Crna Gora je, prema najnovijem izvještaju Fridom Hausa (Freedom House) za 2020. godinu, ocijenjena kao djelimično slobodna zemlja i našla se na 62. poziciji.
U izvještaju se navodi da demokratija širom svijeta opada, a u odnosu na prošlu godinu, Crna Gora je nazadovala tri mjesta, kada je zauzimala 65. poziciju.
Od 195 zemalja na svijetu, 83 zemlje označene su kao slobodne, 63 zemlje djelimično slobodne, a za 49 zemalja i teritorija širom svijeta Fridom Haus zaključuje da nisu slobodne. Među najgorima se nalaze Sirija, Južni Sudan, Sjeverna Koreja, Saudijska Arabija, Libija i druge.
Zemlje Zapadnog Balkana i dalje se nalaze na listi onih sa djelimičnom slobodom. Jedino je Hrvatska (85. mjesto) okarakterisana kao slobodna zemlja.
Albanija je 67, Srbija 66. i Crna Gora 62, Kosovo 56. i Bosna i Hercegovina 53. mjesto i okarakterisane su kao djelimično slobodne.
Uznemiravanja i zastrašivanja u Crnoj Gori i Srbiji
Principi liberalne demokratije u Evropi, tradicionalno, dijelu svijeta koji obično ima najbolje rezultate mjerenja sloboda prema Freedom House, nalazi se pod ozbiljnim pritiskom zadnjih par godina.
Populistički lideri i stranke u Evropi nastavili su sa napadima na nezavisne institucije tokom prošle godine. U Češkoj je smjena ministra pravde i zabrinutost da premijer Andrej Babiš pokušava blokirati krivične prijave zbog navodne zloupotrebe fondova Evropske unije dovela do najvećih protesta u toj zemlji još od 1989. godine. Stranke krajnje desnice ostvarile su izborne dobitke u Estoniji.
U Crnoj Gori i Srbiji, novinari, opozicioni političari, kao i drugi za koje se smatra da predstavljaju neprijatelje vlasti suočeni su sa stalnim uznemiravanjima, zastrašivanjima, čak i nasiljem. Javna frustracija ukorijenjenim vladajućim strankama prerasla je u velike proteste u obje zemlje ali, kako piše Freedom House, oni nisu uspjeli donijeti neke značajne promjene.
Sjeverna Makedonija održala je predsjedničke izbore koji su pomogli popravak antidemokratske ostavštine bivšeg premijera Nikole Gruevskog. Izbori na Kosovu doveli su do ulaska Samoopredjeljenja u vladu gdje imaju priliku da se bore protiv korupcije.
Pad demokratije širom svijeta
Demokratija širom svijeta opada, a rezultati su vidljivi ne samo u autoritarnim režimima poput Kine, Rusije i Irana već i zemljama koje imaju dugogodišnju tradiciju očuvanja osnovnih prava i sloboda.
I dok protesti u svakoj regiji svijeta ukazuju na rasprostranjenu potrebu ljudi za boljom vladavinom, oni tek treba da preokrenu trend pada sloboda, zaključak je ovogodišnjeg izvještaja Freedom House 2020, posljednjeg izdanja izvještaja 'Sloboda u svijetu 2020.' o političkim pravima i građanskim slobodama u 210. zemalja i teritorija širom svijeta.
"Izvještaj jasno pokazuje da je, ponovo, demokratija u padu. Politička i građanska prava su ugrožena, kako u slobodnim društvima tako i u ugnjetavačkim. Moguće je preokrenuti ovaj trend, ali za to će biti potrebni zajednički napori vlada, pritisak ljudi i partnerstvo poslovne zajednice", kaže direktor Freedom House Mike Abramowitz.
Postotak slobodnih zemalja pao je u zadnjih deset godina za tri posto dok je postotak zemalja označenih kao djelimično slobodne ili neslobodne porastao za dva, odnosno jedan posto.
Porast negativnih trendova
Od 195 zemalja na svijetu, 83 zemlje označene su kao slobodne, 63 zemlje djelimično slobodne te za 49 zemalja i teritorija širom svijeta Freedom House zaključuje da nisu slobodne. Među najgorima se nalaze Sirija, Južni Sudan, Sjeverna Koreja, Saudijska Arabija, Libija i druge.
Zemlje Zapadnog Balkana i dalje se nalaze na listi onih sa djelimičnom slobodom. Jedino je Hrvatska okarakterisana kao slobodna zemlja.
Jaz između nazadovanja i uspjeha povećao se u odnosu na 2018. godinu uslijed pogoršanju političkih prava i građanskih sloboda koje su iskusili pojedinci u 64 zemlje, dok su, sa druge strane, u 37 zemalja, zabilježeni pomaci. Ovi negativni trendovi identifikovani su u svim tipovima režima, navodi se u Freedom House izvještaju.
Ugrožena manjinska prava
Države koje su tokom 2019. godine doživjele korak nazad premašuju broj onih koje su doživjele uspjehe. Pored toga, zabilježena je globalna erozija okretanja prema pluralizmu širom svijeta. Etničke, vjerske i druge manjinske grupe snosile su teret državnog zlostavljanja kako u demokratskim tako i u autoritarnim državama.
Dva najveća primjera kršenja manjinskih prava identifikovana su u Kini, gdje je zabilježena višegodišnja kampanja režima protiv ujgurske manjine te u Indiji koja je zabilježila najveći pad među demokratskim zemljama.
Indija je dugo posmatrana kao potencijalna protuteža Kini, ali alarmantna odstupanja, piše Freedom House, aktuelne indijske vlade od demokratskih normi zamagljuju razliku između Pekinga i New Delhija. Ukidanje autonomnog statusa Jammua i Kašmira, diskriminatorni zakon o državljanstvu, agresivne taktike suzbijanja protesta, dio su nacionalističkih politika indijskog premijera Narendre Modija.
Kao rezultat svega toga, indijski Kašmir, koji se posebno procjenjuje u izvještaju Freedom House doživio je jedan od pet najvećih padova tokom samo jedne godine, a teritorijalni status zemlje od djelimično slobodne srušen je na poziciju neslobodne zemlje.
Ugroženi su i demokratski procesi u Sjedinjenim Državama, navodi se u Freedom House izvještaju. Dok je tokom prethodne godine, pozicija SAD-a na listi ostala ista, u zadnjih deset godina status Sjedinjenih Država pao je za osam bodova.
Zabrinjavajući znakovi tokom prošle godine uključivali su izmjenu pravila kojima su oslabljena prava tražitelja azila, novi dokazi o uplitanju u izborni sistem kao i sukobi Kongresa i izvršne vlasti.
Prkos kongresnim vlastima nalazio se u središtu procesa opoziva američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je naredio sadašnjim i bivšim zvaničnicima da se ne odazovu pozivima Kongresa na svjedočenje u slučaju njegovog navodnog pokušaja da izvrši politički pritisak na Ukrajinu. U isto vrijeme, američka administracija slala je kontradiktorne poruke o pogoršanju demokratskih institucija i poštovanja ljudskih prava.
"Indija i Sjedinjene Države su najveće i možda najuticajnije demokratije na svijetu i njihovo odstupanje od ideja liberalne demokratije šalje pogrešnu poruku", rekao je Mike Abramowitz, predsjednik Freedom House.
"Ako velike demokratske sile ne osiguraju jake primjere i konstruktivno vodstvo, bit će nemoguće preokrenuti globalne trendove koji prijete slobodi svih društava".
Najveće izmjene prema Freedom House mjerenju zabilježile su zemlje u Africi. Sudan, Madagaskar i Etiopija zabilježile su pomake ka reformama i demokratskoj vladavini, dok su Benin, Mozambik i Tanzanija doživjele problematične izbore i represiju države.
Najveći pad u slobodama zabilježen je u Turskoj, Venecueli, Mađarskoj, Azerbejdžanu, Jemenu, Srbiji sa dvanaest bodova, Ukrajini, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i drugim zemljama.
Kina
Jedan od najupečatljivijih zabilježenih primjera ugnjetavanja tokom prošle godine jeste odnos Kine prema muslimanskoj manjini Ujgura.
Masovna kršenja osnovnih sloboda miliona Ujgura i drugih muslimanskih manjina u tom dijelu svijeta, koja su prvi put zabilježena 2017. godine nastavila su se i tokom prethodne godine, sa stotinama hiljada ljudi osuđenih na zatvorske kazne ili pritvore, prisilan rad, zatvaranja muslimanske djece u državne internate. Peking je prošlog decembra tvrdio da su ukinuli masovne pritvore, ali dokazi iz vladinih dokumenata kao i svjedočenja članova porodica žrtava govore suprotno.
Ovi potezi doveli su Kinu do pozicije petnaest najgore ocijenjenih zemalja u izvještaju 'Slobode u svijetu 2020.'
Jednakost, pravda i sloboda
Protesti širom svijeta zabilježeni tokom 2019. godine poslužili su kao primjer da je zajednička želja ljudi širom svijeta jednakost, pravda i sloboda.
U Alžiru traju protesti kojima građani traže uspostavljanje demokratije. Masovni protesti u Sudanu doveli su do uklanjanja diktatora sa vlasti. Demonstracije u Čileu protiv ekonomske nejednakosti izazvale su recenziju ustava.
Protesti u Boliviji zbog izborne manipulacije dovele su do toga da Evo Morales, bivši predsjednik te zemlje napusti Boliviju nakon što je ignorisao rezultate referenduma i pokušao osigurati četvrti mandat. Novi izbori u ovoj zemlji zakazani su za maj.
Dalje, porast cijena goriva podstakla je proteste u Iranu. Sigurnosne snage ubile su stotine ljudi i uhapsile hiljade u nastojanju da uguše antivladine proteste. Tokom protesta vlasti su blokirale internet u nastojanju da prekinu komunikaciju i suzbiju pisanje medija.
Moskovljani su prošlo ljeto proveli na ulicama zbog isključenja kandidata opozicije za gradsko vijeće.
Hong Kong se suočavao sa prodemokratskim protestima u nastojanju da se odupru uticaju Pekinga, a indijski diskriminatorni zakon o državljanstvu doveo je do masovnih protesta.
Lideri Sjedinjenih Država i Indije, najvećih svjetskih demokratija, sve su više spremni na kršenje institucionalnih zaštitnih mjera i ignorisanju prava kritičara i manjina dok u isto vrijeme provode svoje populističke programe, navodi Freedom House.
Četrnaest godina pada demokratije
Kao rezultat ovih trendova, izvještaj Freedom House o slobodama u svijetu navodi da slobode globalno padaju već 14 godina.
Rastuće nepoštivanje uslova koje čine temelje demokratije, uključujući poštivanje prava manjina i migranata, prostora za kritičko mišljenje te predanost vladavini zakona, prijeti destabilizacijom demokratskog procesa.
Poštovanje ljudskih prava, borba protiv manipulacije medija, jačanje javne podrške za demokratskim principima ulaganjem u građansko obrazovanje, zaštita izbornog procesa neke su od preporuka koje navodi Freedom House kao osnovu na kojoj bi se moglo početi raditi na poboljšanju stanja demokratije u svijetu.
Bonus video:
