Mediji u Crnoj Gori, u mjeri u kojoj budu težili jedinstvenoj samoregulaciji imaće podršku Vlade, koja će nastojati da učini ekonomski održivim koncept medijske samoregulacije, ne miješajući se u nezavisnost, poručio je potpredsjednik Vlade Zoran Pažin.
Pažin je, na konferenciji Istraživačko novinarstvo i etički kodeks - prepreke, izazovi i kako dostići profesionalne standarde, ocijenio da je sloboda izražavanja od uslovljavajućeg značaja za ostvarenje skoro svih drugih sloboda i prava.
„U društvenom trenutku u kojem je Crna Gora nameće se pitanje da li je u državi apsolutna sloboda izražavanja kao jedan fakcititet u sukobu između normativnog i stvarnog“, rekao je Pažin.
Kako je naveo, međunarodni pravni instrumenti koji su obavezujući za crnogorsko društvo ne uređuju slobodu izražavanja i slobodu medija kao apsolutno pravo, nego pravo uslovljeno u značajnoj mjeri.
"Međutim, aktuelni društveni trenutak nameće pitanje da li srozana kultura dijaloga poslednjih godina daje legitimitet pitanju da li je u Crnoj Gori sloboda izražavanja apsolutna i da li je to dobro za društvo", istakao je Pažin.
Prema njegovim riječima, nije dovoljno da je sloboda izaržavanja ograničena zakonom, vec sam zakon mora da ispunjava odgovarajuća svojstva.
"Zakon mora biti jasan, određen i predvidiv, a on je takav samo ako su adresati na koga se odnosi zakon u prilici da upodobe svoje ponašanje sa granicama slobode", ocijenio je Pažin.
Kako je kazao, ni to nije dovoljno.
"Ograničenje slobode medija mora biti usmjereno legitimnom cilju, kao što je nacionalna bezbjednost, javni red i mir, zdravlje, moral, ugled, pa sve do legitimnog cilja koji je deficitaran u Crnoj Gori- zaštita autoriteta pravosuđa", poručio je Pažin.
On je ocijenio da je samoregulacija dobar instrument u izgradnji demokratske kulture i slobode medija.
„U mjeri u kojoj mediji sami budu težili jedinstvenoj samoregulaciji imaće podršku Vlade, koja neće žaliti ni resurse, ni trud da učini ekonomski održivim koncept medijske samoregulacije ne miješajući se u nezavisnost", rekao je Pažin.
On je kazao da Vlada ne želi medije za sebe i da je spremna da radi na unaprjeđenju zakonodavnog okvira koji uređuje slobodu medija.
Direktorka Centra za istraživačko novinarstvo (CIN), Milka Tadić Mijović, rekla je da su reforme koje vode ka slobodi izražavanja jedan od izazova sa kojima se Crna Gora suočava na putu integracija.
"Otkada su otvoreni pregovori sa Evopskom unijom (EU) EU i kada se zvanična Podgorica obavezala da će reformisati društvo i uspostaviti funkcionalnu demokratiju medijske slobode padaju", kazala je Tadić Mijović.
Ona je ukazala da se prema Reporterima bez granica Crna Gora nalazi na 106 mjestu indeksa sloboda, najznižem u regionu.
Tadić Mijović smatra da postoji više razloga da se Crna Gora loše rangira.
"To su kontinuirani pritisci na medije koje ne kontrolišu vladajuće strukture, napadi na novinare, finansijsko iscrpljivanje i brutalne kampanje u kojima su mete bili oni koji otkrivaju zloupotrebe moći, istražuju i izvještavaju u javnom interesu“, rekla je Tadić Mijović.
Uz vladavinu prava i rezultate protiv korupcije, prema njenim riječima, prilike u medijima najbolje svjedoče o prirodi poretka i društva.
Tadić Mijović je kazala da je sloboda medija jedan od prioriteta i poručila da Crna Gora mora da unaprijedi zakonodavni okvir kada su mediji u pitanju.
Ona je dodala da poslednji događaji vezani za disciplinovanjem članova Savjeta Radio-televizije Crne Gore ne ohrabruju već podstiču sumnju da se ne žele temeljne strukturne reforme.
Vršiteljka dužnosti šefa Delegacije EU u Crnoj Gori, Plamena Halačeva, kazala je da se sve manje provjeravaju činjenice koje se objavljuju u medijima.
Prema njenim riječima, nova realnost obavezuje tradicionalne medije da se uklope u nove medije u pogledu transparentnosti, neposrednosti i interaktivnosti.
"Novi mediji treba da prihvate prakse tradicionalnih medija koji se odnose na tačnost, profesionalne standarde i veliki uticaj koji ima istrazivačko novinarstvo", poručila ja Halačeva.
Ona je kazala da postoje novi EU fondovi koji će da obezbijede obuku i trening mladim novinarima, kako bi unaprijedili istraživačko nocinarstvo i da će Evropska zadužbina za demokratiju obezbijedi određena sredstva koja ce pomagati medijskim startapovima i nezavisnim medijima i njihovim inicijativama.
Halačeva je istakla da istraživačko novinarstvo služi da se kažu određene priče koje uzburkaju i pokreću emocije, a čitaoce treba da učine zadovoljnim ili ih natjeraju da djeluju u skladu sa tim.
Galerija
Bonus video:
