Građani u Crnoj Gori jedu bezbjednu i kvalitetnu hranu.
To je pokazalo istraživanje “Vijesti”, tokom kojeg je u Institutu za javno zdravlje testirano više domaćih i uvoznih prehrambenih proizvoda, a koje predstavljamo danas, na Svjetski dan potrošača.
Tako su testirani domaća i uvozna piletina, svinjetina, jabuke, krompir i sir.
Proizvodi su kupljeni u različitim, slučajno odabranim marketima i na pijacama.
Institut za javno zdravlje testirao je i parametre koji se tiču bezbjednosti hrane, ali i njenog kvaliteta.
Sve namirnice zadovoljavaju kriterijiume kvaliteta i bezbjednosti, a analize Instituta pokazuju da su svi parametri koji se kontrolišu u granicama.
Tako su u granicama normale i pesticidi i aditivi, a proizvođači se pridržavaju i parametara kvaliteta (primjera radi nivoa mliječne masti u proizvodima od mlijeka...)
Specijalista higijene u Institutu za javno zdravlje Zorica Đorđević za “Vijesti” kaže da je od izuzetne važnosti da građani obrate pažnju na to gdje i od koga kupuju hranu, u kakvom je pakovavanju...
Prema njenim riječima, nalazi Instituta na osnovu uzoraka koje su dostavile “Vijesti” ohrabruju: crnogorski građani - potrošači, kupuju i jedu kvalitetnu i bezbjednu hranu.
Preporučuje potrošačima da vode računa gdje kupuju i od koga kupuju hranu, pogledaju kako izgleda pakovanje ili svježa namirnica, da li su oštećene...
“Ali, uvijek mora da se obrati posebna pažnja na to kako se hrana u kući čuva, pere i priprema, kakva je higijena prostora u kojem to rade, ali i higijena ruku, da li je dobro termički obrađeno,...”, kaže Đorđević.
Mutne oči ribe - znak da nije svježa
Kad kupuju meso, građani treba da obrate pažnju na ukupne uslove u mesari, u prvom redu higijenske, ali i temperaturu na rashladnim vitrinama u kojima se svježe meso drži.
“Boja je karakteristična za vrstu mesa. Bitno je da na presjeku parčeta ne vidimo djelove kojima je boja drugačija od ostatka, da komad mesa izgleda sočno i jedro. Kad je svježa riba u pitanju, najbolje je pogledati kakve su joj oči i škrge. Ako su oči mutne, znači da nije svježa. Ako nam, kad dotaknemo meso ili ribu, prst potone u uzorak, i to je jedan od indirektnih znakova da nijesu svježi. Možda ona nema nikakve patogene bakterije ili nešto, ali je dovoljan znak za potrošača da nije za ishranu“, kaže doktorka Đorđević.
Pojašnjava da mesne proizvode, koji imaju određen stepen tečnosti, treba odmah očistiti.
“Jer je to pogodna sredina za razmožavanje bakterija, koje se mogu prenijeti na nešto drugo što imamo u frižideru. Kad su u pitanju voće i povrće, ona sugeriše da takođe treba obratiti pažnju na to kako ono izgleda, ali i da je jako bitno na koji način tu vrstu hrane u svojim domovima čuvamo i obrađujemo.
Budite odgovorni, naučite da rukujete hranom
Doktorka Đorđević upozorava na to i da potrošači moraju razmišljati i o svojoj odgovornosti.
“Ako sam nešto kupila, pa mi to stoji dva dana kući, a nisam ga pripremila, velika je vjerovatnoća da se nešto u međuvremenu desilo, jer je prirodno da se pokrenu neki procesi. To ne mora da bude patogena bakterija, ali i prirodni procesi tokom dužeg stajanja određenih namirnica kod osjetljivijih ljudi mogui da izazovu tegobe. Tako je, kad su suhomesnati proizvodi u pitanju, jako bitno da se stave u adekvatnu ambalažu i što prije potroše, jer čim su dugo u kontaktu sa vazduhom, procesi kvarenja se ubrzavaju“, kaže doktorka Đorđević.
Vakuumirani suhomesnati proizvodi su bezbjedni, uz poštovanje roka upotrebe naznačenog na omotu, ako se sa njima postupa na odgovarajući način.
"Ako smo takav proizvod otvorili, bitno je da ga prebacimo, uredno zatvorimo, da ne bi došlo do kontakta sa drugim namirnicama. Moramo da vodimo računa o tome da li je nešto promijenilo boju, ima li neugodan miris nakon nekoliko dana stajanja i provjeriti da li je počelo da truli“, kaže Đorđevićeva.
Na isti način, objašnjava ona, treba tretirati i mliječne proizvode - prebaciti u adekvatnu ambalažu, zatvoriti i brzo trošiti.
“Važno je da za ambalažu koristimo materijale koji u hranu ne mogu otpustiti materije škodljive za zdravlje. Takav materijal je, recimo, staklo“, pojašnjava Đorđevićeva.
Za pripremu hrane, dodaje ona, treba koristiti posuđe od nerđajućeg čelika.
Poručuje i da je od presudne važnosti na koji način vodimo računa o svom frižideru.
“Mora se stalno održavati higijena frižidera i zamrzivača. To znači da hranu treba da pregledamo, presložimo, frižider ili zamrzivač u stalno čistimo, jer postoje određeni mikroorganizmi koji se razmnožavaju u tim aparatima. Niža temperatura usporava prirodne enzimske procese, ali se o adekvatnoj temperaturi i higijeni aparata mora voditi računa“, zaključuje doktorka Đorđević.
Deset zlatnih pravila za pripremanje bezbjedne hrane
Institut za javno zdravlje na svom sajtu ima i odjeljak na kome se građani mogu informisati na koji način da pripreme zdrav i bezbjedan obrok.
Šta je “najbolje upotrijebiti do”, a šta “upotrebljivo do”
Kada je u pitanju bezbjednost hrane za potrošače je važno da znaju termine na upakovanoj hrani “najbolje upotrebiti do” (best before) i “upotrebljivo do” (“use by”).
Potrošači često poistovjećuju oznake, a upravo razlikovanje ovih termina je važno za čuvanje zdravlja i prevencija su od nepotrebnog bacanja hrane. Uz to, štede novac.
Provjera oznaka “najbolje upotrebiti do” i “upotrebljivo do” na pakovanjima hrane je jedna od prvih stvari koje bi potrošači trebalo da urade prilikom kupovine. Uobičajena praksa je da supermarketi snižavaju cijene određenih prehrambenih artikala koji su pri isteku roka trajanja, pa prilikom kupovine tih proizvoda treba posvetiti posebnu pažnju, kako bi se izbjegla kupovina namirnica koje možda neće biti upotrijebljene do isteka roka trajanja, što predstavlja rizik po zdravlje.
Oznakom “najbolje upotrebljiv do” proizvođači označavaju datum do kada hrana zadržava očekivani kvalitet, ali nakon koga je i dalje bezbjedna za korišćenje, ako su poštovana uputstva za skladištenje i ako pakovanje nije oštećeno. Ovaj termin odnosi se na rok do kojeg treba upotrijebiti određeni prehrambeni proizvod. Po isteku roka hrana gubi na svojoj teksturi, odnosno, može početi da gubi svoj ukus. Ovim terminom označeni su rashlađeni, smrznuti, sušeni proizvodi, poput tjestenina, pirinča i konzervisanih namirnica.
Oznakom “upotrebljiv do” označava se datum do kojeg hrana može bezbjedno da se koristi. Obično su u pitanju namirnice koje su sa mikrobiološkog stanovišta brzo kvarljive i koje nakon kraćeg vremenskog perioda mogu da predstavljaju neposrednu opasnost za zdravlje ljudi. Nakon datuma označenog za rok trajanja, ne bi trebalo konzumirati hranu.
Bonus video:
