Od 120 potencijalnih spomenika kulture na području samo beranske opštine, i još ko zna koliko u Polimlju, one koji su zakonom zaštićeni moguće je prebrojati na prstima jedne ruke, a posljedica ignorisanja istorijskog, kulturnog i arehološkog bogatstva je da se na tim lokalitetima i aheološkim nalazištima može raditi šta kome padne na pamet.
Neadekvatna zaštita arheoloških lokaliteta pokazala se najbolje na primjeru Radmanske klisure kod Petnjice i arheološkog nalazišta Torine, koje su pojedini mještani umalo u potpunosti uništili praveći seoski put.
Arheolozi iz Berana su potom uspjeli da saniraju oštećenja i izvrše dodatna ispitivanja, ali za dalja istraživanja i konzervaciju ni na ovom lokalitetu nema dovoljno novca.
Poznati crnogorski arheolog Predrag Lutovac objašnjava da je lokalitet Radmanci, sa čuvenom zazidanom pećinom, odnosno utvrđenjem nadomak Petnjice, 15 kilometara od Berana, najvredniji i najbogatiji u Crnoj Gori iz doba eneolita, odnosno mlađeg bronzanog doba, između trećeg i drugog milenijuma prije nove ere.
On podsjeća da su na tom lokalitetu već ranije pronađeni ogrlica od vučjih zuba, bakarne igle, keramika, figurine i slično.
“Umjesto da selo Radmanci i čitav kraj postanu turistička atrakcija, ovaj lokalitet je zamalo potpuno uništen“, kaže Lutovac.
Sa lokaliteta Torine u međuvremenu je u nepovrat odneseno ko zna koliko arheološkog materijala, najčešće keramike. Nerijetko i u inostranstvo, gdje su se ljudi čudom čudili kako je moguće nesmetano do toga doći, i po poljanama, kao poljoprivredni proizvod, kupiti arheološke artefakte stare i do osam hiljada godina.
Ni za ovo nalazište i arheološki lokalitet Uprava za zaštitu spomenika kulture još nije izdala odobrenje i nije ga proglasila zakonom zaštićenim, iako je Polimski muzej to odavno zatražio.
Kada su se nedavno iz Polimskog muzeja javno požalili da Ministarstvo kulture disrkiminiše ne samo tu ustanovu, već čitav sjever države, moglo se doznati da je Polimski muzej deceniju unazad slao dopise i zahtjeve da se pojedini lokaliteti proglase spomenicima kulture i zakonom zaštite, ali da je do danas zaštićeno tek nekoliko.
Oni su kazali da od 2008. do 2019. godine Polimski muzej prosljeđuje Upravi za zaštitu kulturnih dobara spisak lokaliteta i spomenika kulture na sjeveru za koje se traži status kulturnog dobra.
“Sumnjamo da se tu radi o izbjegavanju davanja statusa kulturnog dobra, jer bi se u tom slučaju morala obezbijediti značajna sredstva za održavanje tih kulturnih dobara”, tvrde iz Polimskog muzeja.
Lutovac navodi da je Polimlje u arheološkom pogledu izuzetno bogato.
“To je oduvijek bilo granično područje i prostor komunikacija, sa ko zna koliko starih gradova, takozvanih gradina. Mi smo ranije započeli projekat iskopavanja tih gradina, odnosno utvrđenih gradova Polimlja“, kaže Lutovac.
On, međutim, ukazuje na činjenicu da nedostatak finansijskih sredstava ozbiljno dovodi u pitanje dalja arheološka istraživanja u Polimlju i adekvatnu konzervaciju i valorizaciju tih starovjekovnih gradova.
"Od Bijelog Polja do Plava otkrili smo veliki broj takvih starih gradova i pokrenuli postupak za njihovu zaštitu i proglašenje kulturnim dobrom. Neke od njih smo uspjeli da konzerviramo, kao što je bazilika Samograd kod Bijelog Polja", kaže Lutovac.
Direktorica Polimskog muzeja Violeta Folić objašnjava da je samo posljednjim dopisom od nadležne državne institucije kulture zatraženo da se zaštite utvrđenje Gradac kod Mojkovca, lokalitet Bijedići kod Bijelog Polja, lokalitet Gradac u Budimlji kod Berana, memorijalni spomen kompleks Jasikovac kod Berana, Pećina grad u Radmanskoj klisuri kod Petnjice, utvrđenje Samograd u selu Brzava kod Bijelog Polja, lokalitet Torine kod Petnjice, kao i uvrđenje Tumbarice Donja Ržanica kod Berana.
“Taj dopis smo poslali prije dvije godine. Tada nam je odgovoreno da je kulturnim dobrom i zakonom zaštićen proglašena Hajdar-pašina džamija u Radulićima. Nešto ranije je zakonom zaštićen i Berankrš kod Berana. Zaštićeni su još manastiri Đurđevi stupovi i Šudikova u Beranama“, objašnjava Folićeva.
Takođe je zakonom zaštićen i takozvani Rimski kastrum u selu Lužac kod Berana, za koji arheolozi kažu da ne znaju gdje se nalazi, kao i neki spomenici NOB-a.
“Još nemamo odgovor šta je sa Spomen-kućom vojvode Gavra Vukovića u Beranama, kao i šta je sa Bihor gradom“, kaže direktorica Polimskog muzeja.
Lutovac: Osnovni uslov je zaštita države
Lutovac je nabrojao samo neke od utvrđenih gradova koji su do sada otkriveni u Polimlju - Tumbarice u Donjoj Ržanici, Gradac u Budimlji, Pećina grad u Radmanskoj klisuri kod Petnjice, gradina Bihor, Samograd u selu Brzava kod Bijelog Polja, još arheološki nedirnuti Gradac iznad Godočelja kod Petnjice, Gradac u Crnči kod Bijelog Polja, Jerinin grad u Plavu, Gradina iznad sela Šabotići, i još dva u bjelopoljskoj opštini, Gradina u Koritima i Gradina iznad sela Muslića, kao i Gradina u Rožajama.
“Sve ove naseobine potiču uglavnom iz srednjeg bronzanog doba i korišćene su kao prirodna utvrđenja. Neke od njih su korišćene i u gvozdenom dobu, sa dolaskom i dominacijom Rimljana. S obzirom na strategijski značaj, opasane su moćnim bedemima. Predstoji veliki posao njihovog potpunog otkopavanja i zaštite“, priča Lutovac.
On dodaje kako su arheolozi Polimskog muzeja iz Berana, koji ima ambicije da preraste u regionalnu instituciju kulture, za sada uspjeli da konzerviraju tek manji broj gradina.
“Potrebno je prije svega da se one proglase kulturnim dobrom i da se zakonom zaštite, da se ne bi nigdje ponovilo ono što se jednom dogodilo na Torinama, odnosno Radmancima kod Petnjice“, kaže Lutovac.
Bonus video:
