Kasalica: Ne dam im nijedan metar ove nestvarne ljepote crnogorske

Dan uoči 55. godišnjice od prolaska 11 planinara „Javorka“ kroz kanjon Nevidio, predstavnici nevladinog sektora i dijela mještana šavničkog kraja, na mostu iznad kanjona, organizovali su konferenciju za novinare povodom planirane gradnje HE Komarnica.

„Kako mi reče Stevo Vujačić, jedan od trojice živih sudionika tog događaja, kanjon Nevidio nije samo crnogorska, nego i svjetska turistička atrakcija i dovođenjem u opasnost samog kanjona, ne znamo zašto postojimo. Mještani mog sela Komarnice i okolnih, će stati u odbranu ovakvog dragulja“, poručio je u ime mještana Velizar Kasalica.

Kako je kazao, Komarnica je bujična rijeka, devastacijom šumskog kompleksa uništava se zaštitnik bujičnih voda, tako da bi, prema njegovim riječima, u nekim budućim vremenima, ako rijeka nadođe, kuće mještana toga kraja bile dovedene u opasnost. Što se tiče procjene da će se izgradnjom HE Komarnica stvoriti uslovi za otvaranje 100 novih radnih mjesta u samoj elektrani, a tokom same izgradnje u određenim periodima će biti angažovano i do hiljadu ljudi, Kasalica je kazao da je najbolje pogledati situaciju u Pivi i vidjeti koliko benefita je njima donijela tamošnja hidroelektrana.

„Ne moram ja ništa da pričam. Pitajte ljude iz Pive koliko je ljudi zaposleno i koji su benefiti Pivskog jezera. Da je takvo balagostanje onda bi Plužine bile Las Vegas ne bi onako izgledale. Tih sto ljudi koje oni obećavaju valjda će se zaposliti u Parku prirode koji je ovdje. Kada im ukažeš na nepravilnosti koje su u ovom dijelu Parka prirode, oni odmah kažu ti si protiv Crne Gore. E pa ja volim Crnu Goru više nego svi oni zajedno i ne dam im ni Komarnicu, ni Dragišnicu, ni jedan metar ove prirodne ljepote, ove nestvarne ljepote crnogorske”, poručio je Kasalica.

Na pitanje novinara gdje su bili kada je trajala javna rasprava o HE, Kasalica je kazao da su “branili imanja od dalekovoda”.

“Dok je trajala javna rasprava, četiri dalekovoda su postavljena iznad kanjona Nevidio. Ako se izgradi, ne daj Bože HE Komarnica, to će biti još 44, a onda neće biti pozdrav sa kanjona Nevidio, nego pozdrav sa dalekovod. Ovo je samo početak haosa koji su napravili, a ja sam tokom mjesec i po dana branio dalekovode koji su mi preko imanja prelazili. Svaka livada mi je nagrđena, svo imanje oko kuća”, kazao je Kasalica.

Darko Stijepović, iz NVO „Centar za razvoj Durmitora“, pozvao je sve da prouče studiju Svjetske banke o štetnosti izgradnje velikih hidroelektrana, koja je urađena prije deset godina.

„Ni Svjetska banka, ni MMF više ne finansiraju velike brane, jer su se štetni uticaji brana pokazali daleko veći od dobrobiti koju oni donose bilo kome. Dobrobit je samo investitorima koji zarađuju ogromne svote novca na korišćenju kredita i društvenih sredstva, a u ovom slučaju imamo i korišćenje neprocjenjive vrijednosti kanjona koju dobijaju potpuno besplatno,ne uzimajući u obzir za šta mi to možemo da iskoristimo. Kada to stavimo na papir možemo to iskoristiti mnogo bolje i mnogo više zaraditi pogotovo narod Crne Gore i narod ovoga kraja, nego što će dobiti od prodaje struje. Mi nećemo dobiti džabe tu struju. Ta struja se isto prodaje kao da je kupujemo u Tanzaniji. Moraćemo je platiti, tako da mi od toga nemamo ništa“, poručio je Stijepović.

Predsjednik Društva mladih ekologa Nikšić, Miodrag Karadžić, kazao je da je kanjon Komarnice zajedno sa kanjonom Nevidio jedan od najljepših kanjona Evrope i da bi svaki građevinski poduhvat značio trajnu devastaciju tog terena.

„Izgradnja hidroelektrane bi povukla posledice kako po živi svijet, tako i po geografiju terena, a dovela bi do određenih klimatskih promjena. Posmatranjem temperaturne krive na području Duritora možemo zaključiti da se u posljdnjih 30 godina preko dva stepena povećala srednja godišnja temperatura na ovom terenu, a jezero bi doprinijelo daljem povećanju. Sa druge strane poznavajući teren i baveći se dokumentima gdje je planirano jezero, dolazimo do zaključka da sa geološke strane nije pogodan teren. Teren ima veliki broj jama, vrtača, udubljenja, neka dokumenta navode proces dube, gdje se jasno ne zna koliki će biti gubitak vode i gdje ta voda odlazi. Ima i više drugih manjih procjepa gdje će se nekontrolisano gubiti voda. Crnoj Gori ne treba još jedna vrtačka brana i gubitak vode“, istakao je Karadžić.

Kako je naglasio, kanjon ne treba da se posmatra sa apekta proizvodnje električne energije, već kao zaloga za budućnost.

„Ovo su čiste planinske rijeke, planinski ambijent koji se može mnogo bolje valorizovati i gdje će domaće stanovništvo imati mnogo više koristi od izgradnje hidroelektrane“, poručio je Karadžić.

Kako su kazali, svake sedmice organizovaće po jedan događaj u Šavniku, Nikšiću, Žabljaku i Plužinama, kako bi narod, kako su rekli, upoznali sa kontroverzama projekta, pa da vide na čijoj strani će biti narod.

Kasalica: Kolika je stvarna vrijednost projekta

Kasalica je iznio podatak da na sajtu obnovljivih izvora energije koji je pod kontrolom Ministarstva ekonomije, stoji da će buduća hidroelektrana koštati 134 miliona eura, da predsjednik borda direktora EPCG, tvrdi da se radi o 300 miliona, u detaljnom urbanističkom planu iz 2014. pominje se iznos od 172 miliona, u jedninstvenoj listi prioritetnih projekat 185 miliona, a u detaljnom prostornom planu iz ove godine ne dvije različite stranice stoje i različite cifre – 246 miliona i između 260 i 270 miliona.

„Molim vas nađite mi nekog matematičara koji će izračunati kolika je stvarna cijena i da li je to isplativo za Crnu Goru“, poručio je Kasalica.

EPCG: HE neće ugroziti kanjon

Projekat izgradnje HE, instalisane snage 172 MW sa ukupnoom godišnjom proizvodnjom 213 GWh, je procijenjene vrijednosti od oko 246,5 miliona eura. Prema riječima Rajka Šebeka, iz Elektroprivrede, i pred činjenice da će uticati na smanjenje proizvodnje, nadležni u Vladi i EPCG, su donijeli odluku o nižoj koti brane kako ne bi na bilo koji način ugrozili kanjon Nevidio.

“Ovim planom neće biti ugrožene temeljne prirodne vrijednosti, prije svega Regionalnog parka Dragišnjica i Komarnica i kanjon Nevidio. Najvažnija staništa Regionalnog Parka su iznad kote 811m nm, a korišćenje kanjona Nevidio i njegove prirodne vrijednosti neće biti ugrožene”, kazao je Šebek i dodao da su i najmanji uticaji navedeni u Strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu, kao i u Planu, sa detaljnim obrazloženjem.

Istakao je da je Studija za Regionalnu strategiju za održivu hidroenergiju na zapadnom Balkanu (WBIF), podržana od Evropske komisije, HE Komarnicu svrstava u red ekološki prihvatljivih „greenfield“ projekata.

„Kada je riječ o zapošljavanju govorimo o hiljadu radnika tokom četvorogodišnje izgradnje, a sa druge strane očekuje se rad oko 100 do 150 zaposlenih tokom rada same hidroelektrane. Plan afirmiše razvoj turizma i predviđa realizaciju u skladu sa donijetim PUP-ovima opština uz očekivanje da će se realizacijom ovog infrastrukturnog objekta, pokrenuti i brža realizacija svega što je predviđeno lokalnim planskim dokumentima“, zaključio je Šebek.