Predsjednik Crkvene opštine Nikšić Ratko Krivokapić, kazao je na konferenciji za novinare, da su litiju koja je trebalo da bude održana 14. juna, prijavili nikšićkom Centru bezbjednosti i Sekretarijatu za komunalne poslove i saobraćaj.
"Iz Centra bezbjednosti smo dobili uvjeravanja da je sve u redu i da neće biti nikakvih problema. Saznali smo da Sekretarijat nije dao pisanu dozvolu i shodno tome mi smo 13.juna CB Nikšić uputili dopis da se zbog nedobijanja ove dozvole neće održati litija", kazao je Krivokapić.
Nakon molebana protojerej Miodrag Todorović je obavijestio građane koji su stajali na trgu Šaka Petrovća, njih nekoliko hiljada, da litije neće biti, ali su vjernici samoinicijativno prošli ulicama grada i vratili se ispred Sabornog hrama Svetog Vasilija Ostroškog gdje su u grupama od po 200 ulazili u crkvu da cjelivaju ikone.
Pravni savjetnik Crkvene opštine Nikšić Mićun Milatović kazao je da je crkvena opština ispunila sve formalno pravne uslove koje propisuje zakon, podnijela prijavu javnog okupljanja, kao i da dodatno odobrenje koje je tražila Uprava policije a koje treba da izda opštinski Sekretarijat je nema utemeljenje u Zakonu o javnom okupljanju. Podsjetio je da je Zakon o javnim okupljanjima konkretizacija ustavne norme koja kaže da svako ima pravo da organizuje javno okupljanje, kao i da policija isto može zabraniti samo iz razloga koji su navedeni u članu 14 ili ako nije blagovremeno prijavljen skup, ali da u tom slučaju su dužni da 72 sata prije okupljanja donesu pisano obavještenje o zabrani na koje organizator ima pravo da podnese žalbu Upravnom sudu koji je dužan da na istu odgovori u roku od 72 sata.
Kazao je i da su ingerencije sveštenika unutrašnjost i porta hrama, gdje mogu kontrolisati broj okupljenih ljudi u skladu sa mjerama NKT-a, što su oni i uradili, dok na javnoj površini, poput trga, niti sveštenik niti bilo koje drugo lice nema pravo da ograničava broj okupljenih ljudi jer bi time kršili i Ustav i pomenuti zakon.
Prema riječima protojereja Todorovića veoma je nezgodno ako država hoće crkvi da određuje pravila i smisao, kao što bi bilo je nezgodno "ako bi crkvi palo na um da ona komanduje političkim i materijalnim žvotom".
Crkva i država, kako je kazao, mogu da se dopunjuju i nekada je bio ideal da budu u simfoniji, u saglasju.
"Najgore je kada jedno krilo hoće da pritisne drugo i da nametne svoje principe tamo gdje ne mogu da se nameću, jer onda tu dolazi do obesmišljavanja. Čini mi se da danas mi u Crnoj Gori imamo situaciju da se ne razumije sa strane makar jednog dijela režima smisao i postojanje crkve", kazao je Todorović.
Istakao je da se pravoslavna crkva u Crnoj Gori nikako ne bi mogla nazvati antinarodnom već duboko narodnom i da u vemenima "kada je država za vrijeme Crnojevića zatajila i nije mogla da funkcioniše, kada je pala pod turskim osvajanjem, da je crkva preuzela brigu o narodu".
Kazao je da nema evropskijih ličnosti od Petra I i Petra II Petrovića, a da su "oni rođeni u crkvi i iz crkve".
"Crkva treba da se pridržava zakona koje donosi država, a država ne smije da izopštava crkvu i da crkvi nameće poseban zakon koji ne važi za mene kao građanina. Ako svi dokazujemo po jednom zakonu svoje vlasništvo zašto bi crkva to po drugom zakonu ili podzakonskim aktima. Čini mi se da se ovim zakonom pravi najdublja diskiriminacija crkve", kazao je Todorović i dodao diskriminacija uvijek može da dovede do dubokih podjela a da je opasno nekoga, samo zato što drugačije misli, proglašavati izdajnikom i neprijateljem Crne Gore.
"Odgovor crkve na diskriminaciju je priziv i molitveni poziv da se te stvari isprave i da od maloga rascjepa ne napravimo veliki rascjep. Nadam se da ćemo moći mnogo mudrije i sa manje ostrašćenosti da o ovome govorimo, da sjutra ne bi našoj djeci predali 'vruć krompir' u ruke i da se ona međusobno glože", kazao je Todorović.
Kako je istakao, najveći problem je nepoštovanje drugoga i upravo se sve moće "izliječiti ukoliko jedni druge budemo poštovali".
"Ako ja ometam i činim zlo drugome onda me treba skloniti kao nezdravo tijelo organizma. Kao kada imamo neki problem, nešto se makne iz organizma i onda organizam bolje funkcioniše. Nemojte da zdrave organe proglašavamo za bolesne. Treba da svi radimo svoj posao zašta smo pozvani i prizvani", zaključio je Todorović.
Krivokapić: Odnos gradonačelnika Nikšića prema crkvi je krajnje ignorantski i otvoreno neprijateljski
"Odnos gradonačelnika Nikšića prema crkvi je krajnje ignorantski i otvoreno neprijateljski. Najbolji primjer za ovo je nedavni slučaj kada je tokom pandemije virusa korona gradonačelnik sebi dopustio da komentariše način vršenja svetih tajni i pričešća u crkvi i pozvao policiju da procesuira nikšićke sveštenike koji su stanovnici ovoga grada i služe ovome narodu", kazao je Ratko Krivokapić.
Podsjetio je da je prošlo više od mjesec od održavanja svetovasilijevske litije kada su uhapšeni vladika Joanikije i osam sveštenika i kada su svi, kako je kazao, „trubili na sva zvona“ da će Nikšić biti veliko žarište epidemije korona virusa, što se nije dogodilo.
"Poznato je da naš gradonačelnik sebe ne deklariše kao vjernika pa se ne možemo čudu načuditi za njegov komentar u vršenju vjerskih obreda. Svi ste svjedoci da ih godinama pozivamo da dođu na svečanosti koje organizujemo prilikom Dana Svetog Vasilija i da se nikada ni on ni njeovi saradnici nijesu odazvali. Jedina njihova posjeta tokom dva mandata Sabornom hramu dogodila se zbog želje bivše ambasadorke SAD-a koja je bila u zvančnoj posjeti Nikšiću i lično izrazila želju da posjeti hram pa se i gradonačelnik kao "dobar domaćin" nalazio u njenoj pratnji", naglasio je Krivokapić.
Prema njegovim riječima u drugim opštinama Eparhije budimljansko nikšićke, bez obzira koja politička struktura vrši vlast, predsjednici i drugi opštinski rukovodioci se redovno odazivaju na crkvene svečanosti. Kazao je i da je Nikšić je jedini grad u eparhiji gdje se vjernicima naplaćuje korišćenje sale Nikšićkog pozorišta.
"Očekujemo i zahtijevamo od opštinskog rukovodstva, a posebno od gradonačelnika, da obavlja svoju funkciju onako kako je to predviđeno Ustavom i zakonima ove države. Svi mi živimo u ovoj državi i ne može niko da nama imputira da smo protiv ove države", poručio je Krivokapić.
Bonus video:
