Koalicija “Albanci odlučno” predala je u skupštinsku proceduru predlog zakona o otklanjanju posljedica oduzimanja imovine u uvali Valdanos kod Ulcinja, koji bi u slučaju zelenog svjetla parlamenta, omogućio bivšim vlasnicima i njihovim zakonskim nasljednicima da nakon više od 40 godina, vrate imanja i maslinjake.
Ta imovina je eksproprisana za potrebe izgradnje vojnih objekata i nikada nije privedena namjeni, ali je zbog nebrige u prethodnim godinama devastirana.
Podrška SDP-a
Za sada nije izvjesno da li će se ovaj predlog zakona uvrstiti u dnevni red, jer većina poslaničkih klubova koje su “Vijesti” kontaktirale još nema stav prema incijativi da država vrati maslinjake privatnim vlasnicima. Za sada je izvjesna podrška SDP-a.
“Poslanici naše partije će podržati predlog zakona, jer se SDP u kontinuitetu zalaže za povraćaj imovine prethodnim vlasnicima, kada ta ekspropisana imovina već nije privedena namjeni. Osim toga, radi se o 18.000 korjena maslina, odnosno o ogromnom prirodnom bogatstvu koje se već 40 godina ne eksploatiše i građani i ukupna ulcinjska privreda trpe ogromnu štetu od toga. Treba, međutim, napomenuti da se radi o dežurnoj temi, koja se zloupotrebljava u već nekoliko izbornih ciklusa, dok se nakon njih zaborave obećanja data biračima, na osnovu kojih se i dobija njihova podrška. Mi ćemo podržati predlog zakona, ali ne bismo željeli da njegova svrha bude izborna kampanja, već se nadamo suštinskom rješenju problema koji predstavlja teret za stotine naših sugrađana”, kazao je portparol SDP -a Mirko Stanić.
U ime koalicije “Albanci odlučno” predlog je u skupštinsku proceduru kao lex specialis predao potpredsjednik parlamenta Genci Nimanbegu. Maslinjaci u Valdanosu podržavljeni su početkom 1978, rješenjem SO Ulcinj, odnosno Odjeljenja za imovinsko- pravne poslove, katastar i geodetske poslove. Kvadrat zemljišta pod maslinom tada je plaćan navodno 1,07 dolara, a korijen masline 59,74 dolara. Naknadnim vještačenjem, dr Momčilo Radulović i dr Biljana Lazović, utvrdili su da kvadrat zemljišta vrijedi 44 eura, a stablo masline 417,5 eura.
NIje predviđeno vraćanje naknada
Ako poslanici usvoje predlog zakona, bivši vlasnici državi neće morati da vrate novac koji su uzeli kao naknadu za oduzetu imovinu. Istovremeno, neće moći ni da traže bilo kakavu naknadu štete po osnovu izgubljene dobiti.
„Ne može se zahtijevati vraćanje plodova, niti naknada štete po osnovu izgubljene dobiti zbog nemogućnosti korišćenja, odnosno upravljanja podržavljenom imovinom, kao i po osnovu njenog održavanja u vremenu od dana podržavljenja do vraćanja imovine. Obveznik vraćanja nema pravo da traži revalorizovanu vrijednost primljene naknade od strane bivših vlasnika, niti tržišne ili bilo koje druge vrijednosti za oduzetu imovinu“, piše u predloga zakona.
U obrazloženju je naveo da je u vrijeme donošenja rješenja 17.01.1978, nije postojala odluka nadležnog organa o privođenju tog zemljišta namjeni, zbog čega je ono manjkavo.
„U nedostatku te odluke, samo rješenje o izuzimanju nije osnov za oduzimanje ili sticanje prava svojine, jer nema karakter pravnog posla ili odluke koja bi mogla dovesti do zakonitog oduzimanja ili sticanja prava svojine“, navodi se u obrazloženju.
Uslovi za eksproprijaciju po tadašnjim zakonima, kako se navodi, nijesu bili ispunjeni jer nije postojao planski dokument na osnovu kojeg bi se mogla donijeti odluka nadležnog organa o privođenji namjeni tog zemljišta. Ističe se da takav planski dokument, ne samo što nije postojao u momentu donošenja odluke, nego nikada nije ni donijet, niti je ikada izgrađen vojni objekat stalnog karaktera, pa samim tim ni zemljište nikada nije privedeno namjeni.
“Imajući u vidu da bivši vlasnici i njihovi zakonski nasljednici više od 40 godina nijesu u mogućnosti da koriste tu imovinu koja nije privedena namjeni, zbog čega trpe veliku štetu, te da je u postupku oduzimanja bilo brojnih nepravilnosti, smatramo opravdanim da se ovaj zakon usvoji kao lex specialis“, navedeno je u obrazloženju.
Dio koalicionog sporazuma
Nimanbegu je za “Vijesti” kazao da je predlog zakona predat u skupštinsku proceduru, pošto se postupci po zahtjevima za povraćaj eksproprisane imovine odvijaju previše sporo i ne rješavaju.
“Moj cilj je da se imovina vrati bivšim vlasnicima.Treba imati političke hrabrosti i predložiti zakon kojim se rješava jedna ovakva materija. To nije jednostavna materija, vidite da ostali politički subjekti koji nisu dio koalicije „Albanci odlučno“ ne govore o ovaj temi ama baš ništa već duže vremena”, rekao je Nimanbegu.
On je pojasnio da je pitanje Valdanosa važan dio koalicionog sporazuma i to poslije Opštine Tuzi, slobodne upotrebe nacionalnih simbola, Solane i PUP-a Ucinj.
“Predlog zakona je prvi te vrste izrađen u dogogodišnjoj istoriji borbe koju vodimo za pravično rješenje pitanja Valdanosa. Predstavljen je udruženju za povraćaj imovine i predstavnicima bivših vlasnika. Poslije političke pobjede koju smo ostvarili koalicionim ugovorom gdje je predviđena zabrana gradnje u dijelu maslinade koji je u uvali Vladanosu i PUP-u Ulcinja, želimo da ostvarimo još jedan politički cilj, a to je da se imovina vrati legitimnim vlasnicima. Nećemo odustati od toga i siguran sam da ćemo ga ostvariti”, poručio je Nimanbegu.
Hadžibeti: Za saniranje štete trebaće dosta novca
Ulcinjski advokat Gzim Hadžibeti, koji je svojevremeno zastupao dio bivših vlasnika, kazao je da je predlog zakona rezultat razgovora političkih predstavnika albanskih partija sa predstavnicima Vlade o modalitetu za povraćaj imovine u uvali Valdanos bivšim vlasnicima.
“Upravo na fonu tih razgovora rađen je i ovaj predlog zakona, koji se bazira na činjenici da oduzeta imovina nikada nije privedena namjeni za koju je oduzeta - izgradnje vojnih objekata stalnog karaktera. Uz to, nijesu stvoreni elementarni uslovi za njeno privođenje toj namjeni, jer nikada nije usvojena planska dokumentaciju za tu gradnju“, kazao je Hadžibeti “Vijestima”.
Podsjetio je da je imovina u Valdanosu zapuštena i devastirana nemarom, zbog čega je šteta višestruko veća od naknade koju su bivši vlasnici primili.
“Za njeno privođenje namjeni, odnosno za osposobljavanje maslinjaka, potrebno je izdvojiti značajna finansijska sredstva, pa je u skladu sa principima pravičnosti da se ova imovina vrati bez ikakvih daljih uslovljavanja“, ocijenio je Hadžibeti.
Bonus video:
