Korupcija je dio svakodnevice, a svaki deseti građanin spreman je da plati ako mu neko iz državnih institucija traži mito.
Koruptivno ponašanje moglo bi da se promijeni ulaskom u Evropsku uniju, a smanjenju korupcije doprinijele bi veće plate službenicima, a odgovornost za takva ponašanja, građani vide na obje strane.
Građani smatraju i da je korupcija najviše prisutna u zdravstvu i političkim partijama, ali visoko na listi su i inspekcije, policija, tužilaštvo, poreska uprava, pa i mediji…
Građani korumpiranom vide i Vladu (57 odsto), Skupštinu, Upravu za nekretnine, odnosno katastre, organe lokalne samouprave… na listi su i nevladine organizacije, za koje, uz međunarodne organizacije, građani smatraju da su najmanje koruptivne (46, odnosno 47 odsto).
Istraživanje je dio projekta „Smjestimo korupciju u muzej“, koji Centar za građansko obrazovanje realizuje u partnerstvu sa u partnerstvu sa NVO Centar za monitoring i istraživanje (CeMI), Bonum iz Pljevlja, UL-Info i “Za Druga” iz Petrovca. Istraživanje je sprovedeno od 29. februara do 7. marta, u 17 gradova, na uzorku od 1.060 ispitanika. Za potrebe CGO, anketu je radila agencija Ipsos.
Iako i danas prepoznaju različite vidove koruptivnog ponašanja, prema riječima Nine Kecojević iz Cemija, u odnosu na 2017, kada je rađeno isto istraživanje, danas je primjetan slabiji slabiji stepen prepoznavanja svih ponuđenih vidova korupcije.
Skoro 60 odsto građana smatra da je politička korupcija skoro jednaka na lokalnom i državnom nivou, iako više njih vjeruje da se te veze više koriste na državnom.
Za jedan slučaj davanja novca službeniku zna 18 odsto građana, dok za više takvih slučajeva zna 23 odsto. U odnosu na 2017. godinu, manji broj ispitanika zna za više slučajeva podmićivanja službenika, ali istovremeno, veći broj njih ostaje bez odgovora.
Građani su čuli za Agenciju za sprječavanje korupcije (ASK), ali skoro polovina ne zna u dovoljnoj mjeri čime se ASK bavi.
Mira Popović iz CGO kazala je da trećina onih koji znaju o ASK, negativno ocjenjuje rad Agencije, svega 15 odsto dalo je pozitivnu ocjenu, a više od trećine ispitanika nije dalo svoju procjenu.
Građani negativno ocjenjuju i rad Specijalnog državnog tužilaštva (SDT). Da SDT ne radi dobro posao kad je u pitanju borba protiv korupcije, smatra preko dvije petine ispitanika, a među njima je najviše onih sa sjevera.
Građani nemaju povjeranja ni u rad Državne revizorske instucije u dijelu borbe protiv korupcije – negativnu ocjenu dalo je dvije petine ispitanika.
Ispitanici su podijeljeni i oko pitanja da li bi trebalo prijaviti slučaj korupciju – 41 odsto njih smatra da bi trebalo, dok tek jedan odsto manje kaže da ne bi prijavili koruptivno ponašanje.
Kao razlog tome navode da bi korupcijom trebalo da se bavi država i da ne vjeruju da bi prijava dovela do bilo kakvog efekta.
Ipak, u odnosu na 2017. godinu, danas građani imaju više povjerenja i kažu da bi podnosili prijave ako bi one bile anonimne.
Kao mjeru za rješavanje problema korupcije, građani najčešće navode strožu kaznenu politiku.
Bonus video:
