Predstavnici firme “Dekar“, koja je investitor mHE na riječicama Čestogaz, Ljubaštica i Crnja u selu Kraljske Bare dostavili su juče kolašinskom komunalnom inspektoru Srećku Rakočeviću traženu dokumentaciju za taj projekat.
U kolašinskoj Opštini juče nijesu željeli da se izjašnjavaju o dokumentaciji, već će to, kako je Rakočević kazao “Vijestima“, učiniti narednih dana.
Komunalni inspektor i Komunalna policija su u nedjelju, na zahtjev mještana, posjetili gradilište, nakon čega su radovi obustavljeni. Mještani su u petak zatražili da se radovi na mHE odmah obustave i zaprijetili radikalizacijom protesta.
“Kako je i traženo, investitor je dostavio dokumentaciju. Međutim, tek nakon uvida u sve dostavljeno moći ću da kažem više. Podsjećam da sam, zajedno s Komunalnom inspekcijom, na zahtjev mještana, a u skladu sa svojim nadležnostima, odmah reagovao i obišao gradilište“, rekao je Rakočević.
Na činjenicu da se mHE gradi u okviru Parka prirode “Komovi” juče su reagovali, zajedničkim saopštenjem, iz Svjetske organizacije za zaštitu prirode (WWF) i NVO “Eko tim”.
“Kada je 2019. godine usvojena odluka o proglašenju Parka prirode “Komovi” na teritoriji opštine Kolašin, djelovalo je to kao nova prilika za održivi razvoj ovog kraja i garancija budućnosti ljudima koji su tu odlučili ostati. No, sve to dovedeno je u pitanje kada su prije nekoliko dana bageri počeli nasrtati na kolašinske rijeke Čestogaz, Ljubašticu i Crnju“, piše, između ostalog, u saopštenju tih organizacija.
To je, tvrde, samo jedan u nizu primjera sistemske devastacije crnogorskih rijeka i cjelokupne životne sredine. Podsjećaju i da je investitor dobio koncesiju prije 12 godina, a da je “radove počeo tek ove godine, u jeku najgore krize koja je pogodila Crnu Goru“.
„U potpuno netransparentnom postupku, bez konsultacija s lokalnim zajednicama, te mimo volje naroda, dovedeni su bageri i druge mašine koje će ove planinske rijeke pretvoriti u kilometre cijevi, a isključivo u svrhu bogaćenja malog broja pojedinaca. Ako službeni organi i Vlada dopuste nastavak ove devastacije u srcu parka prirode, posljedice koje će to imati po životnu sredinu, sav živi svijet i lokalno stanovništvo će biti nesagledive“, upozoravaju oni.
Podsjećaju kako je Zakonom o zaštiti prirode precizirano da je “u parku prirode zabranjeno vršiti radnje, aktivnosti i djelatnosti kojima se ugrožavaju obilježja, vrijednosti i uloga parka”.
“Pozivamo nadležna ministarstva i cijelu Vladu da razmotre ovaj i druge slične slučajeve i još jednom razmisle o tome trebaju li Crnoj Gori projekti koji uništavaju njeno prirodno bogatstvo, a na kojem se može graditi održiva budućnost zemlje... Vrijeme je da se preduzmu odlučujući koraci i da se izgradnja mHE u potpunosti obustavi, te se ta sredstva usmjere prema ekološki prihvatljivijim projektima i u korist cjelokupnog društva”, piše u saopštenju.
Iz Koalicije za održivi razvoj (KOR) su naveli da se u Barama dešava do sada neviđen ekocid, bez znanja i saglasnosti mještana, a koji plaćaju svi građani Crne Gore preko računa za struju i subencije za povlašćene proizvođače električne energije. Ove tri rijeke, pojašnjavaju oni, formiraju rijeku Drcku koja je jedna od glavnih pritoka Tare koja je već devastirana.
“Mještani neće dozvoliti da se ovaj ekocid nastavi i već su uspjeli da natjeraju investitora da obustavi radove. Koalicija za održivi razvoj zajedno s prijateljima poziva sve građane Crne Gore da pomognu da se ove rijeke sačuvaju, a kako bi se sačuvale organizovaćemo niz aktivnosti”, kaže se u saopštenju.
Kako kažu, za početak pozivaju sve građane Crne Gore da bojkotuju DEKAR benzinske pumpe “jer trošenjem vašeg novca u ovoj kompaniji direktno finansirate ekocid i ubistvo naše prirode i naših rijeka, a onda i da nam se pridruže kraj rijeka kako bismo ih uspješno odbranili”.
Nakon protesta nekoliko desetina mještana Kraljskih Bara i predstavnika nekoliko nevladinih organizacija, u nedjelju su obustavljeni radovi na izgradnji mHe na riječici Čestogaz.
Predsjednik Mjesne zajednice Milovan Mišo Labović kazao je “Vijestima” da je nekolicina radnika, angažovanih na postavljanju cijevi, napustila gradilište, “nakon što su im mještani predočili situaciju“. Prema nezvaničnim informacijama, predstavnici NVO sektora, koji su prisustvovali skupu, podnijeli su i krivičnu prijavu protiv investitora firme “Dekar“, ali i izvođača radova.
Kažu i da na gradilištu nema istaknute table, a nije bilo ni poslovođe ni nadzornog organa...
“Na trasi riječice vidljive su potpune devastacije korita, probijen je put i iskopani su kanali i postavljene cijevi prečnika 800 mm, u dužini od preko 100 metara. S današnjeg skupa najavili smo potpunu blokadu radova, a planirali smo i danonoćna dežurstva kako bi u potpunosti onemogućili nastavak gradnje“, rekao je Labović.
Oni su u petak zbog početka radova poslali peticiju sa skoro 180 potpisa na adresu predsjednika Vlade Duška Markovića, predsjednika Opštine Milosava Bulatovića, te ministarstava ekonomije i poljoprivrede i ruralnog razvoja.
Od njih su tražili da u najskorije vrijeme zaustave radove jer, kako su napisali, od tih vodotokova zavisi opstanak mještana.
Podsjećaju da su korita riječica porozna, te da ono vode što ostane od mHe neće moći da stigne do imanja...
Labović tvrdi da do skoro nisu ni znali da se išta planira, a kamoli da se gradi mHe na Čestogazu.
Tvrde i da nije bilo javnih rasprava na kojim bi mještani bili upoznati s planom izgradnje i dali eventualne primjedbe na plan projekta.
Vlada je u oktobru prošle godine utvrdila predlog koncesionog ugovora za izgradnju mHe, koji je potpisan s firmom “Dekar”.
Ugovorom je definisano da se koncesija dodijeli na 29 godina.
Labović: Potkomlje nije ugroženo samo izgradnjom mHE
Predsjednik MZ Kraljske Bare Milovan Labović objašnjava da Čestogaz, Ljubaštica i Crnja zajedno formiraju rijeku Drcku - jednu od najjačih izvorišnih pritoka Tare. On je trenutno stanje u tom dijelu opštine, to jest na prostoru Parka prirode okarakterisao kao katastrofalno.
“Kako možemo razvijati poljoprivredu kada nam je prostor devastiran na tri nivoa i to dosadašnjom sječom šuma u predjelu Crnje i Ljubaštice i to više od dozvoljenog obima? Drugo, izgradnjom autoputa koji je neminovnost i zbog koga su već predjeli i rijeka Tara devastirani i treće izgradnjom ovih hidroelektrana dolazimo do situacije, može se reći, protjerivanja stanovništva s ovih prostora“, kaže on.
Bonus video:
