Intenzivna hapšenja, prenatrpane i neuslovne prostorije za pritvor, zakonska nedostatnost, upitno objavljivanje spiskova s ličnim podacima građana u samoizolaciji, pasivnost Ustavnog suda i parlamenta, samo su neki od primjera kršenja zakonskih obaveza i elementarnih građanskih prava koja su obilježila period prvog talasa pandemije Covid-19.
Zapažanja i nalazi nevladinih organizacija i ombudsmana o kršenju ljudskih prava, posebno su značajna zbog nove plime epidemije i već vidljivih nedosljednosti.
Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević ocijenila je da je umjesto početne otvorenosti postavljen hermetični partijski okvir u djelovanju svih službi koje su učestvovale u borbi protiv daljeg širenja koronavirusa.
“Time je vlast sama sebi skočila u stomak - pošto nije dijelila odgovornost ni sa kim u želji da dobije ‘lovorike’ za uspjeh prve faze, dobiće i ‘kamenice’ za ono što slijedi”, kazala je ona za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG).
Uljarević je ocijenila da je dodatno loše što svi danas manje vjeruju Institutu za javno zdravlje, Kriznom štabu i Nacionalnom koordinacionom tijelu (NKT) nego na početku pandemije, a tome su, smatra, sami doprinijeli uvodeći partijsku luču u svoj rad. Brzo je svima počelo da bode oči što su se iz ljekarske struke zvanično obraćali samo prepoznati članovi, podržavaoci ili simpatizeri DPS-a.
“Mi smo na to ukazali i poslije prvih šest sedmica pandemije, a sve što se kasnije dešavalo, samo je potvrdilo našu ocjenu. Kroz lutanja sa stavovima, od toga da se odluke isključivo donose u skladu s epidemiološkom procjenom do toga da se mora voditi računa o ekonomskim interesima države, od toga da se ‘određuju prema virusu, a ne prema populaciji’ do toga da su različita pravila postojala za one koji su ulazili u krug privilegovanih i druge, od toga da se fokusiraju na zdravstvena pitanja, pa do podrške intervenciji policije u Budvi koja je predstavljala i u Crnoj Gori rijetko viđen primjer zloupotrebe u partijske svrhe… Sljedeći korak je da dio tih ljudi vidimo na izbornoj listi DPS-a”, kazala je Uljarević za CIN-CG.
Ukoliko DPS ostane na vlasti, neki od njih će poslije parlamentarnih izbora, prema njenom mišljenju, ući u Vladu.
“Ali, treba da znamo da im je u tim pozicioniranjima ključna preporuka bila selektivan stav oko određenih javnih okupljanja, zatvaranja ili nezatvaranja opština u istim okolnostima, pohvala ili kritika prema određenim društvenim grupama, nego sve ono što znaju o medicini i ovom virusu”, zaključila je Uljarević.
Pritvor u mraku, po dvoje u krevetu
Iz CGO podsjećaju i da je na 91 zaraženog u prvom talasu NKT donijelo odluku da se zabrane izlasci radnim danima od 19h, a subotom od 13h do ponedjeljka u 5h. Broj zaraženih sada je tri puta veći, a mjere su nekoliko puta blaže.
Izbori u Tivtu bili su odloženi kada je epidemiološka situacija u ovom gradu bila bezazlena, a sada NKT brani parlamentarni izborni dan 30. avgust, uprkos ubrzanom rastu zaraženih.
U Crnoj Gori je od polovine marta do polovine juna bilo 324 zaraženih od kojih je izliječeno 315, a 2,5 puta više građana završilo iza rešetaka zbog kršenja mjera donijetih u cilju daljeg sprečavanja koronavirusa. U odnosu na broj oboljelih, 5,5 puta je više krivičnih prijava. Ukupno su podnijete 1.802 krivične prijave i lišeno slobode 864 građana.
U podgoričkom Centru bezbjednosti, prema podacima doskorašnjeg predsjednika Savjeta za građansku kontrolu rada policije Aleksandra Zekovića, svega 37 odsto građana koji su prekršili mjere procesuirano je u redovnom postupku, bez hapšenja.
“U praksi, svaki građanin koji je lišen slobode popodne ili predveče, prije jutra nije išao kod državnog tužioca. Mnogima je nastavljeno zadržavanje. Od 48 do 72 sata u pritvoru je boravilo 140 građana, a 170 je zadržano do 24 sata“, kazao je Zeković za CIN-CG.
On je istakao da su registrovali najčešća kršenja ljudskih prava prilikom boravka građana u policijskom pritvoru. Prostorije su bile nespremne, neadekvatne i prenatrpane.
“Dešavalo se da evidentiramo kako dvojica građana dijele isti krevet, ili da se na desetine čuvaju po službenim kancelarijama. Građani su držani u lošim higijenskim uslovima, posebno tokom neradnih dana, jer se tada prostorije ne čiste. U pritvoru, držani su u mraku, bez osvjetljenja, a u najvećem broju prostorija česme nijesu radile. Sanitarne prostorije su bile u lošem stanju, često i bez sapuna“, kazao je Zeković, ističući da su građani pred tužioce i sudije izvođeni iscrpljeni, bez odmora i koncentracije, što se “neminovno odrazilo i na kvalitet pravde“.
Poslije čestih prozivki Savjeta, počelo je renoviranje pritvorskih prostorija.
Kao jednu od lekcija prvog talasa, Zeković ističe ozbiljne propuste zdravstveno-sanitarnog inspektora prilikom stavljanja građana u karantin ili samoizolaciju. On smatra da tužilačka organizacija treba da pokaže razumijevanje prema stvarnim kapacitetima i uslovima za zadržavanje građana, što je izostalo.
“U narednom periodu zadržavanje građana treba sprovoditi kao krajnje sredstvo. Tako bi se vodilo računa o zaštiti zdravlja i dostojanstvenom tretmanu, a kapaciteti čuvali za izvršioce ozbiljnijih krivičnih djela“, ocijenio je on.
Parlament u samoizolaciji
Na pitanje da li im je prvi talas poslužio kao lekcije i šta su naučili iz njih, iz Vladinog NKT su kazali da od toga nisu bježali.
“NKT stalno analizira preduzete mjere. Pokazalo se da smo dobro postupili. Pripremamo se naravno za sve moguće scenarije”, kazao je za CIN-CG kratko njegov član Srđan Kusovac.
S njim, međutim, nijesu saglasni sagovornici iz nevladinog sektora, koji imaju zamjerke na veliki broj institucija, a prije svega na najvišu sudsku instancu.
“Ustavni sud je odlučio da pokrene postupak ocjene ustavnosti mjere objavljivanja identiteta i adresa preko 2.000 osoba u samoizolaciji nešto više od dva mjeseca od kada je mjera primijenjena i to od njega zatraženo. Sada, kada su ti podaci uklonjeni s interneta, odluka Ustavnog suda će biti relevantna samo kao lekcija za ubuduće i koristan argument u prilog zahtjeva za naknadu štete onih ljudi čiji je identitet objavljen“, smatra izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević.
Ona podsjeća da ovaj sud još nije pokrenuo postupak ocjene ustavnosti drugih mjera koje su usvajane za vrijeme epidemije, niti se oglasio u tom periodu, iako ima obavezu da prati poštovanje ustavnosti i zakonitosti.
Iz CGO podsjećaju da su ustavni sudovi u regionu ukazivali na nezakonitost odluka nacionalnih vlada i proglašavali ih nevažećim. Crnogorski je, kažu, “očigledno ostao kod kuće“.
Odluka o objavljivanju imena lica u izolaciji donijeta su na osnovu mišljenja Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka (AZLP), a kao primjer istrajnosti institucija u odbrani “neodbranjivo loših odluka“, Tamara Milaš iz CGO smatra poruku predsjednika tog tijela Sretena Radonjića, da bi opet isto uradio.
“Ova odluka je donijeta samo na osnovu jednog dokumentovanog slučaja i do danas nema dokaza da je to bilo potrebno niti da je donijelo pozitivne rezultate“, kazala je Milaš.
Skupština Crne Gore je, po njenoj ocjeni, “nikad snažnije, manifestovala svoju kontinuiranu pasivnost”.
“Iako je većina parlamenata u regionu zasjedala, crnogorska Skupština nije održala nijednu plenarnu sjednicu od 4. marta do 22. aprila. Na potrebu jačeg uključenja zakonodavne vlasti u rješavanju mnogobrojnih problema izazvanih pandemijom, ukazivali su i evropski parlamentarci“.
Pravni savjetnik Građanske alijanse (GA) Danilo Pajović smatra da bi se na spisku onih koji su kršili prava građana trebali naći i Vlada i NKT.
“Većina odluka ovog tima ocijenjene su kao pravovremene i efikasne, ali sjenku na njihov rad bacile su optužbe o sastavu, pravnom osnovu djelovanja, datumu osnivanja i slično. Uzrok ovim optužbama upravo se nalazi u odsustvu adekvatnog informisanja, transparentnosti prilikom formiranja tijela i objašnjenja njegovih nadležnosti“, kazao je on za CIN-CG.
Bjeković: Strogo, samo kad je neophodno
Ombudsman Siniša Bjeković kazao je za CIN-CG da se Crna Gora nalazila u svojevrsnom stanju akutne društvene potrebe za uvođenjem hitnih mjera. “Naša poruka bila je da stroge mjere, kojima se smanjuje opasnost, moraju biti izuzetak i uvoditi se onda kada redovne mjere i ograničenja u svrhu očuvanja javnog zdravlja nijesu dovoljne“, kazao je on.
Bjeković je ukazao nadležnima da postoje razlozi da se na više nivoa razmotre efekti mjera, naročito kod krivičnog djela izazivanja panike i nereda, mada ističe da je teško izvodljivo dobiti perfektnu normu.
Aktuelna situacija ukazala je i na propuste u zakonodavstvu.
“Tako smo skrenuli pažnju da u Zakonu o sprečavanju širenja zaraznih bolesti nema kaznenih prekršajnih odredbi za one koji ne poštuju mjere, pa su ostale samo krivične sankcije - što je otvorilo pitanje proporcionalnosti“, kazao je Bjeković.
Izmjenama Zakona o sprečavanju širenja zaraznih bolesti koje su stupile na snagu 2. jula, za nepoštovanje mjera sada pravno lice može biti kažnjeno i do 20.000 eura, preduzetnik do 6.000, a fizičko lice do 2.000 eura.
Od 16. marta do 2. juna ombudsmanu se obratilo 705 građana, ali se nisu svi pozivi odnosili na mjere i okolnosti u vezi s epidemijom. Na osnovu ovoga i reagovanja po sopstvenoj inicijativi, formirano je 128 predmeta. Građani su se žalili na pakete socijalne pomoći, visoke kazne zbog kršenja odluka NKT-a, korišćenje prava na plaćeno odsustvo roditelja djeteta do 11 godina ukoliko su oboje ljekari ili zaposleni u službama u kojima su svi morali biti angažovani, pravo na odsustvo roditelja djeteta sa smetnjama u razvoju, pravo djeteta na lične odnose sa roditeljem sa kojim ne živi, imajući u vidu ograničenje kretanja, na postupanje policijskih službenika, objavljivanje spiskova osoba u samoizolaciji...
U lekcije prvog talasa Bjeković ističe neophodnost da mjere ograničenja osnovnih ljudskih prava i sloboda “moraju biti zasnovane na zakonu, ali i zakonite u procesnom smislu, neophodne i proporcionalne svrsi zaštite javnog zdravlja radi koje su uvedene“.
“Kao što to potvrđuje i Venecijanska komisija, neke mjere zahtijevaju trenutnu reakciju i u tom smislu teško je očekivati da mogu biti dovoljno pravovremene i još manje temeljno pojašnjene javnosti. Naravno, mjera ograničenja mora ispuniti uslov legitimnog cilja opravdanosti (neodložne društvene potrebe), zakonitosti i proporcionalnosti. Prema ranjivim kategorijama stanovništva treba primjenjivati pristup zasnovan na ljudskim pravima u svim fazama donošenja odluka i mjera, uz pružanje pomoći i potpore na prevazilaženju okolnosti izazvanih pandemijom“, ističe se u odgovoru ombudsmana na pitanja CIN-CG, uz najavu opširnije analize o ljudskim pravima za vrijeme epidemije.
Pomorce u karantin, a vlasnike malih aviona u šetnju
Tea Gorjanc Prelević ukazuje da je, pored objavljivanja imena lica u samoizolaciji i nejednakog odnosa prema onima koji su slavili različite praznike, bilo više slučajeva povrede prava na slobodu ličnosti i slobodu izražavanja hapšenjima zbog objava na društvenim mrežama u vezi s Covid-19, a pod izgovorom “izazivanje panike i nereda“: Slučajevi djevojke S. O. koja je pola sata zadržala vijest na društvenoj mreži za koju se ispostavila kao netačna, o tome da je jedna osoba u Bijelom Polju preminula od koronavirusa; R. R. koji je prenio vijest sa srpskog portala o tome da je predsjednik Crne Gore obolio od virusa; troje lica koja su na društvenim mrežama obajvila netačne informacije o broju zaraženih u Crnoj Gori...
Direktorica HRA smatra da je došlo i do povreda prava na slobodu ličnosti zbog neopravdanog zadržavanja i nedovoljno obrazloženih predloga tužilaca za određivanje pritvora u krivičnim postupcima zbog kršenja mjera NKT-a. Određivan je pritvor ili mjera zabrane napuštanja doma, što je, ističe čelnica HRA, u praksi imalo efekat kazne prije utvrđivanja krivice i presude.
Ona je upozorila i na povredu prava na slobodu ličnosti i diskriminaciju crnogorskih pomoraca kojima je određen obavezan karantin i nije uvažen test, niti su mogli da ga urade. Putnicima iz privatnih aviona i jahti bilo je omogućeno da uz negativan test uđu u Crnu Goru bez karantina iz bilo koje države.
Sveštenik i starleta
Direktorica HRA je ukazala i da su tužioci zbog kršenja iste mjere zaključivali s nekima sporazume o priznanju krivice, a na druge su primjenjivali institut odloženog gonjenja. Sporazum o priznanju krivice podrazumijeva da sankcija ostaje u krivičnoj evidenciji, što može da predstavlja problem prilikom zapošljavanja, dok kod odloženog gonjenja toga nema. Ljudima je nuđeno i da zaključe sporazum na različite iznose, iako su svi bili ranije neosuđivani i izvršili isti prekršaj.
“Možda najpoznatiji primjer drastično različitog postupanja je razlika u kažnjavanju sveštenika i starlete od čak 4.000 eura za isti prekršaj - prevoz između opština u vrijeme kada je to bilo zabranjeno. Prema pisanju medija, koje nije demantovano, sveštenik Siniša Smiljić je kažnjen sa 4.500 eura, jer je vozio između Ulcinja i Podgorice, dok je Soraji Vučelić za kršenje istog prekršaja u prevozu na Žabljak, kao i prekršaja zbog boravka u vikendici s osobom koja nije bila član njenog domaćinstva, bio ponuđen institut odloženog gonjenja i iznos od 500 eura”, kazala je Gorjanc Prelević.
Ona je podsjetila da je pljevaljsko tužilaštvo zatim odustalo od primjene instituta odlaganja krivičnog gonjenja starlete, pa je upućena na sud, ali nije poznato iz kojih razloga.
Da se mjere ne odnose jednako na sve, pokazao je i primjer vjerskih proslava i proslave Dana državnosti. Sredinom maja je uhapšeno više sveštenika zbog nepridržavanja mjera prilikom litije u čast svetog Vasilija Ostroškog, a nedjelju dana kasnije uhapšen je Kolašinac jer je “ometao proslavu i na taj način pokušao da izazove eventualne incidente”.
Zbog kršenja mjere samoizolacije podnijeta je, na primjer, prijava protiv komandanta Mornarice Veska Tomanovića, koji je potom podnio ostavku, dok isto nije učinjeno protiv predsjednika danilovgradskog DPS-a Vukote Stanišića zatečenog u kafiću uprkos zabrani.
Ilegalno do rodbine i na utakmice
Od sredine juna do juče u Crnoj Gori je registrovano 396 slučajeva koronavirusa, a iz nadležnih organa ističu da su za njih uglavnom odgovorni pojedinci koji su boravili u Srbiji u posjeti rodbini ili na fudbalskim mečevima.
Nikšićka policija podnijela je prijave protiv šest osoba zbog sumnje da na graničnom prelazu iz BiH u Crnu Goru nijesu obavijestili nadležne o prethodnom boravku u Srbiji. Rožajska policija podnijela je krivične prijave protiv tri osobe zbog sumnje da su nezakonito ušli u Srbiju kako bi posjetili rodbinu. Tamošnja policija podnijela je prijavu i protiv Baranke M. T. zbog sumnje da je došla iz Srbije, ali “izbjegla granični prelaz Dračenovac na način što je ilegalno ušla u našu državu s namjerom da izbjegne neki od vidova javno zdravstvenih mjera“.
Zbog toga je jedna od nedavnih mjera NKT-a bila da zabrani prelazak graničnog prelaza Vuče - Godovo na putu Rožaje - Tutin. Posljednjih dana su slijedile prijave protiv više osoba u nekoliko opština koje su kršile mjere samoizolacije. U Rožajama je i kršena zabrana izlaska u propisanom vremenu, a u Baru zabrana organizovanja privatnog skupa. Pljevaljska policija podnijela je krivičnu prijavu zbog protiv osobe koja je prekršila samoizolaciju, gostovala na radiju u Bijelom Polju i preko prelaza Ranče pokušala da pređe u Srbiju.
Panika bez granica
Crna Gora nija usamljena u mjerama koje su uticale na ljudska prava, pa je u mnogim zemljama regiona zabilježen povećan broj hapšenja, kršenja privatnosti, ali i prisluškivanja.
Tako je u Srbiji bilo više uhapšenih zbog sumnje da su širile paniku i nered, među kojima i osoba iz Beograda jer je, piše BIRN, preko vajbera podijelila lažnu informaciju da će benzinske pumpe prestati da rade za pojedince.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić potvrdio je da država prati telefone, kako bi ograničila slobodu kretanja.
"Pratimo telefonske brojeve italijanske - ne prisluškujemo, već pratimo - da li se kreću ljudi s italijanskim brojevima u romingu, i kreću se“, rekao je on sredinom marta.
U Sjevernoj Makedoniji Vlada je podržala aplikaciju koja bilježi informacije koje se odnose na to s kim je sve korisnik bio u kontaktu tokom prethodnih 14 dana.
U Hrvatskoj i Rumuniji su, na primjer, izvršeni sajber-napadi na službene internet stranice i bolničke kompjuterske sisteme.
Iz BIRN-a su istakli da je samo do 23. marta slobode lišeno 80 osoba za širenje lažnih vijesti i dezinformacija, a ističu da su najteži primjeri zabilježeni u Turskoj, Srbiji, Mađarskoj i Crnoj Gori.
Bonus video:
