Stanje vjerskih sloboda u svijetu daleko je od savršenog i veoma zabrinjavajuće, a u mnogim djelovima svijeta pojedinci su mnogo više upoznati sa represijom nego slobodom vjeroispovesti, upozorio je američki ambasador za međunarodne vjerske slobode Sem Braunbek, tokom predstavljanja izvještaja Stejt departmenta za 2019. godinu, prenosi Glas Amerike.
Kao najveće prekršioce, američki državni sekretar Majk Pompeo, koji je učestvovao u predstavljanju izvještaja, izdvojio je Nikaragvu, Nigeriju i Kinu.
Pored ove tri zemlje u izvještaju se takođe osuđuju kršenja vjerskih prava u Iranu i Rusiji.
U dijelu koji se odnosi na Crnu Goru, navodi se da Ustav garantuje slobodu vjeroispovijjesti, kao i pravo na promjenu religije.
U Ustavu se precizira da ne postoji državna religija i garantuje jednakost i sloboda svih vjerskih zajednica. Vjerska diskriminacija i govor mržnje zabranjeni su zakonom.
Međutim, navodi se i da vjerske grupe, a naročito Srpska pravoslavna crkva (SPC), i dalje tvrde da zakoni, koji regulišu njihov pravni status, nisu adekvatni.
Posebnu pažnju izvještaj posvećuje Zakonu o slobodi vjeroispovijesti i pravnom statusu vjerskih zajednica, koji je parlament usvojio 27. decembra, a predsjednik Milo Đukanović potpisao dan kasnije.
"Srpska pravoslavna crkva snažno kritikuje zakon, koji predviđa da vjerska imovina nad kojom ne postoji jasno vlasništvo i koja potpada pod 'kulturno nasleđe' države prije 1918. godine može da postane državna imovina", navodi se u izvještaju, ali i dodaje da je vlada više puta navela da nema namjeru da konfiskuje imovinu SPC već da namjerava da riješi vjekovna pitanja o vjerskom i državnom identitetu zemlje prije gubitka nezavisnosti 1918. godine.
Autori izvještaja navode da su stotine hiljada vjernika SPC protestovale širom zemlje, uglavnom mirno i gotovo svakodnevno od kako je zakon usvojen. Na nekim protestima bilo je izolovanih incidenata nasilja protiv policije, uz podstrekavanje na nasilje na internetu.
Policija je ponekad sprečavala pripadnike Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) i SPC da simultano sprovode vjerske aktivnosti na pravoslavnim lokacijama, navodeći kao razlog strahovanja zbog potencijalnih sukoba, dodaje se u izvještaju.
U izvještaju se podsjeća da je premijer Duško Marković komentarisao dugotrajnu kontroverzu oko crkve SPC na Rumiji, poručujući mitropolitu Amfilohiju Radoviću da li zaista misli da država nema moć da zaustavi i sruši nelegalne intervencije i da bi to mogli da urade za jedan dan.
On je dodao da vlada ne želi da to uradi, već želi postizanje sporazuma putem dijaloga.
S druge strane, SPC je i dalje tvrdila da Ministarstvo unutrašnjih poslova odbija da izda vize njenim sveštenicima. Vlada i dalje sprovodi politiku o tome da nema restitucije vjerske imovine koju je konfiskovala komunistička vlada Jugoslavije.
U izvještaju se ističe da SPC i CPC i dalje osporavaju vlasništvo nad pravoslavnim objektima u zemlji, da većinu drži SPC, a CPC tvrdi da su prava na vlasništvo nepravdeno prenijeta.
Podsjeća se da su se američka ambasadorka Džudi Rajzing Rajnke i drugi zvaničnici ambasade sastali sa vladinim i vjerskim predstavnicima sa kojima su razgovarali o odnosima vlade i vjerskih grupa, naročito u vezi sa novim zakonom.
Ambasadorka je u maju bila domaćin iftara sa predstavnicima različitih vjerskih zajednica, tokom kojeg se razgovaralo o međuverskoj toleranciji i posredovanju.
Tokom posjete Crnoj Gori u novembru, američki ambasador za međunarodne vjerske slobode Sem Braunbek sastao se sa vjerskim liderima iz pravoslavne, katoličke, islamske i jevrejske zajednice.
Ambasadorka je za ambasadora Braunbeka organizovala raspravu o novom zakonu, sa učesnicima iz različitih vjerskih zajednica i vlade, što je bila prva rasprava te vrste, naglašava se u dijelu izvještaja o Crnoj Gori i zaključuje da su predstavnici ambasade o pitanjima vjerskih sloboda i tolerancije razgovarali sa glavnim vjerskih grupama.
U dijelu izvještaja o Srbiji, navodi se da ustav garantuje slobodu vjeroispovijesti, kao i pravo na promenu religije, zabranjuje uspostavljanje državne religije, garantuje jednakost svih vjerskih grupa i zabranjuje podsticanje mržnje na osnovu vjerosipovijesti, prenosi Glas Amerike.
I dok po zakonu, vjerske organizacije nisu obavezne da se registruju kod vlade da bi održavali službe, neke od grupa prijavile su da im je teško da posluju, otvore bankovne račune ili imaju imovinu, ako nisu registrovane, navodi se u izvještaju.
Kao primjer netrpeljivosti navodi se da je pripadnik žandarmerije, koji nije bio na dužnosti, prijetio grupi Jehovinih svjedoka dok su išli od vrata do vrata i pokušavali da privole ljude da im se priključe. Ista vjerska grupa prijavila je verbalne prijetnje, uništavanje imovine i nepostojane i ponekad neadekvatne odgovore policije i tužilštva na te incidente.
Manje grupe, prije svega protestantskih crkava, tvrde da su se suočile sa nepovjerenjem i nerazumijevanjem javnosti, a da su ljudi često njihove grupe označivali kao "sekte", što u srpskom jeziku sa sobom nosi negativnu konotaciju, navodi se u izvještaju i dodaje da je u nekim knjižarama bilo moguće kupiti antisemitsku literaturu.
Na Kosovu, prema izvještaju o međunarodnim vjerskim slobodama, policija je u prvih devet mjeseci 2019. prijavila 61 vjerski motivisan incident, a mete su uglavnom bili objekti, uključujući groblja.
Mnogi incidenti su pored religijske imali i etničku komponentu, navodi se u izvještaju i pominju prijetnje, koje su svešteniku Srpske pravoslavne crkve uputili kosovski Albanci ispred njegove crkve u Novom Brdu na Badnje veče 6. januara, baš kao i oštećenje pravoslavnog groblja u Lipljanu 13. jula i 16. decembra. U izvještaju takođe ističe da su i vlada i lokalne vlasti odmah osudili incidente i pozvali organe reda da pronađu i kazne počinioce.
Bonus video:
