Kamene skale (stepenice) pored Manastira Savina u Savinskoj dubravi, koja je zaštićeno prirodno dobro, nedavno su betonirane čime je, tvrde stručnjaci devastirana njihova autentičnost. Stepenice vode od lokalnog kolskog puta do manastirskog groblja i crkve Svetog Save.
“Sastavni betonski dio postojećih stepenica ne predstavlja nijedan od tipova pomoćnih objekata predviđenih opštinskom Odlukom o postavljanju odnosno građenju i uklanjanju pomoćnih objekata, te shodno tome u predmetnoj inicijativi nema osnova za preduzimanje mjera i radnji iz nadležnosti Službe komunlane policije i inspekcijskog nadzora”, saopšteno je Vijestima iz lokalne uprave.
Podsjećamo da je SO Herceg Novi prije dvije godine, zbog izuzetnih prirodnih odlika, usvojila odluku o proglašenju Savinske dubrave zaštićenim prirodnim dobrom.
Član 19 te Odluke je jasan: “za preduzimanje bilo kakvih radnji na zaštićenom prirodnom dobru , a koje mogu neposredni i posredno prouzrokovati promjenu oblika, izgleda ili osobenosti, neophodno je pribaviti odobrenje nadležnog organa lokalne uprave za poslove zaštite životne sredine”.
Odobrenja za betoniranje skala očigledno nema, a iz Komunalne policije su saopštili da im je namještenik Manastira Savina, kazao da su oni izveli radove kako bi omogućili prilaz osobama sa invaliditetom, kao i vozilima sa pravom prvenstva prolaza.
Naveli su i da su “spisi predmeta proslijeđeni Upravi za zaštitu kulturnih dobara na uvid i dalju nadležnost”.
Hercegnovski lokalni parlament je u nekoliko navrata i u prošlom vijeku donosio odluke o različitim vrstama zaštite Savinske dubrave - park šume u centru Herceg Novog sa 150 biljnih vrsta od koje su tri zaštićene nacionalnim zakonodavstvom , manastirom Savina- jedinstvenim objektom sakralne arhitekture 17. vijeka.
Zakonska zaštita nije spriječila ni prirodnu ni urbanističku devastaciju Savinske dubrave. Podignute su podzide, ograde, prepreke na stazama kroz šumu, prošireno je , bez dozvole groblje uz Manastir Savina i izgrađena crkva Sv. Ušakova na Ruskom uz Gradsko groblje.
Preci gradili, potomci uništavaju
Društvo za zaštitu Savine osnovali su prije jednog vijeka starosjedioci Savine Dabižinovići, Tomaševići, Bajkovići, a prve korake u uređenju izaštiti učinio je episkop Gerasim Petranović 1855. godine. On je o svom trošku uposlio nekoliko ljudi da očiste dio dubrave i naprave nove staze.
Boraveći u manastiru Savina svake godine po nekoliko mjeseci, markirao je staze, izgradio vidikovce, obilježio rijetka stabla, a u hronikama Manastira Savine čuvaju se detaljni zapisi o izvedenim radovima od 1875. do 1888. godine .Danas je njegova ostavština u park šumi u žalosnom stanju.
Galerija
Bonus video:
