Proizvođači, uvoznici ili distributeri ambalažnog otpada, najvjerovatnije će od iduće godine plaćati državi posebnu naknadu. Taj novac biće usmjeren za njegovo odlaganje na deponijama ili recikliranje, a da bi do toga došlo, biće neophodno promijeniti dosadašnje propise.
Ta vrsta naknade nije postojala zbog, kako je kazao Igor Jovanović iz Direktorata za upravljanje otpadom, protivljenja Ministarstva finansija da to predstavlja prepreku za biznis.
On je to saopštio na jučerašnjem radnom doručku koji su na temu rješavanja problema ambalažnog, odnosno brendiranog otpada organizovali Ekološki pokret “Ozon” i kompanija Coca-Cola HBC, uz podršku Ministarstva održivog razvoja i turizma.
Direktor Agencije za zaštitu životne sredine Nikola Medenica rekao je da brendirani otpad nije definisan zakonodavstvom.
“Međutim, Zakon o upravljanju otpadom i Zakon o proizvođačima koji imaju proširenu odgovornost definišu određene kategorije proizvoda i ambalažu koja prati te proizvode, kao i odgovornost proizvođača i drugih kompanija u lancu i životnom ciklusu proizvoda i ambalaže, bez obzira gdje je taj proizvod kupljen i koji je njegov rok trajanja. S druge strane, zakon prepoznaje i društvenu odgovornost poslovanja”, kazao je Medenica.
Kao jedan od problema on je naveo da Agencija još nema registar proizvođača, distributera i uvoznika koji imaju proširenu odgovornost.
Prema riječima Jovanovića, sistem proširene odgovornosti je predviđen u Okvirnoj direktivi o otpadu EU. On propisuje obavezu proizvođača i uvoznika da imaju finansijsku odgovornost za ambalažni otpad.
“Mi smo krajem 2009. donijeli uredbu koja se odnosi na proširenu odgovornost. Imali smo otpor određenih institucija, konkretno Ministarstva finansija, gdje su govorili da ta naknada predstavlja biznis barijeru. Zato smo propisali da će se ta naknada, iako se nismo slagali, plaćati od ulaska u EU. Sada je novi stav i traži se da se ta naknada plaća i time puni budžet”, kazao je Jovanović.
On je naveo da je ambalažni otpad istovremeno i komunalni, jer 80 odsto završava u domaćinstvima i da je procijenjeno da od oko 243.000 oko 95.000 čini ambalažni.
Generalna direktorica Direktorata za životnu sredinu u Ministarstva održivog razvoja i turizma Ivana Vojinović najavila je izmjene Zakona o upravljanju otpadom do kraja godine i donošenje posebne uredbe o prikupljanju i tretmanu ambalažnog otpada.
Menadžerka za javne i regulatorne poslove Coca-Cola HBC Andrea Radonjić kazala je da, je kompanija postavila cilj da do 2030. uvede reciklažu svih limenki i boca svojih napitaka.
„Svaka ambalaža, brendirana ili ne, završava kao otpad, a svako od nas ima svoju odgovornost u ovom lancu. Svi zajedno moramo da radimo na rješenjima i treba se ovim pitanjima baviti kontinuirano, a ne samo kroz pojedinačne akcije“, poručila je Tanja Dušanić, direktorica za pravne i koorporativne poslove konzorcijuma Molson Coors, čiji je dio i Pivara ,,Trebjesa“.
Samo dvije sanitarne i 150 neregulisanih deponija
Medenica je kazao da u Crnoj Gori postoje dvije sanitarne deponije komunalnog otpada, osam reciklažnih dvorišta i četiri objekta za selektovanje otpada, dok na drugoj strani postoji više od 150 neregulisanih deponija koje su u vlasništvu 23 opštine i na kojima se odlaže više od 60 odsto komunalnog otpada.
“Evropska komisija je u izvještaju o napretku prepoznala upravljanje otpadom kao jedan od najvećih problema i izazova za Crnu Goru. U izvještaju se navodi da je pristup upravljanja otpadom i dalje u ranoj fazi”, kazao je Medenica. On je podsjetio da je trenutni procenat reciklaže svega dva do tri odsto, a plan je da do 2020. to bude do 50 odsto. “To govori koliko posla predstoji da bismo ispunili zadatke iz domaćeg zakonodavstva, ali i zahtjeve EU”, kazao je Medenica.
Bonus video:
