Onako usput, bez velikih očekivanja, dok je gledala seriju, Milena Žmukić Ivović prije nepun mjesec na Fejsbuku je kreirala grupu “Kupujmo domaće”.
Ideja, iza koje pored Milene stoje njen suprug Nikola i njihovi prijatelji Ana i Ivan Bošković - podržati domaće proizvođače i povezati ih sa kupcima. Grupa je u nedjelju dostigla 30 hiljada članova i postala prava internet pijaca.
“Kada smo pokretali grupu definitivno nismo očekivali takav odziv, ali eto to samo dokazuje da je potreba za domaćim proizvodima velika i da je samo trebalo povezati te dvije strane - ponudu i potražnju i dešava se multiplicirajući društveno-korisni efekat”, kazala je ona “Vijestima”.
Ponuda internet pijace je bogata i raznovrsna - tu možete naći sezonsko voće i povrće, školjke, rijetke vrsta gljiva, puževe...
“Grupa je postala prava jedna ‘glasna’ online pijaca gdje možete naći sve i svašta, posavjetovati se, dobiti komentare prethodnih kupaca, izraziti svoje zadovoljstvo ili nezadovoljstvo prethodnom trgovinom, pogledati jednim klikom sve objave određene kategorije proizvoda koji tražite i izabrati najprimamljiviju ponudu”, opisuje Milena.
Rezultatom su zadovoljni svi, dodaje ona.
“Povratne informacije proizvođača, a i kupaca, jako su pozitivne i to je ono što nas motiviše da ulažemo i više vremena u ovaj, sada već jako zahtjevan, projekat. Srce nam je puno kad dobijemo komentar - ‘zahvaljujući vašoj grupi meni telefon ne prestaje da zvoni’, ’bojim se da neću imati toliko robe koliko se traži’, ‘ne prodah za godinu koliko sam juče nakon one objave prodao’ Željeni efekat je definitivno postignut…Pored činjenice da su se potražnja i ponuda našle i obje strane su zadovoljne, primjećujemo da se ostvaruje jako blizak odnos između prodavaca i kupaca i razvija povjerenje i dobra energija. Kupci zahvaljuju na ukusnim proizvodima, oslovljavajući imenom i prezimenom prodavca, u preporukama opisuju i hvale samog prodavca, a ne samo proizvod koji prodaje”, kaže Milena.
Zašto je grupa “Kupujmo domaće” naišla na takav odziv među kupcima i proizvođačima, neke čak navela da prvi put kreiraju i profile na Fejsbuku, kako bi mogli da pristupe grupi?
Autori vjeruju da je razlog tome jer je sama platforma na kojoj je postavljena - pristupačna. Kažu i da im je kratko iskustvo sa grupom pokazalo da “za uspješnu društveno-korisnu akciju nije potrebna jako napredna i složena tehnička solucija, već je presudna iskrena namjera i involviranost ljudi”.
“Do osnivanja naše Fejsbuk grupe nije postojalo nijedno efikasno rješenje i aktivna online trgovina. Postojale su jako lijepo odrađene veb platforme, ali nažalost nisu zaživjele. Zbog toga smo odlučili da kreneno sa malo drugačijim, tehnički primitivnijim, ali prostupačnijim i dinamičnijim tehničkim rješenjem”, kaže Milena.
Ipak, sad kad je ponuda toliko velika, a grupa toliko živa, dodaje ona, sve to nameće obavezu autorima da dalje tragaju za novim, preglednijim rješenjem. Nedavno su najavili i podrzimodomace.me servis. Osnivači grupe “Kupujmo domaće” poručuju i da je njihov cilj da projekat ostane besplatan i volonterski.
U planu nacionalna internet platforma
Podržati domaće proizvođače, posebno u vrijeme epidemije novog koronavirusa, poručili su nedavno iz Privredne komore (PKCG).
“Prioritet u kupovini građana treba da imaju domaći proizvodi da bi se proizvođačima pomoglo da se izbore sa problemima zbog pandemije koronavirusa, a oni da obezbijede pristupačne cijene i dobar kvalitet u oštroj konkurenciji sa inostranim proizvodima”, navodi se u saopštenju PKCG početkom aprila.
U saradnji sa PKCG, Ministarstvom poljoprivrede traži i rješenje kojim bi pomogli afirmaciju i promociju domaćih proizvoda.
“Razmatramo mogućnosti za uspostavljanje nacionalne onlajn platforme putem koje bi registrovani poljoprivredni proizvođači preduzetnici i na ovaj način dobili priliku da unaprijede plasman svojih proizvoda”, kazali su “Vijestima” iz resora Milutina Simovića.
Jedno takvo rješenje je sjever.me, platforma koju je nevladina organizacija “Multimedijal Montenegro MNE” realizovala uz podršku Ministarstva poljoprivrede. Putem platforme, kako se navodi na veb sajtu, omogućena je besplatna promocija i distribucija poljoprivrednih proizvoda sa sjevera, ali i edukacija uključenih poljoprivrednika. Naručeni proizvodi su brendirani, a kupac sve dobija upakovano u kvalitetnu kartonsku ambalažu - “na prag od kuće”, što kažu.
Platforma je već zaživjela, ali - obuhvata samo proizvodnju sa sjevera.
Rješenje koje bi obuhvatilo sve proizvode mogla bi da bude stranica trguj.me, servis predstavljen na Coronathonu, nedavno održanom takmičenju u programiranju. Učesnici su imali jedan zadatak - da predstave rješenja za izlazak iz krize novog koronavirusa. Vebsajt trguj.me zapravo je jedna velika internet prodavnica, gdje svaki trgovac ima svoj prostor i svoju online trgovinu u kojoj, navode autori, odmah može da počne da prodaje svoje proizvode.
“Nisu potrebna ulaganja, nema troškova hostinga i održavanja, a o svim tehničkim aspektima brine tim softverskih inženjera kompanije Codingo”, navode autori. Uslov koji proizvođači moraju da ispune da bi mogli da otvore prodajno mjesto na trguj.me je da budu - registrovani.
Šta garantuje kvalitet
Da kupuju samo onu hranu koja potiče iz registrovanih objekata i od registrovanih poljoprivrednih proizvođača i prerađivača, potrošačima savjetuju i iz resora Simovića. Na taj način, kako su kazali, potrošačima se nudi zdravstveno bezbjedan i proizvod koji je u skladu sa propisanim kvalitetom.
“Time se, na najmanju moguću mjeru, smanjuje mogućnost da dobiju nebezbjedan proizvod ili budu obmanuti u pogledu kvaliteta. Kupovinom kod registrovanih proizvođača kupuju kod onih koji su u sistemu kontrole, kako bezbjednosti hrane, tako i kvaliteta”, kazali su iz Ministarstva poljoprivrede.
Svjesni su da je trgovina putem interneta sve prisutnija i da izuzetak nisu ni proizvodi iz sektora poljoprivrede.
“Onlajn prodaja, i hrane, kao i svih drugih proizvoda, primamljiva je i za prodavce i potrošače, zbog brojnih pogodnosti. Posljednjih mjeseci, onlajn ponuda i prodaja roba i usluga, posebno je prisutna, zbog pojave pandemije kovid-19 i smanjenog obima klasične trgovine, prvenstveno zbog ograničenja fizičkih kontakata u prometu. Smatramo da takva prodaja može biti podsticajna za ukupan plasman domaćih proizvoda u Crnoj Gori. Ali, ponavljamo, na način da potrošači budu sigurni da kupuju bezbjedan proizvod i da imaju informaciju o kvalitetu proizvoda”, kažu.
Novac ostaje u Crnoj Gori - ako plaćate poreze
Autori grupe “Kupujmo domaće” poručuju i da kupovinom domaćih proizvoda novac ostaje u okviru crnogorske ekonomije.
“I direktno ili indirektno pospješuje ekonomski mehanizam i rekuperaciju istog, čineći da, na prvom mjestu, mali proizvođači hrane prebrode ovu krizu i nastave da proizvode i vrijedno rade, a nakon njih pomažete i ostalim granama koje su povezane sa ovom. Radite dobro djelo, a jedete hranu iz provjerenih izvora - od proizvođača koje ste sami izabrali i upoznali”, navode.
Osnivač firme Codingo i portala trguj.me Ivan Radunović nedavno je na toj stranici objavio tekst “PDV nije problem”, u kojem objašnjava zašto je bitno da svako zbog sebe plaća poreze i radi regularno.
“Biznisi koji rade sve po pravilima imaju jače bilanse iz godine u godinu, njihovi boniteti rastu, kako boniteti rastu otvaraju im se novi mehanizmi podrške, niže kamatne stope, širenje biznisa, veći profiti i sve u krug. Neko ko je počeo sam sa opremom od 1.000 eura, ako radi regularno, može da naraste, da zapošljava, da pravi veće profite i da se izvuče iz preživljavanja.
Ovi koji rade u sivoj zoni, ne mogu ništa od toga i osuđeni su na mrvice”, piše on.
Miriše i ima ukus domaćeg
Za Milenu Žmukić Ivović, kao i mnoge druge koji su tokom proteklih mjesec dana zahvaljujući grupi “Kupujmo domaće” došli do proizvoda koji mirišu na domaće i imaju ukus domaćeg, najvažnije je da je ono što kupuju kvalitetno.
“Mnogi od nas pronašli su lokalne proizvođače od povjerenja, a proizvođači svoje stalne i vjerne mušterije. Znate svog proizvođača lično, imenom i prezimenom, mnogima ste imali priliku i da pružite ruku, a nekolicina vas je i posjetila imanja gdje se uzgaja roba”, poručili su autori stranice prije nekoliko dana, u čast 30.000 članova grupe.
Milena ima i omiljene proizvođače.
“Oduševljena sam maslinovim uljem porodice Abazović iz Bara, vinom male porodične vinarije Raspopović, jagodama gazdinstva Radinović... mogla bih još da nabrajam jer sam pronašla puno kvalitetnih proizvoda i ostvarila kontakt sa puno vrijednih i iskrenih proizvođača koji stoje iza svog rada”, kaže ona, i dodaje da sama ne proizvodi ništa, ali da - uspješno konzumira.
Organsko je samo uz sertifikat
Česta tačka spora članova Fejsbuk grupe “Kupujmo domaće” je tvrdnja nekog proizvođača da je njegov proizvod organski ili domaći. Diskusiju najčešće vode samo kupci.
Autori stranice nedavno su uključili i stručnjake koji odgovaraju na slične dileme, a proizvođačima koji imaju sertifikat, kao dokaz da je njihov proizvod organski, sugerišu da uz objavu i informacije o proizvodu, postave i taj dokument.
Isto savjetuju i iz resora poljoprivrede.
“Često se nude proizvodi opisani kao ‘organski’. U takvim slučajevima, sugerišemo potrošačima da traže dokaz, odnosno sertifikat organske proizvodnje. Različiti proizvodi, bez obzira što ih nazivaju ‘zdrav’, ‘neprskan’ i slično, ne mogu se nazvati organskim ukoliko nisu iz kontrolisane i sertifikovane proizvodnje i pravilno označeni logom”, poručuju iz Ministarstva poljoprivrede.
Piva i rakije nema bez akcizne markice
Iz Ministarstva poljoprivrede kazali su da se alkoholna pića na tržište mogu stavljati samo ako je proizvođač registrovan za tu vrstu proizvodnje - kao pravno lice ili preduzetnik u Centralnom registru privrednih subjekata (CRPS) i u posebnom registru proizvođača jakih alkoholnih pića kod resora poljoprivrede.
Prema Zakonu o akcizama, proizvođači jakih alkoholnih pića su akcizni obveznici. Akciza se, prema tom zakonu, plaća na pivo, vino, ostala fermentisana pića, srednja alkoholna pića i etil-alkohol.
Zakonom su definisani i iznosi za plaćanje akciza, pa tako za srednja alkoholna pića treba platiti 100 eura po hektolitru. Proizvođači piva plaćaju 1,5 euro po zapreminskom sadržaju alkohola na hektolitar piva.
Bonus video:
