Agencija za sprečavanje korupcije insistira da član Senata Državne revizorske institucije (DRI) Zoran Jelić nije prekršio Zakon o sprečavanju korupcije, uprkos tome što je Upravni sud prije mjesec poništio njenu odluku u ovom slučaju.
To pokazuje nova odluka koju je donijela Agencija ranije ovog mjeseca, a u koju su “Vijesti” imale uvid.
Slučaj je pokrenuo Institut alternativa (IA), u kojem nisu zadovoljni što se toliko čekalo na presudu.
“Mi smo na prvu presudu Upravnog suda čekali skoro dvije godine, a Agencija je za svega nekoliko dana donijela novu, skoro pa istovjetnu odluku - da sukoba interesa nema, čime je pokazala da nema ni najmanju namjeru da ozbiljnije sagleda ovaj slučaj iako je izgubila spor”, kazala je za “Vijesti” istraživačica javnih politika u IA Ana Đurnić.
Slučaj je počeo prije dvije godine kada je IA prijavio Agenciji sumnju da je Jelić u sukobu interesa jer je devet mjeseci istovremeno bio državni revizor, ali i član Odbora revizora Prve banke.
Agencija je potom donijela odluku da se on nije ogriješio o Zakon jer on, kako stoji u dokumentu iz aprila 2018. godine, u skladu sa članom devet može da se bavi “naučnom, nastavnom, kulturnom, umjetničkom i sportskom djelatnošću i da stiče prihode”. Od angažmana u Prvoj banci za tih devet mjeseci zaradio je oko 6.000 eura.
Iz odluke institucije kojom je u tom trenutku rukovodio Sreten Radonjić ne piše o kojoj vrsti djelatnosti je riječ, odnosno da li ono čime se senator bavio u Prvoj banci pripada ”naučnoj”, “nastavnoj“, “umjetničkoj“, ”sportskoj“ ili ”kulturnoj“ djelatnosti.
Upravni sud je u drugoj polovini januara donio presudu kojom je poništio odluku Agencije koja se odnosi na slučaj Jelića.
Sud je našao da je osnovana tužba IA.
U obrazloženju se, između ostalog, navodi da se Agencija bavila članstvom u Odboru za reviziju utvrđujući da javni funkcioner “nije vršio ‘nadzor’ nad Prvom bankom - pravnim licem, već pružao stručne usluge u skladu sa članom 9 Zakona o sprečavanju korupcije bez pojašnjenja kako se ove usluge mogu dovesti u vezu sa djelatnostima iz tog člana”.
Dodaje se da u upravno sudskom postupku, sud ispituje zakonitost upravnog akta ili upravne aktivnosti i ne može ulaziti u ocjenu razloga datih u odgovoru na tužbu, zbog čega je tužbu valjalo usvojiti i poništiti osporenu odluku.
Predstavnica IA kazala je “Vijestima” da smatraju da je sud ovakvom presudom postavio standard i za buduće postupanje Agencije u utvrđivanju sukoba interesa, budući da se ona u odlučivanju o (ne)postojanju sukoba interesa “često služi upravo zakonskim paravanom ovog zakonom dozvoljenog spektra djelatnosti”.
Ni mjesec dana kasnije, Agencija je donijela novu odluku kojom utvrđuje da Jelić nije prekršio odredbe Zakona pružajući stručne, odnosno konsultantske usluge u privatnoj banci jer DRI nije odlučivala o pravima i obavezama tog pravnog lica.
Dok odluku iz aprila 2018. potpisuje načelnica Maja Karas Bošković, novu potpisuje vršilac dužnosti direktora Savo Milašinović.
Agencija se pozvala na ranije izjašnjenje Jelića da Odbor za reviziju nije organ koji upravlja ili vrši nadzor nad radom banke, već daje samo pedloge, mišljenja i stavove.
Napomenuo je i da DRI kao organ vlasti u kojem obavlja funkciju ne kontroliše poštovanje zakonitosti rada banaka jer je to u posebnoj nadležnosti Centralne banke Crne Gore.
Đurnićeva napominje da Agencija opet nije objasnila kako se članstvo u Odboru za reviziju može podvesti pod bilo koju djelatnost iz člana 9 Zakona o sprečavanju korupcije.
“Zanimljivo u novoj odluci je i to što Agencija insistira na tome da Jelićevo članstvo u Odboru za reviziju Prve banke nije profesionalna djelatnost, zabranjena članom 35 Zakona o državnoj reviziji, ‘budući da je te poslove obavljao ne radi obezbjeđenja sredstava za egzistenciju (niti kao lice u radnom odnosu, niti sa nekim određenim mjestom rada, niti radnim vremenom), već uzgred, i to u okviru sjednica Odbora za reviziju održavanih jednom mjesečno, neposredno i elektronski’. Iako iz Odluke nije jasno odakle je Agencija izvukla ovaj zaključak i na koji je način prikupila podatke o Jelićevom radnom mjestu, vremenu i obimu posla, kontradiktorno je što to Agencija piše u istoj Odluci u kojoj nabraja i opisuje širok spektar poslova i obaveza članova Odbora za reviziju iz člana 39 Zakona o bankama - tačno 7 stavki, koje se većinom tiču pripreme predloga, mišljenja i stavova iz djelokruga rada za odlučivanje Odbora direktora o tim pitanjima i jasno ukazuju na to da je riječ upravo o profesionalnoj djelatnosti”, kazala je Đurnićeva “Vijestima”.
Najavila je i da će ovu odluku Agencije preispitati pred sudom.
Odobravanjem ovakvih angažmana javnih funkcionera i ohrabrivanjem takve prakse, Agencija, prema njenom mišljenju, šalje otvoreni poziv drugim članovima Senata DRI, ali i ostalim javnim funkcionerima da ostvare takvu vrstu angažmana. Time, dodaje, dovode u pitanje ne samo jasne odredbe Zakona o sprečavanju korupcije, već i širi društveni ciljevi donošenja i primjene navedenog zakona, antikorupcijskih politika i politika integriteta.
Bonus video:
