Privatni drvoprerađivači i građani sa područja Berana, Andrijevice i Plava zatražili su da se hitno uvede moratorijum na sječu šuma do formiranja nove Vlade, jer je, kako kažu, uočeno da dobro poznati tajkuni koriste vrijeme da ubrzano posijeku što više šume, znajući da će uskoro izgubiti te dvodecenijske privilegije.
Preduzetnik Radomir Anđić iz Berana zalaže se da se ne čeka formiranje nove vlasti, već da se odmah zabrani dalja sječa.
“Formiranje vlasti je proces koji može da potraje. Ovdje su dani i sati u pitanju. A tih pet tajkunskih preduzeća na sjeveru svakodnevno jedu šumu kao skakavci, sijeku i odnose kao pred neku kataklizmu“, kaže Anđić.
On smatra da ovaj period za tajkune i jeste kao pred kataklizmu, jer sa promjenom vlasti svi oni znaju da ostaju bez šuma. Šta će biti sa milionima eura koje su do sada izvukli za sebe i partiju kojoj su pripadali, to je, smatra Anđić, već posao za tužilaštvo.
Nakon što im je 2014. godine istekao sedmogodišnji ugovor, dio odabranih je ostao u tom poslu do danas. Najavljeni pokušaj promjene u načinu dodjele koncesija, tako što bi posječenu šumsku građu svi mogli da na javnoj licitaciji otkupljuju od Uprave za šume, nije nikada zaživio.
Na čitavom sjeveru Crne Gore, šumama, tako, i dalje gazduje svega nekoliko firmi vlasnika bliskih državnim vlastima, koji mogu na prste jedne ruke da se pobroje. Na području beranske opštine je to privatno preduzeće “Nikola”, a u Bijelom Polju je “Pelengić”, koji je najprisutniji još i u šumama Kolašina, Plava i Žabljaka. U Mojkovcu je to preduzeće “Trudbenik”. U Pljevljima “Vektra”, a u Andrijevici i dijelu Berana “Boj-komerc”.
Te kompanije na godišnjem novou, gazdujući šumama, izvlače milionske dobiti, dok drugi u šumu mogu poći samo u lov, kada nije zabranjen. Ili eventualno preko ovih pet tih firmi dobiti neki manji dio kolača.
“Meni je jasno zašto nisam mogao dobiti koncesije. Oni koji ih dodjeljuju od mene ne mogu dobiti stanove, auta i druge poklone. A zamislite kada neko zaradi pet miliona eura, šta je za njega jedan stan u Budvi, Podgorici, ili bilo gdje“, kaže Anđić.
On je sada konačno optimističan. Ne zbog sebe, nego zbog svog sina, koji, kako kaže, konačno može otvoriti svoju savremenu fabriku zbog koje ima hipoteku, a nije mogao da radi.
“Država mora hitno da formira komisiju koja će, osim što će da zabrani dalju sječu, kontrolisati da se iz šume izvuče samo ono što je do sada već posječeno“, kaže Anđić.
Osim toga, smatra, ta komisija bi trebalo da obiđe i popiše sve privatne pilane i fabrike za preradu drveta na sjeveru.
„Sljedeći korak bi bio da se svima odrede neke makar minimalne količine sa kojima bi te fabrike proradile i da im se deblokiraju računi. Treba, znači, oduzeti monopol od ove petoricie tajkuna i njihovih malih takozvanih “šlihtara“, i raspodijeliti ravnopravno svima. Sa tim ne treba čekati“, apeluje Anđić.
I predsjednik Udruženja drvoprerađivača iz Berana Miroslav Čukić smatra da hitno treba uvesti neku vrstu moratorijuma na sječu šuma, do formiranja nove vlasti i preuzimanja resornog ministarstva i Uprave za šume.
“Mislim da će u rejonu kaludarsko-dapsićkih šuma narod brzo uvesti blokade, jer to što se radi teško je riječima opisati. Potrebno je ovo hitno što više u medijima potencirati i alarmirati javnost“, kaže Čukić.
On kaže da je udruženje na čijem je čelu predalo krivične prijave još prije tri mjeseca i Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama, Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju, kao i policiji.
“Niko do sada nije okrenuo glavu. Ja stojim na raspolaganju za sve što sam rekao. Niko me nije do sada pozvao na odgovornost ako sam nešto slagao. Vidjećemo šta će sada biti“, kaže Čukić.
Grupa građana opštine Plava i mjesnog centra Murina okupila se u nedjelju na trgu u Mirini kako bi upozorili koncesionare šuma da neće moći da vrše dalju eksploataciju dok se ne formira nova Vlada, imenuje novi ministar za poljoprivredu i novi direktor Uprave za šume.
Oni su zatražli da se preispitaju svi dosadašnji ugovori o koncesijama, način na koji su ih koncesionari dobili i da se izvrši finansijsko preispitivanje poslovanja.
“Nas zanima ko je i kolike koristi imao, koji su to pojedinci ili grupe ljudi, i zašto je ugašena drvoprerada na području naše i svih sjevernih opstina. Ne vjerujemo da je bilo ko zadovoljan ovakvim načinom eksploatacije šuma, koje su osnovno bogatstvo na našem području”, kazao je predsjednik Mjesne zajednice Murino Brano Otašević.
On je dodao da od dvijehiljadite godine do sada koncesionari nijesu uplaćivali zvanično na račun Opštine ni ove mjesne zajednice ni jedan euro “i da je sada došlo do one kritične tačke”.
Predsjednik MZ Murino je kazao da je moguće da su koncesionari davali nekom novac na ruke.
“Mi za to nemamo dokaza, ali sumnjamo i imamo pretpostavke. Uglavnom, lokalno stanovništvo na područjima gdje se siječe nema nikakvu korist”, rekao je Otašević.
Građani Plava i Murine su kazali da sljedeći put kada se okupe neće više moći da prođe nijedan kamion sa šumskom građom.
Ispitati i imovinu ljudi iz šumarske struke koji su se obogatili
Anđić i Čukić sugerišu i da se ispita imovina ljudima iz šumarske struke. Neki su, kako tvrde, bili vrlo siromašni prije nego su preuzeli poslove u šumarstvu, dok su danas među najbogatijim ljudima u Crnoj Gori.
Prema njegovom mišljenju, potrebno je hitno da se izvrši komisijski pregled svih odjeljenja u šumama, i to zajedno sa predstavncima Udruženja drvoprerađivača.
“To što se radi je pljačka. Neko kaže da postoji i neki lažni čekić za doznake. Ja ga vidio nisam i ne mogu da tvrdim, ali i to treba provjeriti. Ali sječa u šumama nikada nije bila veća i nemilosrdnija“, kaže Čukić.
“Udruženja drvoprerađivača iz Berana predalo je krivične prijave još prije tri mjeseca Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama, Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju, kao i policiji. Niko do sada nije okrenuo glavu. Ja stojim na raspolaganju za sve što sam rekao. Niko me nije do sada pozvao na odgovornost ako sam nešto slagao. Vidjećemo šta će sada biti“, kaže Čukić.
U Udruženju očekuju da nove institucije počnu da rade svoj posao, jer svi dopisi i prijave koje su odavno predali vrhovnom državnom tužiocu, nijesu imali efekat i rezultat, odnosno ništa nije preduzimano.
“Tome se mora stati na kraj hitno. Mora se konačno uspostaviti sistem eksploatacije šuma tako da one budu u funkciji razvoja čitave zajednice, a ne samo pojedinaca”, kaže Čukić.
Bonus video:
