Upravni sud Crne Gore odbio je tužbu Gorana Đurovića protiv odluke Skupštine Crne Gore, kojom je razriješen iz Savjeta Radio-televizije Crne Gore (RTCG).
Tužba je odbijena kao nedozvoljena jer se, prema Zakonu o upravnom sporu (ZUP), isti ne može voditi protiv odluka Skupštine i predsjednika Crne Gore. Po mišljenju Upravnog suda, Đurović zaštitu svojih prava može ostvarivati u postupku po ustavnoj žalbi pred Ustavnim sudom (US).
“Cijeneći pravnu prirodu akta koji se tužbom osporava u odnosu na pomenuta ustavna i zakonska određenja, ovaj sud je našao da se protiv odluke Skupštine Crne Gore, kojom je tužilac razriješen dužnosti člana Savjeta Radio i televizija Crne Gore, ne može voditi upravni spor, jer je isti donijet u stvari u kojoj je neposredno na osnovu ustavnih ovlašćenja odlučivala Skupština Crne Gore”, piše u odluci Upravnog suda, objavljenom na njihovom sajtu.
Đurovića je Skupština razriješila 29. decembra, a Upravni sud je njegovu tužbu odbio već 19. januara.
Direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević smatra da je dobro što je Upravni sud “super brzo” odlučio, jer mogu odmah da podnesu žalbu.
“Podnijećemo žalbu na ovu odluku Vrhovnom sudu i insistiraćemo na odluci u najkraćem roku, jer je hitna zaštita u sporovima zbog razrješenja ili imenovanja jedina djelotvorna”, kazala je Gorjanc-Prelević “Vijestima”.
Ona tvrdi da takva odluka Upravnog suda nije neočekivana i da potvrđuje da u crnogorskom pravnom sistemu ne postoji djelotvorna sudska zaštita od odluka Skupštine.
Đurović je prilikom izjašnjavanja pred Administrativnim odborom kazao da ga mogu razriješiti samo po Zakonu o RTCG, koji nije prekršio ni po jednom osnovu.
Članovi Odbora - poslanici DPS i HGI, tada su se saglasili da predlože Skupštini da razriješi Đurovića zbog kršenja Zakona o sprečavanju korupcije.
U Odluci suda se, pak, navodi da je Đurović razriješen u skladu sa Zakonom o nacionalnom javnom emiteru RTCG, dok ga je Skupština, na predlog Administrativnog odbora, razriješila po Zakonu o sprečavanju korupcije.
Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) je u septembru prošle godine donijela odluku da Đurović krši samo odredbe Zakona o sprečavanju korupcije, u dijelu koji se odnosi na to da ne smije biti istovremeno javni funkcioner i izvršni organ u privrednom društvu. S obzirom na to da je Đurović bio izvršni direktor u preduzeću “Nature doo”, čija je djelatnost proizvodnja poljoprivrednih proizvoda, u tom dijelu nije kršio Zakon o RTCG, jer isti propisuje da član Svajeta ne može biti upravljački organ u privrednom društvu koje se bavi proizvodnjom radio i TV programa.
Na isti način je prije njega raszriješen bivši član Savjeta Agencije za elektronske medije Darko Ivanović, dok je režisera Nikolu Vukčevića iz Savjeta RTCG Skupština razriješila jer mu je nezavisna produkcija uplatila naknadu za snimanje dokumentarnog filma, dok je bio javni funkcioner.
Administrativni odbor će ove sedmice odlučiti ko bi trebalo da naslijedi Vukčevića, kao predstavnika crnogorskih univerziteta, u Savjetu RTCG.
Razrješenjem Vukčevića i Đurovića vladajuća koalicija je vratila uticaj nad Javnim servisom, iako su mnogi evropski zvaničnici, kao i Ambasada SAD poručili da RTCG mora ostati nezavisna od političkih uticaja.
Podijeljenost oko toga da li se od odluka Skupštine treba štititi pred Upravnim ili Ustavnim sudom
Gorjanc-Prelević smatra da je pravni lijek protiv odluke Skupštine prema sadašnjem stanju stvari neizvjestan i da očekuju da se hitno razjasni od koga građani mogu da očekuju djelotvornu sudsku zaštitu protiv odluke Skupštine.
“Drugim rječima, pokušaćemo da u najkraćem roku izdejstvujemo stav Vrhovnog suda o tome koji sud je nadležan protiv odluke Skupštine u Crnoj Gori, a ako to narednih dana ne uspijemo, djelotvornu zaštitu ćemo tražiti pred Ustavnim sudom”, kazala je Gorjanc-Prelević “Vijestima”.
Podsjetila je da se od Vrhovnog suda već dugo očekuje odluka o nadležnosti protiv odluka Skupštine. “Naime, u jedinom slučaju slučnom ovom, u kome je Slavica Striković osporavala odluku Skupštine o izboru Darka Ivanovića za člana Agencije za elektronske medije i Upravni sud i redovni sudovi su se oglasili nenadležnima. Protiv odluke o nenadležnosti je uložena revizija Vrhovnom sudu, koji se nije izjasnio duže od šest mjeseci. Imajući u vidu prirodu slučaja, a posebno navode Vrhovnog suda o sopstvenoj navodnoj efikasnosti ovo nepostupanje je nerazumno dugo”, pojasnila je Gorjanc-Prelević. I mišljenja pravnika su podijeljena kada je riječ o pravnom lijeku protiv odluka Skupštine. Međutim, dok jedni smatraju da je adresa za pravni lijek Upravni sud, a drugi Ustavni sud, advokat Siniša Gazivoda ima specifično mišljenje.
On smatra da zbog nepreciznosti ZUP-a, protiv odluke Skupštine žalbe treba podnositi Osnovnom sudu.
Svoju tezu pojasnio je takođe korsteći slučaj Strikovićeve, jer je snovni sud u jednom trenutku prihvatio i vijećao po njenoj tužbi. Gazivoda potporu za svoje mišljene nalazi i u zakonu, po kojem, ukoliko ne postoji jasna nadležnost nekog od sudova, spor se rješava pred Osnovnim sudom.
Bonus video:
