Milovan sa porodicom živi u Podgorici, za lične potrebe drži pet koza, koje ljeti izvodi na planinu, u jedno od bjelopoljskih sela. Tokom zime i ovih dana, životinje su na imanju nadomak Podgorice, gdje nema uslova za boravak ljudi, a stoku obilazi dva puta dnevno. Zabrinut je kako da im obezbijedi vodu i hranu posebno tokom vikenda, jer je Nacionalno tijelo za zarazne bolesti (NKT) donijelo mjeru protiv širenja koronavirusa, prema kojoj je kretanje, uz rijetke izuzetke, ograničeno subotom i nedjeljom od 13.00 do pet sati narednog dana.
”Stoka mora biti nahranjena i napojena dva puta dnevno. Tu nema drugih rješenja, to se mora”, poručio je Kolašinac Ratko Pejić.
Stočari su se, kaže, za sada, prilagodili mjerama o ograničenom kretanju, pa se trude da što je moguće kraće ostaju van kuće i obave najneophodnije poslove oko hranjenja stoke. Ipak, dodaje da će u sprovođenju postojećih i kreiranju, eventualnih, budućih mjera, biti neophodno da nadležni razumiju vrste poslova na selu - “trebljevina”, popravke koliba na katunima...
Iz NKT-a juče su, odgovarajući na pitanja “Vijesti”, kazali da će imati razumijevanje za one koji se bave poljoprivredom, ali još nisu donijeli i konkretan plan - kako.
”Suštinski, poljoprivreda u ovoj situaciji mogla bi da bude jedan od najznačajnijih faktora održanja stabilnosti porodica koje zavise od njihove proizvodnje, tako da će u izuzetke biti svakako uvrštena ova kategorija stanovništva”, kazala je šefica Operativnog štaba Vesna Miranović.
Neka nam je Bog u pomoć, godina će biti teška
Poput Milovana, Ratka... ovih dana probleme kako sa stokom ili šta da rade sa imanjima koja su udaljena tek neki kilometar od njihovih kuća, imaju mnogi. U ulcinjskom selu Zoganje, kako su ispričali “Vijestima”, razmišljaju i da odustanu od zasada čuvene lubenice, krompira i drugih poljoprivrednih proizvoda. Krave prodaju, jer nema otkupa, a o plastenicima, kojima je sada vrijeme, i ne razmišljaju... Odavno, kažu, Zoganje nije bilo u sličnoj situaciji...
“Neka nam je Bog u pomoć, i rodbina i prijatelji, godina će biti mnogo teška. Sada se već vidi, korona je uzela danak. I da proizvedemo, ne znamo kome bi prodali imajući u vidu neizvjesnu sezonu. Naravno, u ovim trenucima najvažnije je sačuvati zdravlje ljudi”, kaže Dano Perović, mještanin Zoganja.
Perović, koji je i predsjednik Mjesne zajednice Zoganje, i sam je poljovrirednik.
“Htjeli smo da na dva hektara zemlje usadimo deset hiljada struka kvalitetne lubenice. To nam je bio plan još od lani, ali ko je tada znao da će nas pogoditi ova epidemija. I još su nam u selu odredili karantin”, kaže Perović, aludirajući na odluku Vlade da bivšu vojnu kasarnu u tom selu, preuredi u karantin za koronavirus.
Perović tvrdi da su njegove komšije izgubile volju da se bave svojim poslovima.
“U selu ima oko 100 domaćinstava, većina se bavi poljoprivredom i stočarstvom, ali nakon svega, gotovo da niko nema želju da nastavi. Moja porodica je odustala od zasada lubenice, komšije hoće da prodaju krave, plastenici su na ledini... Plašimo se, polako ostajemo bez osnovnih prihoda”, kaže Perović.
Korigovati mjere o zabrani kretanja
Iz Ministarstva ekonomije 31. marta objavili su izuzetke od zabrane izlaska iz objekta, u oblasti poljoprivrede. Tako je nesmetano kretanje i obavljanje aktivnosti radnim danima i poslije 19.00 do 5.00 sati ujutro, te subotom nakon 13.00 do ponedjeljka u 5.00, moguće za one koji su zaposleni u privrednim subjektima iz oblasti poljoprivrede i agroindustrije, ribarstva... Vlada i NKT juče su korigovali mjeru na način da je kretanje vikendom moguće do 13.00 sati. Da bi mogli da se nesmetano kreću i obavljaju aktivnosti poslije 13.00 do pet ujutro, u obavezi su da obezbijede potvrde, odnosno rješenja o upisu u registar... Domaćinstva koja drže stoku i sade imanja za svoje potrebe, međutim, nisu registrovana...
Malinar Andrija Delić iz Bijelog Polja, gdje je do sada registrovano šest lica inficiranih kovidom, kaže da će mnogi, ako u ovo vrijeme godine propuste neke radove na poljima, ova godina, kada je u pitanju poljoprivreda - propasti.
“Ova pošast se kod nas pojavila baš u vrijeme kada počinju prvi radovi na polju, od pripreme zemljišta do sadnje i primjene određenih agrotehničkih mjera. Neke vladine mjere, što se tiče poljoprivrednika, trebalo bi da budu korigovane u smislu da se ne otežava bavljenje ovom djelatnošću koja je sama po sebi već dovoljno teška. Mnogi poljoprivrednici imaju voćnjake i njive udaljene od mjesta življenja. Njima treba neko vrijeme da odu do svog sela kao i da napuste radove, kako bi se vratili kućama prije nego nastupi zabrana kretanja”, priča on.
Proljeće je kad su dani duži i, dodaje Delić, mnogo bi više toga moglo biti urađeno na imanjima kad bi mjere o zabrani kretanja bile korigovane.
“Moglo bi to da bude izdavanjem dozvola, da se pozivom nadležnih verifikuje vrijeme odlaska i dolaska na imanja, a da oni koji to ne ispoštuju podliježu krivičnoj odgovornosti...”, neki su od predloga Delića, kojima bi, smatra on, poljoprivredinicima bilo omogućeno da na njivama ostanu dok dok ne padne mrak i da se bez posljedica mogu vratiti kućama.
Ogromnu štetu, dodaje Delić, poljoprivrednici posebno trpe zbog zabrane kretanja vikendom, jer mnogi zbog redovnih poslova drugim danima ne mogu da obrade imanje, pa vikend koriste upravo u te svrhe.
Delić upozorava da će, ako se sada propuste neke radove na poljima ova godina, kada je u pitanju poljoprivreda - propasti.
“Mnogi imaju štale na imanjima koja su udaljena nekoliko kilometara od kuće. Pitanje je kako će ti poljoprivrednici opslužiti stoku? Mislim da ovu uredbu treba malo preurediti i upodobiti ovoj strukturi stanovništva, odnosno, poljoprivrednicima”, istakao je Delić, dodajući da su izmjene mjera neophodne...
“U tom slučaju možemo očekivati koliko-toliko pozitivan ishod u poljoprivredi. Inače, nastupiće katastrofa posebno za nas koji živimo na sjeveru i kojima je to, u velikom broju, jedini izvor prihoda. Nadamo se da će vlada naći način da izađe u susret nama poljoprivrednicima. I poslije kovida-19, koji će se, nadam se, u našoj državi uspješno suzbiti, mora se živjeti i jesti”, rekao je on.
Manji je otkup: Ljudi se plaše i čekaju maj
Poljoprivrednici na području kolašinske opštine, usljed situacije uzrokovanom koronavirusom, najviše trpe kad je riječ o plasmanu proizvoda, tvrdi predsjednik Udruženja proizvoča lisnatog sira Ratko Pejić.
Tvrdi da je značajno opala potražnja za sirom, naročito kad je riječ o tržištu u drugim opštinama.
“Samo dio proizvedenog sira, stočari plasiraju u Kolašinu. Ostatak se odnosi na tržišta u drugim opštinama, gdje sada može da se distribuira sir, uz potvrde Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitane poslove. Međutim, ovih dana potražnja za tim proizvodom jako je mala. Tumačim to potrebom ljudi da kupe najosnovnije i samo ono što se mora. Cijena sira, nažalost, ne može biti manja nego što je sada, jer bi to, inače, bio uzaludan trud onih koji proizvode”, kaže Pejić, dodajući da je “stao” i otkup teladi. I poljoprivrednici u Vladimiru i okolnim selima u ulcinjskoj ošpštini, strahuju da bi epidemija koronavirusa mogla ugroziti plasman proizvoda.
“Ljudi se počeli da sade, vrijeme je za to, ali oprezno i ne kao lani. Treba investirati u proizvodnju, a šta ako to na kraju ne možemo prodati”, kaže Hakija Tahirović iz Vladimira.
Priča i da su stočari bili u strahu, ali da je prije dva dana ponovo počeo otkup mlijeka proizvođača iz Nikšića.
“Šta da vam kažem, situacija i kod nas je kao i svuda u državi. Ljudi se plaše i čekaju maj”, kaže Tahirović.
Mobe nema, a jedno ili dvoje na imanju ne može mnogo da uradi
Malinar iz Bijelog Polja rekao je da bi trebalo korigovati i zabranu ograničavanja broja putnika i kaže da se ona direktno odražava na poljoprivrednike, koji na imanja idu porodično.
“Ako već žive u istoj kući, jedu za istim stolom, gledaju televiziju u istom prostoru, ne shvatam zašto ne bi mogli da se odvezu i istim autom do sela kako bi odradili predviđene poslove? Jer dvoje na selu do zabrane kretanja ne mogu postići neki vidljivi efekat, da ne pričamo o ostvarenju eventualnog profita od kojeg mnogi izdržavaju porodice”, poručio je Delić.
Iz kolašinske opštine podsjećaju da predstoji “trebljevina”, poslovi i na čišćenju livada, jer je nevrijeme prošle jeseni i zime nanijelo mnogo štete. Predstoji, naravno, i rad na njivama.
“Jasno je da ovog proljeća, zbog ograničenja broja ljudi na određenom mjestu, ne može biti riječi o tradicionalnim mobama i međusobnoj ispomoći seoskih domaćinstava. Međutim, porodice će morati same koliko mogu da završe i te poslove”, kazao je Pejić “Vijestima”.
Mjera se pridržavaju, nadaju se skorom odlasku na katune
Pejić kaže da je nedavna raspodjela trenutnih pomoći sa lokalnog nivoa mnogim domaćinstvima na selima koristila, ali i da će stočarima i poljoprivrednicima uskoro biti potrebna i dodatna pomoć.
“Stočarima ne ide u prilog što je trenutno obustavljeno podnošenje prijava za premije i ostale podsticajne mjere aje i da je zasad dovoljno stočne hrane, da zalihe sijena nisu pri kraju, a da i u trgovinresornog ministarstva”, kaže on.
Dodama ima dovoljno koncentrovane hrane. Objašnjava da mnogi stočari, ipak, sada stoku hrane samo sijenom, jer finansijski nisu u mogućnosti za drugo.
“Stočari će se prilagođavati mjerama, ali je neophodno da se očuva postojeći stočni fond, ali i resursi koji omogućavaju proizvodnju ostale hrane. Na katune mnogi izdižu zbog toga što nema hrane u selima, jer se livade kose. Štalsko držanje stoke je preskupo, jer se dnevno na ishranu po grlu troši oko četiri eura”, kazao je on.
Bonus video:
