iz agrobudžeta su odlazila u pogrešnom smjeru. Tako je jednim neozbiljnim i nedomaćinskim odnosom u Crnoj Gori uništeno nešto što je moglo da predstavlja realnu razvojnu šansu“, konstatuju predstavnici mjesnih zajednica.
Iz lokalne uprave u ovom sjevernom gradu naglašavaju da su svjesni problema vezanih za neorganizovan otkup tržnih viškova i da treba intenzivno raditi da se trenutno stanje popravi.
"U posljednje vrijeme imamo intenzivne komunikacije sa građanima i predstavnicima mjesnih zajednica sa ciljem da se na prostoru naše opštine stvore uslovi za organizovanje normalnog života. Nastojimo da stvorimo pogodnosti koje bi zadovoljile interese onih koji svoju šansu vide u otkupu tržišnih viškova. Brzo otvaranje regionalne stočne pijace u Beranama, ide tome u prilog“, naglašavaju u opštinskom resornom sekretarijatu.
Zakon o kooperativama mrtvo slovo na papiru
Nakon što je u pogledu industrijalizacije poslije tajkunskih privatizacija sjever vratila čitav vijek unazad, država je pogasila sve centre u kojima je postojala mogućnost plasmana poljoprivrednih tržnih viškova.
Otkupni centri su uglavnom gašeni do 2000. godine, a potom je, prije nekoliko godina, donesen Zakon o kooperativama. Po tom zakonu, sve nekadašnje zemljoradničke zadruge, ako su i sačuvane u bilo kojem obliku, morale su da se preregistruju u kooperativne centre. Poljoprivredni proizvođači su od tada prepušteni na milost i nemilost nakupaca.
“Otkupni centri postoje samo u planovima bez obzira što podaci sa posljednjeg popisa ukazuju da veća polovina stanovništva u opštini Berane živi na seoskom području i da na tom prostoru postoji značajan broj grla krupne i sitne stoke. U Višegodišnjem investicionom planu se navodi da su ljekovito bilje i šumski plodovi, gdje, između ostalog, spadaju borovnica, pečurka, kleka, razni čajevi i drugo, značajni neiskorišteni potencijali“, navode predstavnici mjesnih zajednica.
Bonus video:
