Ustavni sud Crne Gore pokrenuo je proceduru ocjene ustavnosti Tehničkih preporuka za održavanje izbora u cilju epidemiološke zaštite birača, koju je podnio Centar za građansko obrazovanje, zvanično je potvrđeno “Vijestima” iz US.
Preporuke je donijela Državna izborna komisija (DIK), a njima se dijelu građana koji su u karantinu i izolaciji uskraćuje biračko pravo koje je po Ustavu Crne Gore opšte i jednako. Razlog tome je odluka DIK-a koji se poziva i na svoja podzakonska akta, odnosno na Pravilnik o glasanju putem pisma kojim je biračko pravo omogućeno samo građanima u mjestu prebivališta. Procedura odlučivanja mogla bi trajati danima jer je Ustavni sud juče od DIK-a tražio osporeni dokument i njegovo tumačenje. DIK ima rok tri dana da odgovori, nakon čega US može odmah donijeti odluku ili je prolongirati iako su parlamentarni izbori, kojih se ovo tiče, za 19 dana.
CGO je tražio hitno odlučivanje, navodeći da to neće biti teško jer je akt DIK-a suprotan Ustavu.
“U predmetu ocjene ustavnosti i zakonitosti Tehničkih preporuka za održavanje izbora u cilju epidemiološke zaštite birača, po inicijativi Centra za građansko obrazovanje, Ustavni sud, danas (10. avgusta 2020. godine), Državnoj izbornoj komisiji dostavio je navedenu inicijativu sa zahtjevom za dostavljanje odgovora na navode sadržane u tom aktu, kao i osporeni akt, u roku od tri dana, od dana njegovog prijema. Ustavni sud će na svojoj internet stranici objaviti datum održavanja sjednice, na kojoj će se navedeni predmet razmatrati”, navodi se u odgovoru Ustavnog suda.
CGO je 8. avgusta podnio inicijativu US, nakon što je DIK dva dana ranije donio Preporuke kojim je trebalo da se formuliše bezbjedna procedura glasanja jer se izbori održavaju u epidemiološkim uslovima.
Sporni dio Tehničkih prepruka DIK-a od 6. avgusta bilo je glasanje pismom za birače u karantinu i u izolaciji.
Predviđeno je bilo da se “biračima kojima je izrečena mjera samoizolacije omogući glasanje putem pisma u skladu sa Zakonom o izboru odbornika i poslanika i Pravilima o glasanju putem pisma, uz poštovanje dodatnih mjera epidemiološke zaštite”.
Takođe i da “lica koja su rješenjem zdravstveno-sanitarne inspekcije stavljena u institucionalni karantin mogu da ostvare svoje biračko pravo ukoliko se objekat karantina nalazi na području opštine gdje birač ima prebivalište tj. gdje je upisan u birački spisak, a u skladu sa Zakonom o izboru odbornika i poslanika, Pravilima o glasanju putem pisma i primjeni epidemioloških preporuka”.
Nakon oštrih reakcija dijela javnosti, DIK je izmijenio svoju odluku, pa su oni u karantinu dobili ista prava kao i u izolaciji. Sada u njoj piše da se “biračima kojima je izrečena mjera samoizolacije omogući glasanje putem pisma u skladu sa Zakonom o izboru odbornika i poslanika i Pravilima o glasanju putem pisma, uz poštovanje dodatnih mjera epidemiološke zaštite”.
Odnosno, “lica koja su rješenjem zdravstveno-sanitarne inspekcije stavljena u institucionalni karantin mogu da ostvare svoje biračko pravo, a u skladu sa Zakonom o izboru odbornika i poslanika, Pravilima o glasanju putem pisma i uz primjenu epidemioloških preporuka”.
CGO je u reakciji na te izmjene objasnio da to suštinski ne znači ništa i da je to pokušaj manipulacije, jer se u oba slučaja primjenjuje Pravilnik o glasanju putem pisma, koji znači da građani u karantinu i izolaciji van mjesta prebivališta nemaju pravo glasa.
U inicijativi CGO se pozvao i na praksu Hrvatskog Ustavnog suda. Pred nedavne parlamentarne izbore u toj državi, US Hrvatske je izdao saopštenje i upozorenje da je po ustavu pravno opravdano uskratiti dolazak na biračko mjesto samo osobama koje su oboljele od COVID-19 i da samo oboljela lica treba da glasaju putem pisma.
“DIK je propustio da obavijesti javnost da li je razmotrena mogućnost da sva lica koja se nalaze u karantinima i u samoizolaciji, a kojima nije ustanovljena zaraza virusom, budu testirana prije dana održavanja izbora i da im se, ukoliko su negativni, omogući glasanje na biračkom mjestu. Javnost ne zna ni da li je DIK razmatrao uvođenje posebnih biračkih mjesta u karantinima, poput onog u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija,” naveo je CGO.
EK: Zaključci Posebne misije za procjenu izbora ODIHR-a biće važan element EU procjene izbornog procesa
Portparolka Evropske komisije Ana Pisonero Hernandez rekla je da se raduju inkluzivnim i vjerodostojnim izborima koji će se održavati u skladu s međunarodnim standardima i crnogorskim ustavnim i pravnim okvirom.
“Pozdravljamo postavljanje Posebne misije za procjenu izbora ODIHR-a, posebno s obzirom na izazove povezane s COVID-19. Njihovi nalazi i zaključci biće važan element EU procjene izbornog procesa”, rekla je Pisonero Hernandez odgovarajući na pitanje da prokomentariše Smjernice DIK-a za održavanje izbora u uslovima pandemije i da li se određenom broju građana može onemogućiti glasanje.
Komentarišući nova hapšenja zbog objava na društvenim mrežama, Pisonero Hernandez je podsjetila da je sloboda izražavanja jedan od temelja demokratskog društva i kao takva jedna je od temeljnih vrijednosti EU.
“To je, dakle, ključni element procesa pridruživanja Crne Gore EU i važno je prelazno mjerilo koje treba ispuniti u poglavlju 23 pregovaračkog procesa. Sloboda izražavanja može se ograničiti zakonom samo na strogo definisane načine i u određenim okolnostima. Malo je prostora za ograničenja političkog izražavanja ili rasprave o pitanjima od javnog interesa, a posebno, ako se neko s njima ne slaže. Ne postoji demokratsko društvo bez pluralizma, tolerancije i širokogrudnosti”, navela je Pisonero Hernandez.
EK, kako je dodala, i dalje pomno prati sva pitanja koja se odnose na slobodu izražavanja.
“Naša procjena cjelokupne situacije u ovoj oblasti biće objavljena u predstojećem izvještaju EK o Crnoj Gori”, kazala je Pisonero Hernandez.
Bonus video:
