Službenici Uprave policije (UP) ponižavajuće su se ponašali prema članovima porodice čiji su dom pretresali, čime su prekršili Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, ocijenila je zamjenica zaštitnika ljudskih prava i sloboda Zdenka Perović.
Prethodno je direktor UP Veselin Veljović u aprilu Savjetu za građansku kontrolu rada policije tvrdio da je pretres doma M. K. urađen u skladu sa Zakonom i da je protekao uz maksimalno poštovanje svih prisutnih.
Njegov dom pretresen je u ranim jutarnjim časovima krajem januara u policijskoj akciji u Zeti, a kancelariji zaštitnika se žalio na zlostavljanje, koje je doveo u vezu s diskriminacijom na osnovu političkog opredjeljenja, nacionalne pripadnosti i vjere.
“Veliki broj uključenih policijskih službenika u obavljanju zadatka (16), te činjenica da je određeni broj pripadao specijalnoj jedinici, da su radnji pristupili s automatskim oružjem, upaljenim laserima, bez identifikacionih oznaka, ukazuje da je način realizacije akcije i postupanje policijskih službenika bio suprotan načinu određenom Zakonom”, stoji u mišljenju zamjenice zaštitnika.
Zamjenica zaštitnika piše da razumije da određena operativna saznanja mogu usloviti da neka operacija bude označena kao visoko rizična, što zahtijeva određene taktičke mjere kao što je pretres noću ili u ranim jutarnjim časovima, s velikim brojem pripadnika specijalne jedinice...
Međutim, u ovom slučaju institucija, na čijem je čelu Veljović, nije navela razloge za ovakav pristup, niti je dostavila dokumetaciju koja bi objasnila razloge za ovakav način pretresa kuće.
“Činjenice koje su poznate - da se radi o neosuđivanom licu, protiv kog se ne vodi krivični postupak i koje nije označeno kao ‘bezbjednosno interesantno lice’, navodi na zaključak da je pretres realizovan na način nesrazmjeran očekivanoj situaciji na terenu, nepotrebno pretjerano grubo”, ocjenjuje Perović.
U mišljenju se ističe da su se u kući nalazila njegova djeca, od kojih je jedno maloljetno, i da su tim podacima službena lica morala raspolagati prilikom planiranja pretresa.
Priložena medicinska dokumentacija ukazuje da su podnosilac pritužbe i članovi njegove porodice bili izloženi psihološkim stresu, koji je kod njih izazvao osjećanje straha, uznemirenosti i bespomoćnosti, što se kvalifikuje kao ponižavajuće postupanje u smislu člana 3 Evropske konvencije.
Perović napominje da prisustvo djece u ovakvim policijskim operacijama može dovesti do dugotrajnih problema i štetnih posljedica po zdravlje, same dječje psihe, pa je prilikom njihovog planiranja neophodno voditi računa o zaštiti najboljeg intresa djeteta, prilagoditi način realizacije operacije i preduzeti potrebne mjere zaštite.
Dodaje se da se UP nije bavila primjedbama advokata podnosioca pritužbe koje je dao na zapisnik o pretresanju, posebno na tvrdnje o eventualnoj upotrebi fizičke sile prema sinu podnosioca pritužbe.
Tim povodom, zamjenica zaštitnika ukazuje da je obaveza UP da ispita svaki navod nekog nasilnog postupanja državnih službenika.
U ovom slučaju, nepostojanje medicinske dokumentacije o eventualnim posljedicama opisanog nasilnog čina, i činjenica da se sin podnosioca pritužbe nije obratio ljekaru, ne svjedoči u prilog vjerodostojnosti ovog navoda.
Međutim, Perović smatra da je neprihvatljivo što UP nije preduzela mjere i radnje u cilju procesuiranja ovog navoda, koji bi u krajnjem, u nedostatku dokaza, vjerovatno oslobodio pripadnike policije sumnje, koja u ovim okolnostima ostaje.
U vezi s tim, zamjenica zaštitnika primjećuje da bi dosljedna primjena Zakona o krivičnom postupku i redovno audio-vizuelno snimanje operacija pretresa pozitivno uticalo na službenike da dosljedno sprovode zakonske odredbe, a s druge strane takvo dokumentovanje bi i zaštitilo službenike od netačnih i proizvoljnih tvrdnji da su nezakonito postupali.
Većina policijskih službenika koji su učestvovali u pretresu na uniformama nisu imali oznake na osnovu kojih se može utvrditi njihov identitet, što je, ističe zamjenica zaštitnika, nedopustivo i u suprotnosti s Uredbom o uniformi, oznakama zvanja i naoružanju policijskih službenika, a na šta je i ranije u svojim preporukama ukazivao zaštitnik i Evropski komitet za sprečavanje mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja.
Osim što policija nije dala bilo kakve razloge za način na koji je pristupila pretresu, zamjenica zaštitnika dodaje da ni nađeni traženi predmeti - samo jedan metak kalibra 7,65 mm, za malogabaritni pištolj, tzv. džepno oružje, dodatno ne opravdava postupanje koje nije u potpunosti u skladu sa Zakonom i naredbom Suda.
U odnosu na dio pritužbe koji se odnosi na zlostavljanje, koje je podnosilac doveo u vezu s diskriminacijom po osnovu političkog opredjeljenja, nacionalne pripadnosti i vjere, kancelarija zaštitnika je formirala poseban predmet, o čemu će zauzeti poseban stav.
Perović je dala više preporuka Upravi policije, odnosno Centru bezbjednosti Podgorica.
Među njima je i ona da ispita cjelokupno postupanje policijskih službenika prilikom pretresa, a posebno prema sinu podnosioca pritužbe i preduzme mjere i radnje u cilju identifikacije, procesuiranja i eventualnog kažnjavanja službenog lica.
Takođe da u budućim aktivnostima, koje uključuju pretres prostorija u kojem se nalaze djeca, policijski službenici preduzmu sve mjere u cilju njihove zaštite, kao i da razmotre mogućnost redovnog audiovizuelnog snimanja.
Šta je tada govorio direktor policije?
Veljović tvrdi da je pretres protekao korektno i uz maksimalno poštovanje svih prisutnih, a da su M. K. i svjedoci upoznati s pravom prigovora na postupak policijskih službenika.
“U zapisniku o pretresu stana i drugih prostorija, koji je uredno potpisan od strane držaoca stana, i od strane svjedoka, nije evidentiran prigovor na rad policijskih službenika, dok je pravni zastupnik unio određene primjedbe s kojima je upoznat osnovni državni tužilac”, napisao je Veljović u odgovoru Savjetu za građansku kontrolu rada policije.
Bonus video:
