Procjena uticaja na životnu sredinu za male hidroelektrane (mHE) na vodotoku Crnja morala bi da prođe reviziju, jer taj dokument čak ne prepoznaje i kompletan biodiverzitet tog kraja - sisare, gljive, ptice... već se autor u dijelu o biljnom i životinjskom svijetu bavi samo jednom vrstom pijavica.
To je “Vijestima” kazao ornitolog Darko Saveljić, kometarišući Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za mHE na vodotoku Crnja, u naselju Bare Kraljske, u opštini Kolašin.
“Republički Zavod za zaštitu prirode 2006. godine zaštitio je 430 životinjskih i 415 biljnih vrsta. Od skoro 850 biljnih i životinjskih vrsta i gljiva autor biološkog dijela elaborata navodi samo jednu pijavicu koja je zaštićena. U elaboratu nema riba, ni ptica, krupnih sisara, nema gljiva, nema apsolutno ničega, iako je autor u obavezi da obradi sve to, on pominje samo jednu vrstu pijavice”, rekao je Saveljić.
Koncesija za mHE na vodotoku Crnja data je 2008. firmi “Dekar” (kasnije “Dekar Energy”), saglasnost za Elaborat tri godine kasnije, a investitor je radove počeo nedavno. “Vijesti” su ranije pisale o primjenjivosti takvog dokumenta, ali redakcija nikad nije dobila odgovor Agencije za zaštitu prirode i životne sredine (EPA), Vlade ni Ministarstva ekonomije da li elaborat može da važi i deceniju nakon što je napisan. Iz nevladine organizacije “Green Home” ranije su kazali da je takav elaborat - zastario.
Saveljić dodatno ukazuje da ni sadržaj tog dokumenta nije prihvatljiv i da bi morao da prođe raviziju.
Saveljić: Mora se raditi novo istraživanje
Elaborat na mHE Crnja upućen je mještanima i “Vijestima” kao odgovor na nedavni zahtjev za slobodan pristup informacijama (SPI).
“Ovdje je došlo do drastičnog kršenja zakona, prije svega, jer procjena uticaja nije urađena prema zakonu”, rekao je Saveljić. Dodaje da bi elaboarat morao da prođe reviziju, da se uradi novo istraživanje jer, kako je kazao, iako je zakonska obaveza, autor dijela o flori i fauni nije uradio istraživanje i nulto stanje kompletnog biodiverziteta, već u elabroatu obrađuje “samo pijavice i viline konjice”.
Saveljić ukazuje da je dio koji se odnosi na biljni i životinji svijet temu obrađen “na samo dvije strane”. Autor tog dijela elabroata je biolog Vladimir Pešić, profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta Crne Gore.
“Zadatak procjene uticaja je da napravi nulto stanje - stanje prije investicije, i da procijeni uticaj investicije na to nulto stanje. To nije napravljeno, jer ovdje fale vodozemci, ptice, sisari, ptice… i stavljena jedna vrsta ribe, a pitanje je da li i ona postoji u tom potoku. Autor, odnosno obrađivač biološkog dijela, uglavnom se bavio beskičmenjacima, koji jesu bitni, ali ne toliko koliko vodozemci, gmizavci, ptice, ribe i sisari. Od ukupno skoro 850 biljnih i životinjskih vrsta i gljiva, autor tog dijela elaborata navodi samo jednu pijavicu koja je zaštićena. Tu nema ni riba, ni ptica, ni krupnih sisara, ni gljiva, nema apsolutno ničega. Elaborat je loš, ne daje pravo nulto stanje i procjenu investicije na to stanje”, kaže Saveljić.
Zadatak procjene uticaja na životnu sredinu, objašnjava on, jeste i da se opišu mogući direktni i indirektni uticaji investicije, ne samo na biodiverzitet, već i na stanovništvo, zemljište, vodu, klimu, pejzaž, kulturnu baštinu…
“Jedina istina ove procjene je da je prema Prostornom planu Crne Gore koji je usvojen 2008. ovo područje planirano da bude zaštićeno kao park prirode (Park prirode Komovi proglašen je lani, prim. aut). To znači da nijedan prostorni plan nižeg reda, pa i Prostorni plan Bjelasice i Komova, nije mogao da da zeleno svjetlo bilo kakvoj investiciji koja bi na ovaj prostor uticala destruktivno”, kazao je Saveljić.
U tom smislu i uzimajući u obzir Prostorni plan, kako je rekao, prilikom izrade elaborata nisu razmatrani kumulativni efekti koji na biljni i životinjski svijet može da ima ne samo mHE, već i izgradnja auto-puta.
“Ako posmatramo posebno investicije, one mogu, a ne moraju da utiču puno, ali ako posmatramo prostorni plan koji uključuje mnogo investicija - auto-put, mHE, onda taj uticaj može da bude drastičan. Obrađivač elaborata morao je da se dobro pozabavi kumulativnim uticajima”, kazao je Saveljić.
Dodatno problematičan, kako je rekao, opis je razmatranih alternativa u tom dokumentu.
“Autor elaborata morao je da razmatra alternative u odnosu na zaštićene vrste, a one ovdje nisu predstavljene, nego stoji da se nosilac projekta odredio za ovu lokaciju, da druge nije ni razmatrao. To je drastično kršenje smisla elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu”, rekao je Saveljić “Vijestima”.
Obmana i mještana i javnosti
Komentarišući dalje dokument, Saveljić dodaje da autori javnost obmanjuju navodima da su svi planirani radovi u funkciji proizvodnje električne energije koja će imati za posljedicu pouzdanije snabdijevanje električnom energijom stanovništva oko mHE.
“Ovo je apsolutna laž i ovo ako je obrađivač stavio, komisija nije smjela da dozvoli da se državna agencija (EPA) potpiše ispod ovoga, zbog činjenice da struja od elektrana ne ide u niskonaponske vodove CEDIS-a, već u visokonaponske vodove CGES-a. Struja je berzanska roba, može da se proizvodi u ovoj elektrani ispod Komova, a da se prodaje na berzi u Londonu. Izgradnjom ove elektrane sigurno neće doći do boljeg snabdijevanja stanovništva električnom energijom”, rekao je on.
Saveljić je kazao da Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za mHE Crnja “treba da bude revidovan”.
Vlada je koncesiju za mHE na rijekama Crnja, Ljubaštica i Čestogaz, u naselju Bare Kraljske, firmi “Dekar” iz Podgorice izdala 2008. na 30 godina, a taj period računa se od dana puštanja u rad objekta i postrojenja. Ugovor je više puta izmijenjen i faza izgradnje produžavana, a period koncesije smanjen sa 30 na 29 godina. Kako investicija nije realizovana, krajem 2016. Vlada je zadužila Ministarstvo ekonomije da pokrene proceduru raskida ugovora.
Koncesionar je, međutim, tražio novo produženje. Vlada na sjednici u maju 2017. daje još jedan rok, od tri mjeseca. Vlada je posljednji put ugovor sa “Dekarom”, odnosno firmom “Dekar Energy” produžila u oktobru prošle godine. Vlasnik firme Momčilo Miranović kazao je nedavno da firma radi u skladu sa zakonom i izdatim dozvolama, i da je rok za završetak radova na objektima kraj 2021. godine.
Mještani nisu podržali zelenu koaliciju, novi protest u nedjelju
Mještani Bara Kraljskih organizovali su više puta protest i tražili da se zabrani izgradnja tri mHE na rijekama Crnja, Ljubaštica i Čestogaz.
Ipak, na parlamentarnim izborima 30. avgusta, niko od mještana nije podržao koaliciju “Crno na bijelo” i pokret URA, jedinu partiju iz Crne Gore koja je članica Zelenih Evrope.
Prema podacim Državne izborne komisije (DIK), mještani Bara Kraljskih na proteklim izborima pojedinačno su sa najviše potpisa podržali Demokratsku partiju socijalista (35), iz te Mjesne zajednice 21 potpis dobila je koalicija “Za budućnost Crne Gore”, dok je koalicija “Mir je naša nacija” dobila 25 potpisa. Novi protest mještana zakazan je u Barama za nedjelju, 13. septembra, u 10 sati.
Bonus video:
