Iako turistička sezona u Pivi počinje sredinom aprila, turistički poslenici u plužinskoj opštini, zbog epidemije koronavirusa, još se ne pripremaju za ljetnju sezonu. Svjesni su da ni u maju, kada je turizam u pitanju, neće biti nikakvih aktivnosti, ali se nadaju da će, čim se stabilizuje situacija, i za turističku sezonu u Pivi biti nade.
“Sva turistička privreda je u kolapsu, pa i mi trpimo posljedice. April i maj su izgubljeni, a pitanje je šta će biti i nakon toga. Bojim se, da i kada prođu mjere koje su na snazi, period oporavka i otpočinjanja rada će biti dug. Sve planirane aktivnosti u Parku su ili stopirane ili se odvijaju smanjenim intenzitetom u skladu sa propisanim mjerama. Ipak, nadamo se da ćemo svi prvo uspješno prebroditi period opasnosti od virusa, a nakon toga brzo se vratiti dobrim radnim rezultatima”, kazao je Slobodan Delić, direktor Parka prirode (PP) “Piva”, koji zauzima nešto više od trećine teritorije opštine Plužine.
Najtraženiji turistički proizvod u Pivi je rafting, a sezona splavarenja Tarom obično počinje 15. aprila.
Danilo Grubač, koji se raftingom bavi od 1990. godine i jedan je od pionira kada je splavarenje Tarom u pitanju, ne dijeli Delićev optimizam. Smatra da je ovogodišnja turistička sezona propala.
“Preduzeća su se finansijski iscrpila tako da će, vjerujem, njihovi radnici na ljeto raditi, umjesto da koriste godišnje odmore. Bojim se i da oni koji budu koristili odmore nijesu u zavidnoj finansijskoj situaciji, tako da smatram da ove godine od turizma neće biti ništa”, tvrdi Grubač.
Tarom, sa crnogorske strane, splavari tridesetak ekipa, a Grubač ističe da je sezona koju pamti ona 2007/08. godine.
“Sjećam se da sam 1991. godine, tokom cijele sezone imao sedmoro ljudi - četvoro odraslih i troje djece, dok je te 2007/08. bio pravi bum, kada je rafting u pitanju. Tada nije bilo neregistrovanih raftera, dok je sada druga stvar. Ako sam uspio da opstanem te 1991. kada sam počinjao sa poslom, uspjeću i sada”, kazao je Grubač.
Smatra da bi država trebalo da smanji takse, koje su sada više od četiri eura po osobi, da bi pomogla rafterima da prežive.
“Cijenu sam formirao kada sam počinjao da radim, kada nijesam imao konkurenciju i držim je od tih ratnih godina. To je maltene, egzistencijalna cijena”, ističe Grubač.
Vlasnik etno sela “Izlazak” u Rudinicama Novica Gogić ističe da za funkcionisanje njegove porodične firme predsezona mnogo znači, a ove godine i sezona se dovodi u pitanje.
“Nama je turistička sezona obično počinjala već sredinom marta, a ozbiljnije organizovane grupe turista dolazile su početkom aprila, pa sve do kraja oktobra. Tokom špica sezone imali smo jako dobru popunjenost smještajnih kapaciteta, gdje su 95 odsto gostiju bili stranci”, kazao je Gogić.
Dugogodišnju saradnju imaju sa domaćim i inostranim turoperatorima koji su i ove sezone rezervisali termine za njihove goste.
“Pojavom koronavirusa i zatvaranjem svih turističkih objekata, sve rezervacije koje smo imali za drugu polovinu marta, april, dio maja i dio juna su otkazane. Što se tiče jula, avgusta i septembra, nemamo nekih značajnijih otkazivanja, ali s obzirom na situaciju sa koronavirusom, očekujemo da će i u tom periodu biti otkazivanja”, kaže vlasnik etno sela koje je sa radom počelo prije 11 godina.Od samog starta, prema riječima Gogića, imaju od šest do deset stalno zaposlenih, kao i nekoliko sezonskih radnika, a svi zaposleni su iz Pive.
“Po prirodi sam optimista i očekujem da će ovaj dio Crne Gore, kada budu ukinute mjere za borbu protiv Covida-19, biti vrlo intetesantan, kako za domaće tako i za inostrane posjetioce. Piva je svjetski dragulj netaknute prirode, veliki dio teritorije zahvata PP ‘Piva’, kao i NP ‘Durmitor’. Fantastična priroda, čist vazduh, izvanredna klima, ekološka hrana, a i podatak da na ovom prostoru nije zabilježen nijedan slučaj (nadam se i da neće) inficiranih koronavirusom biće dodatni motiv da nas turisti posjete”, zaključuje Gogić.
Zaduženi smo, ali nećemo otpuštati radnike
Pred nama je izuzetno težak period i trebaće mnogo stvari da se uradi kako bi se prevazišla kriza. Čeka nas velika borba za očuvanje biznisa i radnih mjesta. Ono što je sigurno je da nećemo otpuštati zaposlene”, kazao je Gogić.
Istakao je da su vlasnici većine mikro, malih i srednjih preduzeća u sektoru turizma, u prethodnom periodu, bili prinuđeni da uzimaju kratkoročne kredite za pripremu turističke sezone, što predstavlja dodatno opterećenje. Ni oni, kada su krediti u pitanju, nijesu izuzetak.
“Da bi mikro, mala i srednja preduzeća, koja su i okosnica crnogorske privrede preživjela, potrebne su konkretne mjere Vlade, lokalnih samouprava, Investiciono razvojnog fonda (IRF) i poslovnih banaka. Vlada bi trebalo da u kompletnom iznosu isplati plate, poreze i doprinose za sva preduzeća za period trajanja mjera zabrane rada, a da u značajnoj mjeri oslobodi poreza i doprinosa za minimum šest mjeseci nakon ukudanja mjera, kao i da donese odluku da za sve usluge stopa PDV-a bude niža od sedam odsto”, smatra Gogić.
Od IRF-a očekuje da bude fleksibilniji u kreditnoj podršci, a poslovne banke da ih oslobode kamate za odložene kreditne rate na 90 dana.
“Očekujem od IRF-a i poslovnih banaka da će obezbijediti kreditne linije za mikro, mala i srednja preduzeća sa grejs periodom od minimum dvije godine, kao i znatno nižom kamatnom stopom. Osim nas i naših zaposlenih, pogođeni su i poljoprivredni proizvođači od kojih smo otkupljivali poljoprivredne proizvode, te bi se moralo uzeti u obzir da se i njima pomogne. Sve u svemu, turističku privredu Crne Gore čeka trnovit put oporavka i opstanka”, kazao je vlasnik etno sela “Izlazak”.
Bonus video:
